Ivana Marković je s 34 godine postala gradonačelnica Supetra na Braču. Od trinaeste godine pomagala je ocu u trgovini i naučila je da jedino rad, rješavanje problema i zajedničko komuniciranje donose rezultate. Sve ostalo je kratkoročno. Od slučajnog ulaska u politiku do drugog mandata puno je učinjenih malih koraka kojim se gradio Grad preuzet u dugu i kaosu. Posljednje vrijeme je često viđena kako se na različitim frontovima bori za svoj otok, ali i daje podršku drugima što nas je ponukalo da joj postavimo nekoliko pitanja. Ivana se zaista potrudila da široj javnosti detaljno pojasni što se događa s proračunom i u kojem smjeru se razvija Grad.
Uočili smo povećanje nameta na građane u dosta gradova i općina, pa tako i u Supetru. Radi se konkretno o povećanju prireza i komunalne naknade. Možete li nam objasniti zašto je došlo do ovog povećanja i što će se ovim novcem financirati?
- Proteklih dva mjeseca bavila sam se analizom hladnog pogona grada Supetra, analizirala sam svaku stavku proračuna i pripremila popis mjera za racionalizaciju poslovanja koje ćemo predložiti u narednom proračunu. Međutim te mjere nisu dovoljne za pokriće hladnog pogona koji je sukladno intenzivnom razvoju grada itekako narastao.
Na ovaj potez nismo se lako odlučili, ali nakon detaljne analize troškova poslovanja Grada Supetra i nove porezne reforme na razini države brojke su bili jasne.
Samo smo od 2013. godine zbog raznih poreznih reformi koje je provodila Vlada RH na uštrb lokalne samouprave izgubili preko 1,14 mil kuna. Također, Grad Supetar će zbog novog Zakona o financiranju lokalne samouprave, koji je prošao prvu raspravu u Saboru, izgubiti dodatnih 1, 5 mil kuna koje su nam godišnje bile na raspolaganju za financiranje kapitalnih projekata.
S druge strane otvaranje nove dvorane, nove grupe u vrtiću , izgradnja novih 140 rasvjetnih tijela, dodatna izdvajanja za vatrogasce, nova dječja igrališta povećali su rashode održavanja za više od 1,5 mil kn godišnje. Ukupno povećanje rashoda i smanjeni prihodi od poreza uzrokovali su u startu manjak od čak 2,6 mil kn. Dodatan udar nam nova predložena reforma jer će nam biti ukinuto dodatnih 1,5 mil kn….
Preuzimanje odgovornosti znači donošenje lijepih, ali i onih manje ugodnih odluka kao što je povećanje cijena komunalne naknade koja se nije mijenjala punih 11 godina i uvođenje prireza koji većina Gradova naplaćuje već godinama.
Kako su na povećanje nameta reagirali vaši sugrađani? Da li su svjesni da su ovakve odluke na lokalnim razinama zapravo uglavnom rezultat odluka na državnom nivou na koje je potrebno ranije utjecati?
- Naravno da građani neće pozdraviti povećanje cijena ili uvođenje novih nameta. Međutim, sredstva neće biti utrošena na ništa drugo osim podizanja upravo njihove kvalitete života uvođenjem dodatne grupe u vrtiću, povećanjem standarda čistoće u gradu, povećanjem određenih socijalnih prava (npr. naknade za novorođene), kao i program sufinanciranjem knjiga svih učenika koji ćemo provoditi u suradnji sa Županijom.
Jako je teško objasniti ljudima način funkcioniranja i vođenje Grada. U proteklom mandatu sam se trudila da to bude što transparentnije i redovito o svemu obavještavala javnost. Jedna lokalna samouprava danas funkcionira kao poduzeće, s definiranim troškovima i prihodima za pokriće istih, potrebno je osigurati dugoročnu održivost što je proces u kojem se pronalaze različiti načini da bi se sve potrebe isfinancirale. Smatram da smo u proteklom mandatu odradili ogroman posao, stvorili smo preduvjet za razvoj Grada (infrastrukturu, prostorni plan) koji su privukli investitore u naš Grad. Novi trgovački centar, najava izgradnja novog kampa, hotela i privatne inicijative omogućit će otvaranje novih radnih mjesta i dodatan prihod za Grad i cijelu lokalnu zajednicu.
S druge strane, Grad Supetar bilježi porast dolazaka gostiju u odnosu na 2013. godinu za više od 34%. Grad Supetar se razvio u svakom smislu te mislim komunalna naknada od 0,24 kn po kvadratu više priliči nekom selu u nerazvijenom dijelu naše države nego turističkom Gradu koji mora zadržavati određeni standard.
Što se tiče odnosa države prema JLS-ovima koji su na otocima oni su to pokazali s novim prijedlogom o financiranju lokalne samouprave kojim ćemo izgubiti velika sredstava za financiranje kapitalnih projekata, a nerealno nabijeni koeficijenti razvijenosti (Supetar je čak u 4 kategoriji ) odmah nas izbacuju iz utrke za dobivanje sredstva za financiranje projekata. Postavljam pitanje, na koji će način Grad Supetar izvršiti rekonstrukciju vrtića ili dograditi novo krilo bez sufinanciranja iz vanjskih izvora sredstava te bez dosadašnjih sredstva koje smo imali na raspolaganje za financiranje kapitalnih projekata?
Nažalost ne vidim pomak nabolje jer sam u utorak prisustvovala predstavljanju nove politike razvoja otoka od strane Ministarstva regionalnog razvoja i razvitka i EU fondova koji nisu ponudili nikakve suvisle prijedloge za budući razvoj naših otoka.
Kako je na Braču riješen sustav recikliranja, ima li nade da ćete po tom pitanju ostvariti suradnju s drugim općinama na otoku?
- Brač ima dvije tvrtke koje se bave odvozom otpada. Za područje Grada Supetra nadležno je naše komunalne poduzeće. Odradili smo veliki posao po pitanju gospodarenja otpada, stvorili pretpostavke za uvođenje procesa recikliranja od naredne godine. Čeka nas izgradnja novog reciklažnog centra, a trenutno smo pred sklapanjem ugovora za odvoz odvojenog otpada sa susjednim komunalnim poduzećem. Morati ćemo svi zajedno surađivati da ispunimo sve zahtjeve koje je pred nas stavio Zakon o gospodarenju otpadom.
Objavili ste nedavno da ćete uvesti naplatu otpada po količini proizvedenog. Ugodno ste nas iznenadili s ovim postupkom, zanima nas da li ste ovaj primjer već vidjeli negdje drugdje pa ga koristite kao dobru praksu, kako mislite provoditi ovu odluku, hoće li stanovništvo na ovaj način više razmišljati o načinu na koji proizvodi otpad te ga samim tim smanjivati u njegovom nastajanju?
- Dugo smo radili i pripremali ovaj novi sustav. Kupili smo potrebnu komunalnu opremu, sustav čipiranja kanti i napravili reorganizaciju informatičkog sustava te izvršili analizu svakog korisnika uz pomoć stručnih suradnika.
Ukupna vrijednost komunalne opreme, vozila i programa čipiranja kanta iznosila je 1,32 mil kuna od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti financirao 60%.
Od 01.11. imamo novi cjenik koji će obračunavati uslugu odvoza smeća po načelu “onečišćivač plaća”, tj. po volumenu predanog miješanog komunalnog otpada. U tijeku su pilot projekti za Škrip , Mirca, te nas čeka uvođenje projekta u Splitskoj i početkom godine u Supetru kada bi cijeli sustav trebao zaživjeti.
Danas nas zovi kolege iz raznih JLS-ova i komunalnih tvrtaka da ih uputimo u naš sustav i pitaju za sve što smo napravili do sada. U narednoj godini planiramo kupiti kante za bio otpad i papir te podijeliti svakom stanovniku nakon čega će se kontejneri za miješani otpad ukloniti s ulica. Pred ishođenjem smo dozvole za projekt sanacije deponija Kupinovica i izgradnju reciklažnog dvorišta. Čeka nas još dosta posla, ali s obzirom na ostale općine i gradove u našoj županiji jako sam zadovoljna odrađenim poslom.
Na koji način vidite razvoj otoka kroz korištenje obnovljivih izvora energije? Imate li razrađenu strategiju razvoja i korištenja obnovljivih izvora, što ona uključuje?
- Grad Supetar nema strategiju razvoja obnovljivih izvora energije iz razloga sto su važećim zakonskim propisima postavljene mnoge prepreke (zabrana gradnje u ZOP-u, kulturna dobra…). Smatramo da treba težiti energetskoj neovisnosti otoka, uz zaštitu prirode, te je u budućnosti potrebno razvijati obnovljive izvore energije na otoku.
Mislite li da je ovo tek početak povećanja komunalne naknade i da ćemo zbog tromosti sustava. države i projekata za otpad cijene ići još više, imate li procijenjene troškove odvoza smeća, da li ste upoznati s eventualnim kaznama zbog neispunjavanja ciljeva koja smo preuzeli iz EU do 2020?
- Upoznata sam sa svim što nas čeka zbog neispunjavanja ciljeva koje smo preuzeli iz EU 2020. Ovakav dosadašnji način odvoza otpada je bio najjeftiniji i najjednostavniji za građane te će sigurno trebati dosta vremena da se svi naviknemo na novi sustav.
Ono što me zabrinjava je hoće li profunkcionirati regionalni centar Lećevica i kada te kolika će na kraju biti cijena odvoza otpada budući da će se on trebati transportirati do samog centra te će to sigurno značiti i veće cijene koštanja odvoza smeća. Mi moramo krenuti u sanaciju našeg deponija koji podrazumijeva njegovo potpuno zatvaranje, a sami regionalni centar još nije ni započeo s radovima na izgradnji.
Grad Supetar nema namjeru više dizati komunalnu naknadu jer se ona koristi za pokrivanje troškova održavanja javnih površina i električne energije te smo s ovim povećanjem zatvorili sve troškove.
Priključili ste se Pokretu otoka za vrijeme borbe protiv Zakona o koncesijama, kakva je inače vaša suradnja s civilnim društvom, uključujete li ih u razvoj grada i na koji način?
- Jako mi se svidjela vaša inicijativa povezivanja i očuvanja otoka. S pitanjem upravljanja s pomorskim dobrom bavim se već od 2013. godine od kada sam stupila na dužnost gradonačelnice kada sam se upoznala kako stvari (ne)funkcioniraju.
Supetar jedan je od onih koji već godinama vodi bitku sa Splitsko-dalmatinskom županijom upravo oko upravljanja pomorskim dobrom, te smo još u ožujku 2014. godine na temelju Odluke Gradskog vijeća od županijske skupštine zahtijevali prijenos ovlasti nad ovim resursom. Odgovor ni do današnjeg dana nismo dobili. Pozdravljam novi Pravilnik o upravljanju pomorskim dobrom koji je izglasan na prijedlog Župana Bobana te smatram to velikim korakom naprijed s obzirom na dosadašnje stanje.
Ispred nas je sada velika borba, naime krajem ove godine ističe koncesija za upravljanje Lukom Supetar. Koncesiju za upravljanje ima naše Komunalno društvo Grad d.o.o.. Za nas bi bilo nedopustivo da upravljanje istom dobije neka treća tvrtka te da upravljanje ovim našim najvrjednijim resursom nije pod nadležnošću Gradu Supetru.
Civilno društvo je uključeno u funkcioniranje Grada. Imamo dosta udruga koje financiramo iz sredstava proračuna, provodimo razne javne rasprave i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te se u svaki projekt koji provodi Grad Supetra, može uključiti i Udruga. Također, provodimo i brojne projekte i kandidiramo na EU fondove u suradnji s civilnim društvom.
Smatrate li doneseni Zakon o koncesijama štetnim, na koji način ćete pokušati očuvati pomorsko dobro od naleta investitora koji ne mare za lokalnu zajednicu, da li ste upućeni u izradu novih zakona – o otocima i o pomorskom dobru?
- Kao gradonačelnica reagirala sam na donošenje ovoga Zakona i to preko SDP-ovih zastupnika u sabor, zajedno s kolegom Tihomirom Marinkovićem podržali smo prosvjed ispred Sabora te sam se i javno pridružila Vašoj inicijativi .
Moramo biti svjesni da su pomorsko dobro, luke i more naši najvrjedniji resursi. Zakon o koncesijama smatram potencijalno vrlo štetnim, te je otvorio mogućnosti za zlouporabu raspolaganja pomorskim dobrom čega smo bili svjedoci u nedavnoj prošlosti.
Mi smo svoje najvrjednije resurse krajobraz, prirodu, pomorsko dobro, zelene javne površine pokušali zaštititi prostornim planom kojeg smo izglasali u ožujku ove godine. Osobno sam bila pod velikim pritiskom raznih ”interesnih skupina” da neke naše ideje ne provedemo. Međutim, tu za mene nije bilo kompromisa. Tako smo npr. do svakog pomorskog dobra gdje ima građevinskog područja ucrtali javne puteve da naši stanovnici bez problema u budućnosti može doći do plaža, ucrtali smo i tako zaštitili javne zelene površine, važne prirodne krajobraze i resurse, sportska i dječja igrališta i sl.
Kako ste zadovoljni dosadašnjim rezultatima za vrijeme vašeg mandata, koliko je teško pronaći adekvatne ljude za rad i razvoj na otoku, kako vidite budućnost otoka i na koji način biste omogućili naseljavanje i povratak ljudi na otok?
- Kad pogledam unazad ne mogu nego biti zadovoljna s učinjenim. Samo jedan matematički podatak objasnit će Vam sve što me dočekalo tog lipnja 2013. godine.
2013 – proračun 15,5 mil kn (ostvarenje 2012), ukupna pristigla dugovanja po nalazu revizije 21.1 mil kn, pristigla kratkoročna pozajmica u Hypo banci 1 mil kn, na računu blokada od 11 mil kn te sporovi koji su kucali na vrata u iznosu većem od 5 mil kn.
2017 – proračun 26,5 (ostvarenje 2016), ukupne pristigle obveze nakon povlačenja sredstava HBOR-a 5 mil kn, nema blokade računa, riješeni i otplaćeni svi sporovi koji su nam prijetili.
Iza mene je puno realiziranih projekata, dovoljno je nabrojiti tri povijesna: otvaranje sportske dvorane, izgradnja privezišta i danas napokon otvaranje nove benzinske stanice na koju smo čekali preko 30 godina. Ovo su projekti čija vrijednost iznosi više od 40 milijuna kuna.
Prije neki dan potpisala sam i ugovor za prva sredstava iz Europskih fondova i to za projekt revitalizacije Škripa čija će izvedba biti veća od 50 milijuna kuna, a koja podrazumijeva turističku valorizacija istog i stvaranje novog turističkog proizvoda temeljenog na kulturnoj baštini odnosno potrebi očuvanja i kvalitetne prezentacije/interpretacije ruralne baštine i stoljetne kulture života i rada bračkih težaka.
Ono što me najviše veseli je da danas imamo spremnu projektnu dokumentaciju za brojne projekte ( rekonstrukcija vrtića, zgrada DVD.-a, infrastruktura) koju prijavljujemo na razne natječaje.
Gledali smo nedavno i Prilog o Supetru kao gradu kojeg vode žene. Kako se dogodilo to da su na ključnim mjestima žene i jeste li zadovoljni vašom međusobnom suradnjom? Kako na ovo reagira lokalna zajednica koja je unatoč svemu ipak djelomično zatvorena i patrijarhalna?
- Mislim da Supetar nije zatvorena sredina. Muški kolege su me dobro prihvatili. Desi mi se često situacija da na sastanku budem i sa 7-8 muškaraca, i starijih od mene te moram voditi glavnu riječ. Jednostavno svoj posao shvaćam jako ozbiljno, sigurna sam u sebe i ekipu koju imam oko sebe, a to ljudi osjete. Naravno da je bilo svakakvih situacija, pogotovo u kontaktu s možda malo zatvorenijim sredinama, ali ništa s čime ne mogu izaći na kraj.
Sto se tiče mojih kolegica, naša suradnja je odlična. Slučajno se desilo da smo većina nas žene. Evo nedavno je bio reizbor načelnice u PP Supetar i ravnateljice u vrtiću pa su se opet ”potrefile žene”. Mediji i javnost su jako zainteresirani za ovu našu priču pa smo ugostili već brojne TV ekipe i novinare. I moji kolege van otoka uvijek spominju kako vole doći u Supetar jer tamo ” vladaju ” žene.
Što biste poručili mladima koji bi se danas sutra bavili politikom na otoku?
- Uff, ovo je najteže pitanje. U politiku sam ušla sasvim slučajno pa je tako i započela moja karijera gradonačelnice. Međutim, veoma sam se dobro snašla u ovom poslu koji, ako ga želite raditi odgovorno, nije nimalo lak. Nemate privatan život, stalno ste “na meti” te radni dan često traje od jutra do mraka, bez slobodnog vremena. Većina ljudi to ne može ni zamisliti pa često čujem ”ne bi tvoj posao radila ni za milijune’’.
Ono što mene ispunjava su mali koraci koje postižemo svaki dan, realizirani projekti te suradnja s ljudima. Osjećaj koji imate nakon realizacije uspješnog projekta, kad shvatite da ste pridonijeli svojoj zajednici i nečemu pozitivnom je nešto što mene gura naprijed u ovome poslu.
Smatram da bavljenje politikom na lokalnoj razini mora biti lišeno svih boja. Vrtić se mora urediti, ulica asfaltirati, a za to nije potrebna nikakva demagogija. Želim da se što više mladih uključi u javni rad, realizaciju projekata, pa i u politiku jer jedino tako stvari možemo mijenjati na bolje i stvoriti bolje uvjete života za našu djecu.
IZDVAJAMO DETALJNA OBJAŠNJENJA
Povećanje komunalne naknade
- Komunalna naknada je isključivo namjenski prihod koji se koristi za uređenje javnih površina, plaža, hortikulturu i slično te pokrivanje troškova javne rasvjete. Ukupni rashodi održavanja javnih površina i električne energije za cijeli Grad na godišnjoj razini iznose 2.603 milijuna kuna. Ukupna komunalna naknada koju Grad uprihodi po sadašnjim odlukama, koje se nisu mijenjale od 2006. godine (znači punih 11 godina) iznosi 1.225 mil kn. Za zadržavanje sadašnjeg standarda čistoće i drugog nedostaje nam znači 1.37 mil kn.
Odlučili smo se na povećanje boda sa 0,24 na 0,40. Konkretno za stan od 50 m2 što se do sada plaćalo 12 kn a od sada će se plaćati 20 kn.
Uvođenje prireza – tko će osjetiti prirez na svojoj plaći?
- Svi koji imaju dva uzdržavana člana i imaju plaću ili mirovinu do 10 tisuća kuna mjesečno neće uopće plaćati prirez. Oni s primanjima od 10 tisuća kuna plaćat će prirez 64 kn mjesečno. Svi koji imaju jednog uzdržavanog člana i primanja do 6 tisuća kuna neće plaćati prirez. Oni s primanjima npr. od 6 tisuća plaćat će prirez oko 4 kuna mjesečno.
Svi koji imaju plaću ili mirovinu do 4,5 tisuće kuna i nemaju uzdržavanog člana prirez neće plaćati. S primanjima od npr. 4,501 kuna bez uzdržavanog člana plaćat će prirez 22 kn mjesečno.