Upravo danas se obilježava Svjetski meteorološki dan, što je bio povod za razgovor s ravnateljicom DHMZ-a Brankom Ivančan Picek. Pojasnila nam je u kojoj je fazi Projekt METMONIC koji ima za cilj osigurati pokrivenost cjelokupnog područja Hrvatske radarskim mjerenjima.
Dalmacija će, u sklopu spomenutog projekta, dobiti prvi radar. Podsjetimo, do sada ih nije bilo na tom području.
.png)
Danas je Svjetski meteorološki dan, obilježava li ga DHMZ i koja je tema ovogodišnje proslave?
"Tema je Rano upozorenje i djelovanje. Jučer je bio Svjetski dan voda, sa temom Podzemne vode - učinimo nevidljivo vidljivim. Ove godine, nakon dvije godine dosta turbulentnog razdoblja za DHMZ, kad smo morali napustiti našu postojeću staru zgradu zbog potresa, i pandemije, organiziramo svečanost obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana. Svečanost će biti u petak, s početkom u 11 sati.
Tema je, kao što sam rekla, Rano upozorenje i djelovanje, pri čemu je naglasak na klimatskim promjene s kojima se susrećemo, posljedice tih klimatskih promjena se zamjećuju u povećanom broju ekstremnih vremenskih i hidroloških pojava diljem svijeta. Tako da je i Svjetska meteorološka organizacija koja svake godine određuje temu toga dana prepoznala važnost ranih najava odnosno razvoja sustava ranog upozorenja kao jedan od važnih načina prilagodbe na te klimatske promjene.
Ono što su oni objavili, u posljednjih 50-ak godina je bilo oko 11.000 prirodnih katastrofa. Od toga je bilo gotovo 2 milijuna ljudskih žrtava, kada pogledamo gotovo 115 ljudi svakodnevno izgubi život zbog neke prirodne katastrofe. Materijalne štete se povećavaju jer društvo postaje razvijenije, na neki način bogatije, pa su i štete od tih prirodnih pojava sve veće, međutim posljednjih godina zamjetno se smanjuje broj ljudskih žrtava i upravo zbog efikasnijeg i boljeg sustava rane najave tih ekstremnih događaja."
Živimo u vremenu intenzivnih klimatskih promjena, a nema sumnje da se događaju i kod nas na Jadranu. U sklopu METMONIC projekta postavljaju se novi radari u Hrvatskoj, uključujući tri na Jadranu. Kako teče realizacija tog projekta?
"Sa zadovoljstvom mogu reći da je oprema za prvi radar stigla u Hrvatsku i da s njezinom montažom na vrhu Debeljak kod Sukošana započinjemo u ponedjeljak. Prvi radar bi mogao idući tjedan ući u neku predoperativnu, odnosno testnu fazu. Već početkom svibnja ide instalacija drugog radara na vrhu Goli kod Labina, u Istri, a najesen, u rujnu, ide montaža radara na Uljenju kod Stona, na Pelješcu. Do kraja rujna imat ćemo kompletnu mrežu meteoroloških radara, ne samo na Jadranu, već i u Hrvatskoj. Već su dva postavljena, jedan na Bilogori, a drugi u Gradištu. Još se očekuje vrh Puntijarka kod Zagreba, vjerojatno u isto vrijeme kad i Pelješac. Negdje do 9. mjeseca imat ćemo svih šest radara postavljenih."
Kada bi mogli očekivati da prve snimke s radara u Dalmaciji budu javno dostupne?
"Sad će ići prvo testna faza radara na Debeljaku. Teško je reći točno kada, ali pretpostavljam, s obzirom da je Gradište bilo u nekoj testnoj fazi tri mjeseca, i već sada daje prve rezultate, pretpostavljam da bi do ljeta prva radarska slika s Jadrana krenula u javnost. Sve ovisi koliko će to testno razdoblje biti. Ako ga postavimo drugi tjedan, što je u planu, mislim da bi trebalo do ljeta biti. Trudit ćemo se, evo i ja sa svoje pozicije ću požuriti jer je to naš desetljetni san, svih nas meteorologa."
Radi se o modernim radarima. Hoće li oni moći razlikovati vrste oborina (kišu, tuču, snijeg, susnježicu)?
"Hoće, to su za sada najsuvremeniji doppler radari koji će razlikovati i vrstu oborine i vrstu naoblake. Bit će puno sofisticiraniji nego što su bili ovi postojeći na kontinentu. Od njih očekujemo puno bolji monitoring pojava u atmosferi, bolju ranu najavu i detekciju olujnih pojava, što nad Jadranom, ali i nad kopnom. To znači bolji sustav ranog upozorenja, ali isto tako i taj podatak koji će ući u numerički prognostički model, sigurno je da će poboljšati izlaznu prognozu. U svakom slučaju, ti podaci značajno će osuvremeniti i rad hrvatske meteorologije, doprinijet ćemo isto tako i podacima što se globalne i europske infrastrukture tiče. S ponosom bih rekla da je ovo što se sada radi u DHMZ-u praktički najveća modernizacija otkad postoji zavod, a to je 75 godina. Ovakvu priliku nismo imali u prošlosti, treba sada to iskoristiti, zahvaljujući entuzijazmu, naporu naših ljudi. Vidimo na neki način kraj projekata koji moraju biti gotovi do kraja iduće godine."
Jednom kada taj sustav na Jadranu profunkcionira, što će to značiti za točnost prognoze i općenito praćenje vremena na Jadranu?
" To će biti pouzdani podaci, još kad se uspostave meteorološke oceanografske plutače koje bi trebale do ljeta biti na pet lokacija na otvorenom moru, tako da će to biti dodatna vrijednost tih radarskih podataka, podataka s plutača, kao i podataka s automatskih mjernih postaja za praćenje vremenskih prilika što na Jadranu, što na kopnu. Ti podaci bit će dostupni i svim korisnicima putem online platforme, tako da je to ujedno velika podrška sustavu kao izradi meteoroloških i hidroloških prognoza, upozorenjima na opasne meteorološke i hidrološke pojave, u jednom dužem nizu klimatskih projekcija praćenja promjena klime na našem području. Tim novim podacima definitivno će se modernizirati i unaprijediti meteorološki podaci na području Hrvatske."
Kada možemo očekivati podatke sa mjernih plutača koje se postavljaju u sklopu projekta METMONIC?
"Plutače su već u Hrvatskoj, čekaju sidrenje u moru. Javna nabava za izvođača tih radova je obavljena, čeka odluku naših stručnih timova. Do sredine srpnja plutače bi trebale biti u moru, isto tako u nekoj testnoj fazi mjerenja, ali pretpostavljam da bi do kraja ove godine ti podaci trebali biti dostupni. To su novi uređaji, i mi moramo sa njima naučiti raditi, sve skupa istestirati, tako da će to potrajati još koji mjesec, ali ono što je najvažnije je da bi glavnina te oprema do sredine ljeta trebala biti instalirana."
Planira li Pomorski meteorološki centar Split ili DHMZ postaviti postaju u samom gradu Splitu, s obzirom da se sada nalazi na Marjanu, a poznato je da klima na Marjanu nije baš ista kao i gradska klima?
"Postaja na Marjanu je glavna meteorološka postaja koja radi od 30-ih godina 20. stoljeća. Nema nikakvih informacija, odnosno nemamo u planu uspostavu meteorološke postaje u samom gradu. O tome se dade razgovarati s lokalnom zajednicom, s Gradskom upravom, da se uspostavi neka klimatološka postaja negdje gdje bi bilo reprezentativno za sam grad. Ono za što smo obavezni kao Državni hidrometeorološki zavod, to je da imamo reprezentativne postaje na razini države, to nisu samo mjerenja u nekim lokalitetima kao što su gradovi, ali u dogovoru s Gradskom upravom otvoreni smo za takvu suradnju.
Ovog trenutka to nemamo u planu. Imamo u planu preko METMONIC-a uspostaviti odnosno modernizirati više od 400 postaja, međutim u samom gradu Splitu ne, bit će modernizirana postaja na Marjanu."
I za kraj, koji vam je omiljeni meteorolog svih vremena?
"Bilo ih je više, ne bih nekog posebno izdvajala. Ja sam u taj sustav ušla početkom 80-ih, točnije 1979. godine, u to vrijeme imala sam prilike raditi s nekim meteorolozima koji nažalost više nisu s nama, a bili su stvarno veliki ljudi i puno smo od njih naučili. I Ivo Rupnik, Mihovil Kisegi i Milan Sijerković, ali da bih nekog posebno izdvojila nerado jer bilo je još ljudi koji su na ovom Zavodu predano i vrijedno radili i od kojih smo svi mi učili u to vrijeme. Moram spomenuti i dr. Jurčec, bilo ih je stvarno puno, ne želim uopće bilo koga posebno isticati, svaki je na svoj način dao svoj obol i doprinos hrvatskoj meteorologiji."
