[dropcap]D[/dropcap]a su virusi ljudi mogli bismo za Omikron soj virusa korone reći da je „Čovik i po“, čovjek od riječi kojem možeš vjerovati i u kojeg se možeš pouzdati. Točno onakav kakvim se najavio takav je i sada dva i pol mjeseca nakon što se pokazao u Južnoafričkoj Republici (JAR). Brz, prodoran, agresivan, nikoga ne štiti, posjećuje jednako cijepljene i necijepljene, one koji su i koji nisu preboljeli koronu, stare, mlade, muške i žene. Nije bitno je li ljeto ili zima, nasrće jednakom žestinom.
Prava je napast, ali ipak dobra napast. Kod čovjeka napada najviše gornje dišne puteve i pri tome kod većine zaraženih izaziva bolest nalik na jaču prehladu ili srednje tešku gripu. Iskusniji znaju da gripu trebaš poštovati, moraš ju odležati i liječiti kod kuće tjedan dana. U šali se kaže da kad liječiš gripu ona traje sedam dana, a kad ju ne liječiš tjedan dana. Međutim, neodležana gripa često ima posljedice u vidu ozbiljnih komplikacija koje mogu dovesti i do smrtnog ishoda.
Karakterističan oblik krivulje jednog vala gripe
Zbog blagih simptoma i znakova bolesti puno zaraženih osoba Omikron sojem ne traži zdravstvenu skrb već se kao kod gripe podvrgavaju samoliječenju u kući. Stoga mnogi zaraženi i oboljeli ne budu zabilježeni te možemo govoriti samo o procjeni broja zaraženih.
Tako u JAR gdje je Omikron počeo svoj pohod nakon jedanaest tjedana ad početka Omikron vala epidemije polovicom mjeseca studenog (svibnja u JAR) sada na početku veljače (kolovoz u JAR) možemo reći da je Omikron epidemija u JAR pri završetku. 1. veljače 2022. zabilježeno je 3.085 zaraženih na 60 milijuna stanovnika što čini 14-dnevnu stopu zaraženosti od 72 bolesnika na 100.000 stanovnika. To je vrijednost sporadične razine izvanepidemijskih pojavnosti.
Epidemija ima karakterističan oblik krivulje jednog vala kao kod gripe. Uzlazni krak epidemijskog vala do vrhunca zaraženosti eksplozivnog karaktera trajao je svega 30 dana (četiri tjedna) dok je silazni krak duljeg, sporijeg, trajanja 41 dan (6 tjedana). Objašnjenje za dulji silazni krak je u činjenici što je svojom eksplozivnošću u nastupnom širenju virus lako nalazio osjetljive i neimune. Kad je taj kontigent stanovništva iscrpio, potrošio, virus sve teže nalazi osjetljive te se njegovo širenje usporilo.
Omikron virus potvrdio je svoju brzinu širenja vidljivu i kroz usporedbu sa prethodnim Delta epidemijskim valom koji je trajao značajno dulje, skoro 17 tjedana.
U JAR Omikron soj je kroz 11 tjedana završio svoju epidemiju. Epidemije gripe traju 12-18 tjedana.
U epidemiji Delta soja oboljelo je milijun i 250 tisuća dok je u Omikron epidemiji zabilježeno 664.000 bolesnika što je upola manje. Tolika razlika je zbog toga što više od polovice tamošnjeg stanovništva nema zdravstvenog osiguranja. Zbog laganih oblika bolesti ne javljaju se liječniku te izostaje njihova registracija.
O razlici u težini kliničkih slika bolesti govori i broj preminulih. Od Delta soja preminulo je 31.400 bolesnika od COVID-19, a u epidemiji Omikron soja preminulo je 5.140 bolesnika (6 puta manje).
Ukupno na južnoj hemisferi (JH) pandemija korona virusa imala je svoj miran tijek. Nakon relativno mirnog i uobičajenog jesensko-zimskog vala povećanja zaraženosti Delta sojem kroz proljetne mjesece uslijedilo je smanjenje broja zaraženih prema toplijem kasnoproljetnom i ljetnom razdoblju koji nisu pogodni za epidemijsku pojavnost zaraznih bolesti s kapljičnim (respiratornim) putem širenja.
Krajem svibnja i kroz mjesec lipanj uslijedilo je iznenadno, neočekivano naglo povećanje zaražavanja Omikron sojem korona virusa na čitavoj JH. To povećanje trajalo je do polovice srpnja kad je uslijedio trend smanjivanja broja zaraženih. Vrhunac zaražavanja u Australiji bio je mjesec dana nakon vrhunca u JAR, dok je u Južnoj Americi vrhunac bio tjedan dana kasnije nego u Australiji.
Na području Oceanije u roku od dva tjedna broj zaraženih na vrhuncu smanjio se za 40%, a u Južnoj Americi za tjedan dana 12%, dok se na čitavoj JH broj zaraženih smanjio za skoro jednu četvrtinu (23%).
Dnevni broj preminulih kasni dva do tri tjedna za brojem zaraženih te je sada još uvijek trend povećanja broja preminulih. Daljnjim smanjivanjem broja zaraženih treba očekivati sve manji broj preminulih.
Dijagram broja zaraženih po mjesecima najbolje ilustrira kretanje pandemije kroz proteklo dvogodišnje razdoblje. Broj zaraženih od blizu 6 milijuna u mjesecu srpnju za zemlje umjerene klime na JH daje dojam kao da je pandemija tek sada počela. Najbliži mjesec tom broju bolesnika je zimski mjesec prosinac koji je imao nešto više od milijun i tristo tisuća bolesnika. Ovo je još jedna potvrda jačini prodornosti i brzini širenja Omikron soja. Njemu ne smeta što je sada u JAR ljeto.
U odnosu na broj zaraženih od blizu 6 milijuna u srpnju broj preminulih od 10.550 izgleda minoran. Taj odnos daje letalitet za taj mjesec od 0,18% (manje od 2 umrla na tisuću zaraženih). Tako nizak letalitet odgovara više epidemiji obične gripe nego korona pandemiji.
Zemlje umjerene klime u Južnoj Americi su Argentina, Čile, Paragvaj i Urugvaj koji zajedno imaju 76 milijuna stanovnika. Zemljopisno se izdvaja Čile koji ima izduženi oblik od ekvatora na sjeveru do Ognjene zemlje na jugu te se ti krajnji dijelovi nalaze izvan umjerene klime. To su ujedno slabo naseljena područja te nisu od bitnog utjecaja na čitavu populaciju Čilea.
I u zemljama Južne Amerike vidi se da je Omikron soj virus koji je u epidemiji pri završetku prouzročio najmanju smrtnost kroz dvogodišnje trajanje pandemije. Mjesečni letaliteti tj. udjeli preminulih na utvrđeni broj zaraženih bili su u lipnju 0,39%, a u srpnju 0,16% što je višestruko manje nego letaliteti kod Delta soja.
U Južnoj Americi najveće 14-dnevne stope zaraženosti ima neočekivano Urugvaj koji iza Čilea ima najveću potpunu procijepljenost 77%. Kroz posljednjih 14 dana imao je više od 4% zaraženih stanovnika.
Urugvajska stopa 14-dnevne zaraženosti 4229,31/100.000 četverostruko je veća od 14-dnevne stope zaraženosti u Paragvaju 1093,54/100.000 koji ima procijepljenost od svega 42%. Objašnjenje te razlike je u činjenici da je gospodarski razvijeni Urugvaj za razliku od nerazvijenog i izoliranog Paragvaja s uređenom državom bolje evidentirao svoje bolesnike. Ovako niska stopa u Paragvaju ne odražava pravo stanje zaraženosti, a to najbolje ilustrira broj umrlih od korona virusa. Dok Urugvaj ima 1.865 umrlih na milijun stanovnika Paragvaj ima 2.391/1milijun. Dok Urugvaj ima 1,5 milijuna testiranih na milijun stanovnika Paragvaj ima samo 325 tisuća testiranih na milijun stanovnika. Zato ne čudi da je ukupni letalitet za svo vrijeme pandemije u Urugvaju 0,97%, a u Paragvaju 2,92%. Možda bi stvarno i najbliže istini bilo objašnjenje razlika da Urugvaj jednostavno nema dostatnih sredstava za troškove testiranja i cijepljenja.
Napomena: Hrvatska ima cjepiva toliko da ga je donirala drugim zemljama, testirala je milijun ljudi na milijun stanovnika, a smrtnost je 3.418/milijun stanovnika, značajno veća nego u Paragvaju.
Mjesečni brojevi zaraženih koronom na Oceaniji koju čine Australija i Novi Zeland kao zemlje umjerene klime prema prikazu na grafikonu izgleda kao da je korona pandemija tek počela u 24. mjesecu trajanja pandemije u ljetnom mjesecu srpnju s 2.205.366 zaraženih. Kroz čitavih prethodnih 23 mjeseca bilo je ukupno 409.638 zaraženih. Znači da je Omikron soj zarazio šest puta više stanovnika nego svi korona virusi do sada. Ili drugim riječima kazano Australija se sa svojih 25 milijuna stanovnika uspješno othrvala svim virusima, ali je pred Omikronom kapitulirala. Novi Zeland sa svojih pet milijuna stanovnika za sada još odolijeva nasrtajima Omikron virusa.
Australija i Novi Zeland kroz osam mjeseci od proljeća 2020. do jeseni 2021. gotovo nisu imali preminulih od korona virusa.
Tek je Delta soj kroz zimu i proljeće 2021. prouzročio veći broj preminulih premda je do tada rekordan mjesec bila njihova veljača 2020. s 455 preminulih. Premda su visoko procijepili naciju nisu sprječili povećanu smrtnost u Delta valu. Ipak najveći broj umrlih bio je u ljetnom mjesecu srpnju zbog agresivnog Omikron soja. Međutim, letalitet u tom mjesecu bio je rekordno najniži zabilježeni letalitet u svim zemljama Svijeta. Letalite je bio samo 0,07% ili sedam preminulih na deset tisuća zaraženih Omikron virusima.
Potrebno je navesti da Australija i Novi Zeland spadaju u zemlje najrazvijenijeg javnog zdravstva čiji rad u sprezi s primarnom zdravstvenom zaštitom služi uzorom drugim razvijenim zemljama.
Čile premda je prešao granicu kod 85% procijepljenog stanovništva koja jamči uspješan kolektivni imunitet, nije se othrvao nasrtajima Omikron virusa. Krivulja povećanja stopa zaraženosti poprima sve okomitiji smjer. Visoka procijepljenost pomoći će mu da taj vrhunac ne bude visok kao u Australiji, ali sad je već daleko nadmašio epidemijski vrhunac u JAR koja je imala potpunu procijepljenost samo 26%.
Uzlazni krak Omikron epidemijskog vala u Australiji trajao je ravno mjesec dana. Uzlaz je bio eksplozivan, strelovit. Svakih pet dana stopa zaraženosti se udvostručavala. Nema sile niti sredstava koji bi mogli zaustaviti takav nasrtaj osim virusa samog uzročnika epidemije. Kad on potroši epidemijski potencijal, kada nema dovoljno osjetljivih, neimunih, neotpornih on se zaustavlja i praktično ide u iščezavanje. Još će se neko vrijeme provlačiti populacijom u sporadičnoj pojavnosti bez mogućnosti izazivanja epidemije. Ovaj isti soj ponovno može izazvati epidemiju samo onda kada nastane nova osjetljiva populacija mladih koji nisu prokuženi tj. dok ne stasaju novi naraštaji, a to je razdoblje od najmanje desetak godina.
Stoga ne treba cijepiti zdravu djecu niti zdrave adolescente niti pripadnike mlađih odraslih dobi. Nikada ne znate kada će im aktivno prirodnim prokužavanjem stečen imunitet trebati. Koliko je to važno za pojedinca toliko je važno i za nacionalnu otpornost. Sjetite se samo pandemije gripe 2009. i 2010. godine tzv „svinjske gripe“. Stariji od 55 godina nisu obolijevali jer su se u djetinjstvu sreli i preboljeli gripu tog tipa. Na taj način postigli su cjeloživotni imunitet prema tom virusu. Trajanje cijepnog imuniteta kod gripe i korona virusa mjeri se u mjesecima. Zato je protiv gripe potrebno cijepljenje svake godine.
Otočna zemlja Novi Zeland uspješna je u obrani od korona virusa bila i prije pojave cjepiva. Kroz pune dvije godine zabilježeno je ukupno 16.620 zaraženih do 1. veljače (kolovoza na JH) 2022. Preminula su ukupno 53 CVID-19 bolesnika i to u samo početku pandemije u listopadu i studenom 2020. 22 osobe te u proljeću 2021. godine. 24 osobe.
Zaštitna „željezna zavjesa“ i uspostavljen sustav nadzora nad pojavom infekcije očito uspješno funkcioniraju vođeni od jedne uporne, ustrajne i dosljedne vlade koja ne popušta nikome i u ničemu.
Do sada su odolijevali nasrtajima Omikron soja. Posljednjih nekoliko dana zamjetno je jedno povećanje 14-dnevne stope zaraženosti i odmah su pojačane već od ranije uveden stroge epidemiološke mjere.
Korona viruse jednako kao i viruse gripe može se kontrolirati i suzbijati njihovo širenje dok je broj njihovih nositelja malen kada se zaraženi i bolesnici mogu valjano nadzirati. Međutim kada se izgubi mogućnost nadzora, a to se obično dešava kod iznenadnih, naglih i eksplozivnih epidemija, tada epidemijski proces može regulirati samo onaj tko je uzrokovao epidemiju. Epidemijski proces ide u samoregulaciju već ranije opisanim načinom potrošnje epidemijskog potencijala.
Zahuktalu epidemiju gripe, a tako i Omikron epidemiju, je isto kao osedlati vjetar. Zaustavlja ih samo njihova samoregulacija.
Za kraj podsjetio bih čitatelje na dvije stvari o kojima sam pisao ravno prije godinu dana.
Prva je da učenici idu na nastavu sve dok nemaju simptoma i znakova bolesti. U školama nema izolacije za kontakte niti samoizolacije za zdrave osobe. Nije se tako postupilo jer navodno će učenici prenijeti viruse ukućanima. Kroz cijelu ovu godinu događalo se suprotno. Učenici su se zaražavali od roditelja. Sada kad je Omikron epidemije nema razloga da se postupa drugačije. Dapače brzim Omikron sojem zaražavanjem u kratko vrijeme imunizirat će sve gotovo svi učenici i širenje epidemije među njima prestaje. Roditelji i ostali ukućani mahom su aktivno prokuženi ili ako nisu niti nisu cijepljeni još uvijek se mogu cijepiti. Zbog takvih velika je nepravda i šteta zdravoj djeci uskratiti pohađanje nastave.
Drugo na što želim podsjetiti je da sam tada izjavio kako trećeg vala neće biti. Treći val dogodio se s početkom u veljači i završio krajem travnja. Po jačini zaražavanja i broju umrlih bio je gotovo ravan drugom jesenskom valu. Ja sam tada napisao da trećeg vala neće biti ukoliko se ne pojavi novi soj i ako se ne procijepimo u što većem broju. Nažalost ubrzo se pojavio novi tzv. Britanski soj kasnije nazvan Beta soj, a nismo se niti dovoljno procijepili. Razlog je bio što nam nisu navrijeme isporučene ugovorene doze cjepiva te se značajno kasnilo s cijepljenjem naročito starijih i rizičnih skupina. Treća nepovoljnost je bila što je nakon blage i relativno tople zime u siječnju i veljači nastupila prava zima u ožujku s burama i travnju sa snijegom pred sam Uskrs.
Ovo sve sam naveo kao činjenicu da koliko god imali iskustva s gripom, a tako je izgledno i sa koronom, zbog njihove promjenjivosti, hirovitosti nikad se ne možete osloniti samo na iskustvo jer ono je varljivo, nedovoljno pouzdano, a s druge strane znanja nikad dosta.
Stoga postoji izreka: oprez je majka mudrosti.
Omikron soj virusa korone nas je podsjetio kolika je moć prirode i kako smo još uvijek slabi pred prirodnim silama. Imamo sreće što je ovo ipak „dobar virus“. Na kraju samoregulacijom dokinut će samog sebe. Možda će dokinuti i pandemiju potiskivanjem ostalih sojeva.
Ako to ne uspije onda nam je makar pokazao koliko su neke stvari poput COVID-potvrdnica protivepidemijski neučinkovite i kao takve nepotrebne.
Izolacije, samoizolacije, niz epidemioloških mjera, koliko je toga i u kojoj mjeri neophodno i je li nešto uopće bilo potrebno.
Kakva i kolika je učinkovitost cjepiva prema pojedinim sojevima virusa i kod kojih osoba je cjepivo neophodno, a kod kojih ne.
Ima li potrebe za novim, učinkovitijim cjepivima?
Može li cjepivo biti obvezno ukupno za sve ili prema nekim skupinama?
Smije li liječnik cijepiti osobu bez njegove privole bez informiranog pristanka?