Tajništvo za čistu energiju EU otoka objavilo je još sredinom veljače popis 26 europskih otočnih zajednica, čime je i službeno pokrenuta njihova energetska tranzicija prema čistim izvorima energije. Među 26 izabranih otoka našlo se čak četiri hrvatske otočne zajednice i to sedam otoka cresko-lošinjskog arhipelaga (Cres, Ilovik, Lošinj, Male Srakane, Susak, Unije i Velike Srakane), Brač, Hvar i Korčula.
Članica Tajništva za otoke Maja Jurišić, objasnila je o kakvom projektu se radi te što sudjelovanje u njemu znači za hrvatske otoke.
- Tajništvo za čistu energiju EU otoka pri Europskoj komisiji započelo je s radom u srpnju 2018. godine. Tajništvo je proizašlo kao inicijativa malteške deklaracije potpisane od četrnaest država članica u svibnju 2017. godine. Tijekom svog djelovanja stručni tim Tajništva proveo je natječaje na koje su otočne zajednice mogle prijaviti sa svojim projektima kako bi ostvarile stručnu i tehničku podršku pri izradi strategija za čistu energiju ili razvoju specifičnih projektnih ideja na području čiste energije. Među pristiglim prijavama našli su se i hrvatski otoci te od ukupno 26 odabranih otoka, podršku su ostvarile i 4 otočne zajednica iz naše države, točnije Cresko Lošinjski arhipelag, te otoci Hvar, Brač i Korčula.
Cresko lošinjski arhipelag izabran je kao “pilot" projekt kojem će Tajništvo pružiti podršku u obliku koautorstva strategije dok će izabrani “pionirski” otoci Brač, Korčula i Hvar slijediti njihov primjer te istu strategiju pripremati do početka 2020, dok će ih Tajništvo podržati revizijom iste.
Priprema ove strategije izuzetno je bitna u smislu daljnjeg strateškog razvoja odabranih, ali i svih ostalih otoka koji će slijediti njihov primjer. Za vrijeme njihove izrade jako je važno uspostaviti suradnju i osigurati aktivno sudjelovanje predstavnika svih relevantnih područja - lokalnih samouprava, poduzetnika, obrazovnih institucija i građanskih organizacija. Europska komisija nedavno je usvojila i posljednje dokumente u sklopu strategije “Clean Energy Package” kojim se kao najvažniji strateški ciljevi definiraju prelazak na čiste oblike energije, energetska učinkovitost i uspostavljanje znatnih ušteda pri potrošnji energije, ali i koja stavlja potrošača odnosno građanina u sami centar procesa omogućujući mu da kroz različite oblike građanskih organizacija, zadruga i poduzeća sudjeluje na tržištu. Zbog navedenog upravo je izrada strategija prvi korak pri definiranju konkretnih ciljeva i projekata koji će se u narednom periodu moći financirati iz različitih financijskih resursa - EU fondova, investicijskih banka ili drugih inovativnih alata kreiranih upravo za potrebe otočnih zajednica - objašnjava Jurišić.
Među 26 odabranih otoka našlo se čak 10 hrvatskih?
- Vjerujem da je ovolika zainteresiranost hrvatskih otoka proizašla iz brojnih aktivnosti svih dionika koji su posljednjih godina aktivno radili na informiranju i podizanju svijesti otočnih zajednica o obnovljivim izvorima energije, klimatskim promjenama, prednostima zadružnog poslovanja i različitim oblicima lokalnih energetskih zajednica koji predstavljaju “kotače" energetske tranzicije. Kao voditelji energetskih tranzicija mahom su se profilirali autohtoni otočani koji već dugo čekaju priliku da svoje ideje pretvore u realnost i sudjeluju u kreiranju bolje budućnosti zajednica iz kojih potječu. S obzirom na to da su brzo pronašli zajednički jezik, utvrdili slične potrebe i potencijale, ostvarila su i konstruktivnu međuotočnu suradnju te osigurali razmjenu iskustava i znanja među dionicima. Upravo je zajedničko predstavljanje timova koji rade na razvoju strategija naišlo na pozitivne reakcije kod predstavnika Europske komisije.
Hoće li se ovaj projekt nastaviti i u budućnosti?
- S obzirom na ciljeve Europske Unije fokusirane na prelazak na čistu energiju te dosadašnje rezultate Tajništva za otoke vjerujem da će inicijativa u budućnosti dobiti i svoj nastavak no o tome ne možemo znati više dok se u narednom periodu svi novoizabrani, kako u Europskoj Komisiji tako i Vladi RH, ne raspodijele na nova mjesta i preuzmu daljnje aktivnosti. Bit će također interesantno popratiti i kako se Republika Hrvatska pripremila za buduće predsjedanje Europskom Unijom u 2020. godini na temu energetske tranzicije te se radujem skoroj objavi službenog programa.