Danas je u hotelu Radisson Blu u Splitu održan stručni skup pod nazivom "Uspostava sustava za gospodarenje građevnim otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji".
Cilj je skupa educiranje i informiranje svih dionika sustava gospodarenja građevnim otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji te senzibiliziranje javnosti vezano za uspostavu sustava i početka rada prvog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Reciklator d.o.o. u kavi Sv. Juraj u Kaštel Sućurcu, otvorenog prošli mjesec.
Skup je održan na inicijativu Sekcije Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK - ŽK Split i u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
"Problem građevinskog otpada je popriličan, pogotovo posljednjih nekoliko godina, i grad Split se organizirano počeo baviti prikupljanjem građevinskog otpada u drugoj polovini 2019. Trenutno radimo sa tvrtkom Brkan Plano koja je dobila posao na natječaju i sve količine koje se prikupe putem reciklažnih dvorišta, i onaj dio koji Čistoća prikupi po divljim odlagalištima, odvozi se u tvrtku Brkan Plano. To je otprilike 1200 tona godišnje", kazao nam je Hrvoje Akrap, voditelj radne skupine za gospodarenje otpadom grada Splita.
Reciklažna dvorišta
"Ovo je prvo prvo reciklažno dvorište za građevinski otpad i sigurno da ćemo pokušati surađivati s njima, putem natječaja, što je osnova. Ono što moram naglasiti je sve veća uloga naših običnih reciklažnih dvorišta gdje građani mogu donositi otpad u reciklažna dvorišta. Trenutno imamo dva - Orišac i Karepovac, kroz sljedeću godinu otvorit ćemo još dva, znači Pujanke i Kopilicu. Nadamo se krajem godine, najkasnije početkom 2023. još Trstenik i Sirobuja. Tako da bi imali kompletnu mrežu reciklažnih dvorišta.
Ono što možemo primjetiti u zadnje dvije godine, pogotovo kroz prvih 9 mjeseci ove godine, ta količina građevnog otpada u reciklažnim dvorištima znatno je veća nego što je bila godinu dana prije i to je jedan put kojim moramo ići. Naravno, uz onaj drugi dio, a to je da saniramo što prije divlja odlagališta. Korak naprijed je napravljen donošenjem odluke o nepropisnom odlaganju otpada gdje su kazne za nepropisno odlaganje znatno povećane. Za fizičku osobu kazna je od 10 do 100 tisuća kuna. To su ozbiljne kazne tako da se nadamo uz edukaciju, razgovore s građanima, da će to uroditi plodom u skoroj budućnosti", pojasnio je Akrap.
Daleko smo još od europskog prosjeka što se tiče recikliranja.
"Mislim da svi moramo naučiti, mi smo još tehnološki i kulturološki puno iza ostalih zemalja članica. U Europi se reciklira preko 70 posto građevnog otpada, postoji i tržište za to. Do 2030. godine pretpostavljamo da će svaka zemlja članica to postići, mi smo daleko ispod tog cilja. Ako postoji tržište, ako to ima svoju vrijednost, ja ne vidim razlog zašto mi ne bi išli u to. Ovo nije stvar samo onoga tko će uložiti novac, ovo nije stvar ministarstva i lokalnih jedinica samouporave, to je stvar svih nas, mi se svi moramo odgovorno ponašati. Ne može se dogoditi da svako parkiralište, svaka zelena površina bude zatrapana šutom, treba ljudima ponuditi soluciju, tržište će regulirati to, zakonodavac mora pravila postaviti kako se ponašati, a onda je na svima nama kao potrošačima da se pridržavamo toga", pojasnio je dr.sc. Ivo Andrić.