Već smo ranije pisali o problemu ilegalnih deponija koji diljem grada niču kao gljive poslije kiše. Najveći, a s tim i najproblematičniji, je onaj na cesti od Stobreča prema TTTS-u, između ceste i rijeke Žrnovnice.
Gradska uprava je upoznata s ovim problemom i već su poduzete mjere kako bi se taj predio očistio.
- Kako se radi o zemljištu koje je većinski vlasništvu Hrvatskih cesta, oni su preuzeli tu obvezu i uskoro će je krenuti rješavati. - kazao nam je savjetnik za komunalu splitskog gradonačelnika, Ivica Grubišić Gire.
Hrvatske ceste će prvo pomoću geodeta ustanoviti granice zemljišta u državnom vlasništvu koje će očistiti, a zatim i ograditi, kako više ne bi došlo do ovakve situacije, objašnjava Grubišić.
VEZANE VIJESTI
Drugi najveći ilegalni deponij je na Kopilici, a kako se nalazi na privatnom zemljištu, Grad je vlasnika prijavio inspekciji Zaštite okoliša i trenutno traje postupak. Sad slijedi rješavanje manjih deponija koji se nalaze po cijelom gradu, što nije nimalo lagan posao.
- Sad smo na te manje deponije prema TTTS-u poslali komunalnog redara koji će utvrditi vlasnost zemljišta. Tamo nema baš gradskog zemljišta i deponiji se uglavnom stvaraju na parcelama koje su državne ili privatne. To nama otežava posao, jer kad se otpad odlaže na gradsko zemljište, mi odmah reagiramo i nema problema, a kad se radi o privatnom, postoji cijela procedura i to sve teče sporije. - kaže Grubišić.
Vlasnicima privatnih zemljišta na kojima se odlaže otpad, Grad šalje obavijest s određenim rokom u kojem otpad moraju očistiti, objašnjava. Ukoliko ne reagiraju, gradske službe čiste i šalju račun vlasniku.
"Poljoprivredni redari će kažnjavati neodgovorne vlasnike parcela"
Najavio je i kako će Grad Split uskoro uz komunalno i prometo, dobiti i treće redarstvo, koje će djelovati baš u ovakvim situacijama.
- U planu je osnivanje poljoprivrednog redarstva koje će biti zaduženo za nadgledanje zemljišta na području grada. U ovakvim situacijama, kad se negdje napravi ilegalni deponij, koji narušava ugled ili vizuru tog ambijenta ili se odlaže sanitarni otpad koji može biti izvor zaraze, ili se zemljište ne održava, čime predstavlja opasnost od požara, poljoprivredno redarstvo će reagirati. Vlasnici će morati održavati svoja zemljišta, više se neće tolerirati ugrožavanje okoline zbog nebrige. - kaže Grubišić naglašavajući kako nisu samo napuštena zemljišta problem, već je problem nekultura pojedinih građana.
- Građani oko kontejnera za komunalni otpad nagomilaju raznorazno drugo smeće i eto vam, ilegani deponij, za sekund. Nije da se to događa samo na napuštenim površinama tamo negdje na TTTS-u, već građani svakodnevno odlažu otpad tamo gdje ne pripada. Oko kontejnera odlažu građevinski, biljni otpad, sve živo. Čistoća dosta promptno reagira, ali to vam je doslovce svaki dan, što bi se reklo, bitka s vremenom. To je nevjerojatno koliko toga ima. - kaže. S ovakvim ponašanjem Grad se planira boriti edukacijom građana, a u planu su i druge mjere.
"U planu je gradsko odlagalište za građevinski otpad"
Što se tiče samog građevinskog otpada, u Gradskoj se upravi ubrzano radi na planu koji će, nadaju se, riješiti problem odbacivanja ovakvog otpada u prirodu.
- Postoji inicijativa da se sagleda mogućnost zajedničkog odlagališta za građevinski otpad za Split, Solin i Kaštela. Gledamo da nađemo neku kavu - kamenolom ili tupinolom, u koju će se odlagati otpad, koji onda može poslužiti i za sanaciju tih kava, jer ih se treba nekako napuniti. Kasnije se to može nasuti zemljom i ozeleniti. Grad Split nema odlagalište građevinskog ni biljnog otpada i planira se pronaći lokacija i za jedan i za drugi. To nam je sad prioritet. - otkriva Grubišić Gire.