Ministar poljoprivrede Josip Dabro jučer posjetio je stradala područja u Vukovarsko-srijemskoj županiji nakon nevremena s tučom i jakim vjetrom. Najavio je procjenu štete i pomoć države, uključujući Fond za naknadu štete za dugotrajne nasade. Procijenio je štetu na pet milijuna eura, iako smatra da je stvarni iznos veći.
PPVRH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro obišao je područje Vukovarsko-srijemske županije koje je stradalo u jakom nevremenu: Sve službe su angažirane te na terenu pomažu općinskim vlastima i stradalima. #VladaRH svakako će pomoći u sanaciji štete. pic.twitter.com/iPqKSIFzfC
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) July 2, 2024
Na pitanje o povratku protugradne obrane, ministar je priznao da znanost ne priznaje učinkovitost raketa, ali je naglasio da bi se sustav mogao obnoviti zbog psihološkog efekta na ljude. Istaknuo je da se oslanja na iskustva poljoprivrednika, iako stručnjaci i Svjetska meteorološka organizacija upozoravaju na nedostatak dokaza o učinkovitosti i mogućim negativnim posljedicama zasijavanja oblaka. Ministar smatra da druge opcije nisu dovoljne i planira financiranje protugradne obrane iz državnog proračuna.
Lažni osjećaj sigurnosti
Ministrove izjave sadrže nekoliko nelogičnosti. Prvo, dok ispravno prepoznaje da znanost ne podržava učinkovitost protugradne obrane raketama, istovremeno se zalaže za njezinu obnovu zbog "psihološkog učinka" na ljude. Ovo je kontradiktorno jer se temelji na subjektivnom osjećaju sigurnosti, a ne na znanstvenim dokazima. Uvođenje takve mjere samo zbog psihološkog učinka može stvoriti lažni osjećaj sigurnosti i dovesti do nepotrebnog trošenja resursa.
Znanstvene spoznaje ukazuju na to da nema pouzdanih dokaza o učinkovitosti protugradne obrane raketama. Svjetska meteorološka organizacija savjetuje protiv provođenja takvih mjera bez znanstvenih dokaza, jer zasijavanje oblaka može čak povećati veličinu zrna tuče. Ovo je važno jer sugerira da bi napori usmjereni na protugradnu obranu mogli biti ne samo neučinkoviti, nego i potencijalno štetni.
Srbija ispalila stotine raketa - nije pomoglo
Primjer Srbije, koja još koristi protugradnu obranu, pokazuje da te mjere nisu nužno učinkovite jer je istog dana kada je nevrijeme pogodilo Hrvatsku, Srbija također pretrpjela znatne štete, možda čak i veće. Ovaj primjer podržava stav da se resursi trebaju usmjeriti na alternativne metode zaštite i prevencije, temeljene na znanstvenim istraživanjima.
Umjesto ulaganja u nedokazano učinkovite metode, resursi bi se mogli usmjeriti na istraživanje i razvoj novih metoda zaštite usjeva i imovine od vremenskih nepogoda, kao i na edukaciju poljoprivrednika o najboljim praksama za smanjenje šteta. Ova strategija bi bila utemeljena na znanosti i mogla bi dugoročno pružiti bolju zaštitu i sigurnost.
Važan korak naprijed - novi radarski sustav
Hrvatska je posljednjih godina postavila šest novih meteoroloških radara, od čega tri na Jadranu po prvi put u povijesti, što doprinosi pravodobnom detektiranju olujnih sustava. Ovi radari omogućuju preciznije praćenje vremenskih uvjeta i ranije upozorenje na potencijalne opasnosti, što može pomoći u smanjenju šteta.
Zapadna Europa i sustavi osiguranja usijava
U vremenu globalnog zagrijavanja, koje je više nego evidentno i na području Hrvatske, nevremena su sve češća. Povećanje učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta zahtijeva prilagodbu strategija za zaštitu od prirodnih nepogoda. Dok zapadna Europa umjesto ulaganja u protugradnu obranu pomaže sustav osiguranja poljoprivrednih površina, Hrvatska bi mogla razmotriti sličan pristup. Sustavi osiguranja uvelike olakšavaju situaciju kada se dogode velike štete uslijed nevremena, pružajući poljoprivrednicima veću financijsku sigurnost i stabilnost.