Ako vam Ako vam se čini da su odjednom svi oko vas bolesni - ne brinite, ne čini vam se. Hrvatskom haraju virusi i bakterije svih boja i oblika. Gripa, korona, streptokok, RSV. Gošća RTL Direkta je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti, profesorica Alemka Markotić.
Kakva je situacija u zaraznoj?
Gužvovito.
Sve se poklopilo Istovremeno?
Pa je, stabilizirao se broj inficiranih od COVID-a, kako mi kažemo 'Njeno veličanstvo korona' se pomaknula malo i prostor su našli svi drugi respiratorni uzročnici od streptokoka, respiratorni sincicijski virusa, grupa je u velikom zamahu. Nije neočekivano. Dijelom smo očekivali takav scenarij, ipak ne da gripa i Respiratorni sincicijski virusi još određeni broj kola istovremeno.
Što je Respiratorni sincicijski virus (RSV)?
To je virus koji najčešće pogađa malu djecu, dojenčad i nešto veću djecu. Može izazvati i teži oblik bolesti kao što je bronhiolitis kad moraju onda biti hospitalizirani. Nerijetko da se zaraze kao blaži oblik i majke, a kod ove epidemije viđamo ga i kod starijih osoba, pogotovo ako imaju problema s respiratornim sustavom pa su i odrasli bili hospitalizirani.
Gripu nam se vratila rekli bi osvetnički?
Na velika vrata, da. Bit će još teža situacija nakon blagdana, nakon početka škole i povratka sa skijanja, gdje je tradicionalno ljudi, osim lijepog zraka, pokupe i dosta virusa gripe i onda to vrate natrag u svoje zemlje.
Očekujemo značajan porast, tako je to bilo i u Australiji i ona nam je pokazatelj i veći broj slučajeva i teže oblike bolesti, to već vidimo sad. Dosta starijih nije se cijepilo. Postoji mogućnost da se još ljudi zaštite, posebno stariji i s kroničnim bolestima.
Vi preporučujete cijepljene i protiv gripe i protiv COVID-a?
Da, svima onima kojima preporuke daje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Za gripu svi oni koji su više izloženin, starije osobe i ljudi s kroničnim bolestima. Slično je i za COVID. Oni koji trebaju docjepljivanje su oni stariji od 60 godina, imaju kronične bolesti kao i oni koji se nisu cijepili preporučujemo to jer sve više vidimo koliko različitih kroničnih bolesti ostaje nakon COVID-a. Čak i ako su blagi oblici, bolje ga je imati nego neimati.
To je ovaj post COVID?
To je neobičan virus koji je razvio ne samo jako puno manifestacija u akutnoj bolesti, nego i različitih poremećaja povezuje se nakon preboljelog COVID-a, od nekakvih najčešćih oštećenja pluća i dišnog sustava, do poremećaja tlaka, vrtoglavica, nesanica, do poremećaja drugih organskih sustava, oštećenja krvožilnih sustava. Broji su poremećaji koji će se tek proučavati sljedećih godina.
Je li sad COVID blaži, je li sad bolje dobit COVID nego gripu ili obrnuto?
Ako se može bolje je ne dobit ništa. Covid je s blažom kliničkom slikom kod većine, bolnice nisu pretrpane, nego dijelom zbog predostrožnosti, dijelom zbog težeg oblika su hospitalizirani stariji bolesnici. Mlađi većinom to provedu nekoliko dana doma.
I dalje na dan umire 10-15 ljudi od COVIDA ali o tome viiše ne pričamo. Radi li se i dalje o starijim osobama??
Definitivno je to slučaj kad ljudim imaju višu dob, plus različiti komorbiditeti su uzrok, ali uobičajeno zimsko doba kad je jako puno respiratornih bolesti kad stariji, necijepljeni i s teškim oblicima bolesti stariji više smrtno stradaju nego ostalih mjeseci.
Je li moguće dobiti istovremeno gripu i COVID?
Je, moguće je to smo vidjeli. I praktično paralelno testiramo i COVID i gripu da bismo vidjeli o čemu se radi i da bi se usmjerili na adekvatno liječenje za što sada imamo određene lijekove i za gripu i COVID.
Maske?
Da, ako ste inficirani maska može zaštiti druge, smanjiti širenje infekcije.
Kad ćemo reći da je kraj epidemije?
Cijeli svijet je oprezan, nejasno je što se događa u Kini, nemamo puno informacija od početka epidemije, imali su iznimno stroge mjere koje su popustile pa je sad veći broj slučajeva tamo. Nitko još u svijetu ne žuri s proglašenjem kraja pandemije jer proglašenje pandemije omogućuje određene mjere koje se mogu i moraju provoditi.
Nadamo se da će to biti ipak ove godine?
Svi bismo to voljeli i da ne bude velikih epidemija bilo koje zarazne bolesti, to nosi i pritisak na zdravstvo, šteti zdravlju ljudi ali ima i velike ekonomske i financijske probleme.
Da li vam je žao za neke poteze nakon tri godine pandemije, je li bilo grešaka?
Nema tog čovjeka koji radi, a da nije nešto ili pogriješio, ili kasnije kad je pametniji da misli da je možda mogao bolje. Gledajući kroz tri godine različite ekspertne skupine Europske komisije u koje sam bila uključena, vidjela sam da su se brojne zemlje nosile sa sličnim problemima. Čini mi se da smo ipak mi ipak provodili dosta uravnotežene mjere, pokušali na racionalan način postići maksimum u datom trenutku. Tu je cijeli niz faktora, ali mislim da smo se relativno dobro nosili, gledajući ostale zemlje.
