Aktivisti ne odustaju od Vruje pa su volonteri Festivala bespravne gradnje i devastirane prirode Vruja posadili sto sadnica autohtonog bilja. Sunčani dan u Dalmaciji iskoristili su i za prikupljanje otpada u uvali koja je sinonim za devastaciju i nebrigu.
- Lopate, krampovi, sadnice i voda. Sve što vam uz malo volje treba da bi prirodi vratili ono što su joj neki drugi sebično oduzeli. Poruka za njih i više nego jasna - rekla je za RTL Lara Javorčić iz udruge 'Zasadi stablo ne budi panj'.
Osim lokalnih mještana, prvi put u sanaciju uvale Vruja uključile su se i jedinice lokalne samouprave koje teritorijalno dijele ovaj jedinstveni prirodni fenomen.
- Svi smo mi tu zaduženi za rad i ekologiju, za čuvanje ovoga svega, tako da tko što može ponijeti, koliko i kako - bitno je da se radi, da se napreduje u ovakvim akcijama koje su uvijek dobrodošle - kazao je Augustin Jakir iz Brela.
Bruna Fistanić iz Piska istaknula je kako ih duša boli gledati ovu golet, sada i ovaj kamenjar.
- Vidite i sami da je to ogromna površina i trebat će vremena. Evo odlučili smo krenuti pa koliko toliko dat jedan tač, a onda ćemo vidjeti s vremenom opet u jesen. Čisto da podižemo svijest ljudi - rekla je.
A sve se zakotrljalo prošlog ljeta s prvim Festivalom bespravne gradnje i devastirane prirode, nakon kojeg se u slučaj devastacije Vruje uključilo i državno odvjetništvo.
- Ne planiramo stati. Mi od toga želimo napraviti tradicionalnu manifestaciju, jednostavno ne želimo dati gušta tu svim tim bespravnim graditeljima - poručila je Andrea Topić iz Festivala bespravne gradnje i devastacije prirode.
A inicijative niču diljem Hrvatske. Svi za jednog, jedan za sve.
- Ovo nije sprint, ovo je maraton i vjerujemo da neke buduće generacije neće imati probleme s kojima se mi sada suočavamo - izjavio je Perica Štefan iz inicijative Čisteći medvjedići.
Zato se trn, kaže stara poslovica, oštri od malena, a tome je posvjedočila i trogodišnja djevojčica koja je došla pomoći. Bez njih, tvrde volonteri, sve bi bilo uzalud.
- Mislim da se to pomalo zaboravlja, s obzirom na to da eto sve više se vodi računa o betonu, a manje o prirodi i o zelenilu. Moramo, dakle, i mladi naraštaj učiti kako sutra se odnositi prema prirodi - zaključuje Danijel Lončar.