O aktualnoj situaciji vezano za pandemiju koronavirusa razgovarali smo s nekadašnjim šefom splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, epidemiologom po struci, dr. Mladenom Smoljanovićem. Zanimljivo je bilo čuti njegova razmišljanja o dosadašnjim saznanjima te dobiti odgovor na pitanje koje je još uvijek aktualno: da li je to “malo jača” gripa ili je ipak riječ o opasnoj zarazi? I na ono ključno, hoće li koronavirus “nestati” s ljetom, hoće li se vratiti te kako nastaviti život u takvim okolnostima...
- Uzročnik korona virusne bolesti Covid-19 službeno je nazvan SARS Corona 2. Zbog jednostavnosti za oba pojma koristit ću naziv Covid-19. Potrebno se međutim vratiti korak unatrag, odnosno na pojavu SARS korona 1 virusa u epidemiji 2003. godine – u Hrvatskoj pa ni Europi se nismo susreli s epidemijom te nismo imali praktičnih iskustava. Znalo se da je to teška akutna zarazna bolest pluća sa smrtnošću (letalitetom) 10 posto. Uzrok smrti bila je atipična upala pluća koja može imati letalitet i preko 20 posto, kao npr. kod legionarske bolesti. Danas se za atipične upale pluća koristi naziv intersticijske upale pluća. SARS 1 bio je ograničen samo na pokrajinu Guangdong pored Hong Konga, a s kineskom etničkom skupinom proširio se u ograničenom broju zemalja, najviše u Kanadi i nekim zemljama Indokine. Zaraženo je bilo nešto više od 8.000 osoba, a umrlo oko 800.
Dominantno kapljični prijenos
Kada je Kina preko Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) krajem prosinca 2019. javila pojavu širenja korona virusne upale pluća s prijenosom između ljudi većina je to prihvatila rezoniranjem - bit će to epidemija kao 2003., ograničenog obujma, samo na kineske građane. Brojevi bolesnika i umrlih iz žarišta Wuhan nisu izgledali kao nešto posebno zabrinjavajuće, posebno u početku, nešto jača gripa. Međutim, kada su se u siječnju počeli događati smrtni ishodi i nekineskih bolesnika i ne samo iz starijih dobnih skupina, u Italiji, Njemačkoj, zatim na kruzerima u Kini, Japanu te u SAD-u, tek tada je u širokoj javnosti prihvaćeno kako je u pitanju bolest drugačija, opasnija od jače gripe te ono najvažnije, da je riječ o nečem sasvim novom. Početno opće nepovjerenje prema Kini i njihovim izvješćima ubrzo je izmijenjeno kada je Kina počela korektnu suradnju sa znanstvenim svijetom. Ustupanjem genoma virusa i njegovom molekularno-biološkom raščlambom moglo se reći: to je sigurno novi virus Covid-19!
Utvrđen je dominantan put prijenosa, kapljični, no može se prenijeti i dodirom. U okolišu preživljava ovisno o predmetu od par dana do 20 dana. Ulazno mjesto u organizam su stanice plućnih mjehurića koje razara svojim razmnožavanjem. Pored pluća Covid-19 oštećuje srce, bubrege, živčano tkivo. Virus je izoliran i u stolici bolesnika. Inkubacija je do 14 dana, najčešća 5-8 dana što je dvostruko više nego kod gripe. Do 80 posto zaraženih su bez ikakvih simptoma i znakova bolesti koji su nositelji i izlučivači virusa što je od posebnog epidemiološkog značenja. Što se tiče okolišnih uvjeta virusu za preživljavanje i time održavanja virulencije (sposobnosti zaražavanja) pogoduju veća vlažnost i niže temperature zraka. Insolacija (UV zrake), veće temperature i suhoća nepovoljno djeluju na virus.
Ovo je bitno jer se očekuje da će Covid-19 ispoljiti svoju sezonalnost kao i virus gripe. Specifičnog cjepiva niti specifičnog lijeka za Covid-19 nema. Stoga su preventivne mjere samo opće mjere koje čine izolacija, poštivanje prostorne udaljenosti, higijenske mjere dezinfekcije te pranje ruku. Karantena kao opća mjera je neučinkovita za gripu i zato se ne primjenjuje, dok je u slučaju Covida-19 upitne učinkovitosti. Može se primijeniti kroz kraće razdoblje, samo da se ublaži početni veliki pritisak bolesnika kako bi se omogućila dostupnost adekvatne bolničke njege zdravstveno ugroženima, pogotovo osobama treće životne dobi koji čine više od 75 posto umrlih. Koliki je imunitet i koliko je trajan u ovom trenutku se ne zna. No, pretpostavlja se, po analogiji u odnosu na druge infekcije korona virusima, da bi mogao biti solidan.
Dnevna testiranja preko tisuću i pol sumnjivih na zarazu
Polazište svakog epidemiološkog rada je točna dijagnoza. Nije mi poznato da se neka institucija u Hrvatskoj sustavno bavila korona virusima. To je razumljivo kad se zna da su oni mahom uzročnici banalnih infekcija tipa prehlade i kad liječnik ordinarius dobije virološki nalaz bolesnik je davno izliječen. Ovih drugih opasnih korona infekcija nismo imali i za nas su one bile daleka egzotika za koju, ako je i bilo interesa, nije bilo sredstava. Tako smo u stanju kada nam se Covid-19 približio u susjedstvu u Italiji i Njemačkoj bili bez dijagnostike za Covid-19. Zahvaljujući brzoj intervenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite (NSCZ) nabavkom testova za utvrđivanje zaraze iz brisa nosa i ždrijela imali smo prvi pozitivan nalaz 25. veljače kod bolesnika koji se zarazio u Italiji. Prvi oboljeli u SDŽ utvrđeni su 18. ožujka.
Od početnih dnevnih testiranja svega stotinjak uzoraka došli smo do današnjih dnevnih testiranja preko tisuću i pol sumnjivih na zarazu, zaraženih i kontrolnih testiranja. Unatoč malom početnom broju testiranja i stoga relativno malom broju potvrđenih Covid-19 infekcija NSCZ imao je ispravnu procjenu uvođenja protuepidemijskih mjera: uglavnom opće mjere izolacije, zatvaranje škola, ugostiteljskih objekata, ukidanje međunarodnog prometa, međugradskog prometa, uvođenje obvezne prostorne udaljenosti, nošenje maski i rukavica u javnim prostorima, zabrane okupljanja. Tako smo u polovici ožujka uvođenjem zabrane napuštanja mjesta boravišta gotovo dospjeli u karantenu. Možemo sada ustvrditi da smo zahvaljujući striktnoj provedbi tih mjera od strane građana koji su ih pozdravili i prihvatili imali izuzetno povoljno epidemiološko Covid-19 stanje u odnosu na sve zemlje u okruženju pa i znatno bogatije zemlje.
Povoljno stanje u SDŽ gdje je Covid-19 potvrđen gotovo tri tjedna poslije nego u Hrvatskoj, odnosno Zagrebu, znatno je narušeno lokalnim širenjem u gradu Solinu koje epidemiološki nije valjano istraženo. Naime, optužuje se održavanje misnog slavlja na blagdan Sv. Josipa. Nemam uvida u urađena izvješća po epidemiološkim izvidima, ali iz izjava u medijima mogu zaključiti da je lokalno zaražavanje u Solinu počelo najmanje 3-4 dana prije 16. ožujka. Naime 16. ožujka bio je sastanak Stožera Solin s kojeg su dva člana utvrđena korona pozitivnima.
Covid-19 nije iščeznuo
Iza toga uslijedili su proboji Covid-19 u domove za starije i nemoćne u Splitu, Dicmu, Makarskoj, Pločama, Dubrovniku, Koprivnici. Dogodio se proboj i u KBC Split najprije na Klinici za plućne bolesti, zatim na Vaskularnoj kirurgiji. O tome kao i o proboju na otok Brač dosta je pisano. Sva ta zbivanja u SDŽ nisu narušila uspješnost sprečavanja Covid-19 u čitavoj Hrvatskoj. Imamo već dosta županija bez korona pozitivnih već više od dva tjedna. Neke su bez zaraženih ljudi. Ostaje pregled zaraženih i osoba u kontaktu u samoizolaciji te možemo očekivati Hrvatsku slobodnu od korone i prije kalendarskog ljeta, a to znači i ukidanje restriktivnih mjera. Neophodno je još veću pozornost posvetiti žarištima u domovima za starije i zdravstvenim ustanovama.
Građanima i dalje treba biti na umu da Covid-19 nije iščeznuo i da je on još uvijek tu. On će tu ostati i dolaziti u manjem broju. Možemo reći da će se “šuljati”, no trebamo biti svjesni kako će virus iskoristiti svaku prigodu za “galop”, za nekontrolirano širenje. Po nekim serološkim istraživanjima naša prokuženost je ispod tri posto. To ne jamči nikakvu skupnu zaštitu zajednice, tako da smatram da je drugi val neminovan. Što ćemo tada učiniti? Naš narod kaže “pametan uči na tuđim greškama”. Vidjeli smo kako su pogriješile značajno bogatije nacije od nas, te propuste smo uradili i mi, ali u manjoj mjeri – nisu zaštitili staro stanovništvo i zdravstvene ustanove. Nije važno što će reći svijet o našoj uspješnosti. Ne smijemo biti samodopadni i zadovoljiti se pohvalama koje smo za sada zaslužili. Mnogo važnije će biti kakvo “izvješće” će napisati “inspektor” Covid-19.
On će otkriti sve slabosti, zavirit će u svaki dio Lijepe naše, sve vidi i ništa mu ne promakne i što je najvažnije, objektivan je, neumoljiv, nepotkupljiv, nema stranačke iskaznice. Popuste li mjere, evo ga odmah tu. Naravno, postavlja se pitanje dokad ćemo provoditi mjere? Jer nećemo izdržati ekonomski pa ni socijalno. Nažalost, opće mjere u nekom stupnju će se provoditi sve dok ne uvedemo učinkovite specifične mjere: efikasno cjepivo i dostupan pouzdan lijek. Ako toga ne bude morat ćemo se hrvati sa SARS Corona 2 virusom dok ne iščezne ili mutira u oblik blaži od gripe. A odgovor na pitanje kad bi se to moglo dogoditi, zna samo Bog...