"Ljuti boj" se odvio u Žrnovnici. Kako na prastarom reljefu na pročelju žrnovačke crkve Uznesenja BDM, tako i u samom mjestu posljednjih nekoliko dana. Naime, struka je posljednjih desetak godina puno vremena posvetila izučavanju tragova praslavenske mitologije i religije na području Žrnovnice, a zaključeno je da je spomenuti reljef na žrnovačkoj crkvi jedini sačuvani prikaz slavenskog boga Peruna i to u boju sa svojim oponentom, Velesom.
Postoje i oni koji tvrde da se na reljefu ipak nalazi prikaz svetog Jure kako ubija zmaja, a ovo stajalište zauzima i velik dio vjernika Žrnovnice. Bilo da se radi o prikazu Peruna ili svetog Jure, neosporno je da je žrnovačka ploča s reljefom znameniti ranosrednjovjekovni hrvatski spomenik oko kojeg će se zasigurno još ukrštati znanstvenička koplja.
Na temu tragova praslavenske mitologije, u kojima se spominje (i) Žrnovnica, već je napisano nekoliko znanstvenih radova i knjiga, a otkrića u ovom podmosorskom mjestu nadomak Splita spominju se već u brojnim radovima i knjigama, među kojima se ističu četiri knjige akademika Radoslava Katičića, knjiga "Kulturni genom", slovenskog arheologa Andreja Pleterskog, knjiga "Sveti trokuti" Vitomira i Jurja Belaja, zbornik "Perunovo koplje" dr. Ante Miloševića, ravnatelja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, kao i njegova knjiga "Tragovi starih vjerovanja u kršćanstvu ranoga srednjeg vijeka". Spomenuta knjiga ima 2 dijela, a u prvom je glavni dio upravo Perun u Žrnovnici. Sva otkrića s područja Žrnovnice i Podstrane predstavljena su na velikom trodnevnom simpoziju "Perunovo koplje i Jurjev mač" koje je održano 2010. godine u Žrnovnici i Podstrani. Također, preklani je u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana manifestacija "Perunu u pohode" koja je okupila akademsku i političku elitu, a imala je za cilj rasvijetliti važnost ove tematike. Na njoj su izloženi svi postojeći radovi mitološke literature. Tamo se predstavnicima hrvatske izvršne i zakonodavne vlasti iznijela važnost otkrića projekta "Sakralna interpretacija krajobraza". Projekt je bacio novo svjetlo na prva stoljeća hrvatske povijesti što je, nema dvojbe, tema od nacionalnog interesa.
Rješenje Konzervatorskog odjela
Korak dalje otišlo se 9. prosinca ove godine kada je Konzervatorski odjel u Splitu, inače pod Ministarstvom kulture, na zahtjev Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, donio rješenje o demontaži kamenog reljefa s pročelja crkve Uznesenja BDM u Žrnovnici i izvođenju konzervatorsko-restauratorskih radova u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, sve uz prethodno odobrenje Župnog ureda Uznesenja BDM i Splitsko-makarske nadbiskupije. Dalmacija News svojim čitateljima prvi u Hrvatskoj donosi presliku ovog rješenja, kojega možete pogledati u priloženoj foto galeriji.
Radovi na vađenju reljefa počeli su prošloga petka, a vodili su ih restauratori Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i ravnatelj dr. Ante Milošević uz konzervatorski nadzor dr. sc. Vanje Kovačić, više stručne suradnice u Konzervatorskom odjelu u Splitu. Konzervatorski odjel u rješenju je potrebu izmještanja reljefa obrazložio njegovim znatnim oštećenjima i degradacijom. U njemu se također navodi da bi po demontiranju reljefa (ploče) bilo potrebno zazidati oštećenje na pročelju crkve, a na reljefu provesti analize i zaštitu. Preporučena je izrada 3D skena i izrada zaštitne kopije u umjetnom kamenu.
Nakon započetih radova, koji su išli sporije od očekivanog zbog (neočekivanog) oblika kamene ploče, uslijedile su sve brojnije i burnije reakcije građana Žrnovnice na započete radove na crkvi. Vjernici su o radovima bili obaviješteni "na oltaru" za vrijeme nedjeljne mise tjedan dana prije početka izvođenja radova, a žrnovački župnik tada je rekao da će se ploča izvaditi radi očuvanja i restauracije, te se potom vratiti na pročelje crkve. Ipak, dan nakon početka radova u jednom mediju objavljeno je da reljef po dovršetku obnove neće vratiti u Žrnovnicu, već će ostati u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. To je izazvalo buru nezadovoljstva u Žrnovnici te je najavljen prosvjed pred žrnovačkom crkvom koji se dogodio jutros s početkom u 8 sati. Na mirnom prosvjedu je bilo nekoliko desetaka mještana Žrnovnice, a bili su prisutni i župnik don Mario Matković, kao i ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, dr. Ante Milošević. Na mirnom prosvjedu građani su u dogovoru sa župnikom i dr. Miloševićem donijeli odluku da se radovi na vađenju ploče zaustave i da se pročelje crkve vrati u izvorno stanje.
U razgovoru za naš portal, jedan od organizatora prosvjeda, Martin Marin, nije krio zadovoljstvo postignutim rezultatom prosvjeda:
- Još prošle nedjelje naš župnik je rekao da će se ploča skinutu radi renoviranja, ali i da će se potom vratiti na pročelje crkve. Kada smo u novinama pročitali da ploču namjeravaju ostaviti u splitskom Muzeju, odlučili smo se na spontani mirni prosvjed. Stupili smo u kontakt s dr. Miloševićem, pozvali i našeg župnika, te smo donijeli odluku o obustavi započetih radova.
Moram naglasiti da sam stekao dojam da nikome od prosvjednika nije zasmetala namjera renoviranja ploče, nego činjenica da bi nam bila vraćena replika. To nismo mogli dopustiti. Da su ljudi bili informiraniji o svemu, možda do prosvjeda ne bi ni došlo - zaključio je Martin.
"Vrlo sam razočaran"
Dr. Ante Milošević bio je vidno razočaran jutrošnjim zbivanjima u Žrnovnici.
- Jutros sam donio odluku "dignuti ruke" od Žrnovnice. Izgleda da godine sustavnog rada na ovoj temi nisu educirale lokalno stanovništvo. Što se tiče mene, u Žrnovnicu se više ne vraćam i moja priča na ovu temu je završila. Mogu reći da sam vrlo razočaran. Ploča u Žrnovnici ne samo da je jedina takva u Hrvatskoj, nego u cijelom slavenskom svijetu - zaključio je ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Stojić: Mjesni odbor nema ovlasti po pitanjima imovine Crkve
O cijelom slučaju oglasio se i Milan Stojić, predsjednik Mjesnog odbora Žrnovnica. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Budući da je mnoge mještane Žrnovnice uznemirio početak radova vađenja reljefnog kamena iz zida crkve UBDM, te da mnogi traže da iznesem svoje mišljenje, ovim putem želim iznijeti svoj stav o temi.
Ako je ikako moguće, volio bi da kamen s reljefom ostane u Žrnovnici, a ako su konzervatori utvrdili da mu je potrebna nekakva zaštita, neka ga pokušaju zaštititi na postojećoj lokaciji, pa makar ga prebacili unutar crkve ili pod nekakvo zaštitno staklo. Jučer sam s mnogim mještanima razgovarao na ovu temu, i objasnio sam da Vijeće Mjesnog odbora Žrnovnica nema ovlasti po pitanjima imovine Crkve, pa o toj temi dosad nismo raspravljali.
Rečeno je da su dobivene sve potrebne dozvole za vađenje kamena, pa bi bilo dobro provjeriti jesu li napravljeni izračuni mogućnosti ugroze statike objekta, a pogotovo nakon nedavnog jakog potresa. Predlažem da se zaustave radovi dok se ne iznađe zadovoljavajuće rješenje za sve, a da oni koji imaju dozvole iste predoče zainteresiranoj i stručnoj javnosti kako bi izbjegli nagađanja i sumnje. Želio bi apelirati na konzervatore, župnika i mještane da postignu dogovor po tom pitanju koje je u nekoliko dana izazvalo nemir kod žitelja Žrnovnice. Posebno želim naglasiti da se na ovoj temi ne bi trebali prikupljati politički ili bilo kakvi drugi "poeni" već da zajedno moramo zaštititi interese našeg mjesta. Drago mi je da je naš župnik don Mario i jučer na sv. Misi rekao da će biti uz svoj narod, i na tome mu zahvaljujem.
Mislim da nije primjereno da bilo što poremeti ove dane dok iščekujemo rođenje Isusa, i toga bi svi trebali biti svjesni.U svoje osobno ime i u ime Vijeća Mjesnog odbora Žrnovnica svima želim Čestit i Blagoslovljen Božić i Sretnu i Uspješnu Novu 2017. godinu!
Žrvanj: Neprocjenjiva vrijednost ploče je prilika za Žrnovnicu
Udruga Žrvanj iz Žrnovnice cijelo je desetljeće pomagala spomenuta istraživanja i danas se očitovala o događanjima u mjestu. Predsjednica Žrvnja, Tajana Štalmajer, nada se da će se reljef što prije zaštititi.
- Kao istinski prijatelj kulturne i prirodne baštine Žrnovnice udruga Žrvanj želi se očitovati o važnosti reljefa s pročelja mjesne župne crkve Uznesenja BDM.
Reljef je, kao žrnovska ploča, odnedavno stekao glasovitost i aureolu nacionalno važnoga kulturno-povijesnog dobra – privukao je snažnu pozornost znanstvene, crkvene i laičke javnosti. A kako i ne bi kad je struka ustanovila da je riječ ne samo o ranosrednjovjekovnome spomeniku kakvoga u Hrvatskoj ima praktično samo Žrnovnica, nego o jedinstvenom prikazu prastaroga božanskoga boja kakvoga više nigdje u golemom prostoru slavenske Euroazije nema!
Ovo treba razumjeti. A spomenik takvoga formata, koji je, eto, i nagrižen zubom vremena (ploča je napukla na dvama mjestima) i oštećen puščanim metcima, svakako zaslužuje primjerenu zaštitu. Tim više što ga važnost koju je zadobio čini još osjetljivijim i "izloženijim". Udruga Žrvanj iskazuje zahvalnost znanstvenicima koji su ove činjenice rasvijetlili i još ih rasvjetljuju, institucijama ministarstva kulture, osobito djelatnicima Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika koji je uložio zavidnu energiju i poprilična sredstva da Žrnovsku ploču valorizira.
Ova povijesno-kulturna priča ima golemi turistički potencijal. Kulturni turizam je ono čemu se u modernom turizmu teži, a Žrnovnica na ovoj priči može samo prosperirati. Da to nisu prazne priče primjer na istu temu valja potražiti u Istri.
Valja zahvaliti i našoj Crkvi koja je oduvijek imala sluha i razumijevanja za hrvatsku nacionalnu povijest i kulturu u kojoj svako slovo i svaki potez čuvaju puls hrvatskoga bića te je, u skladu sa svojom društvenom ulogom, dala suglasnost i poticaj da se ovaj spomenik kojega je isklesala pradjedovska ruka zaštiti i konzervira.
Iako je o ovome bilo govora već prije 5 godina i tribina je održana za sve zainteresirane, smatramo da bi se ista trebala ponoviti i još jednom upoznati javnost o važnosti restauracije kao i s daljnjim planom, a sve s krajnjim ciljem da se osigura povratak ploče u Žrnovnicu, i to za sada u unutrašnji prostor crkve UBDM pod zaštitno staklo, a na pročelje postavi vjerna replika. Nadamo se da će u skoroj budućnosti biti izgrađen adekvatan muzejski prostor u samoj Žrnovnici, gdje će sva otkrića, spoznaje i predmeti biti izloženi - kazala je Tajana.
