Ljetno nevrijeme 3. kolovoza ove godine pogodilo je velik dio Jadrana, a osobito je teško pogodilo područje od Trogira do Splita. Vjetrovi na hladnoj fronti dosezali su olujnih 100 km/h, a oni najjači udari prelazili su orkanskih 140 km/h. Sve je bilo praćeno naglim ljetnim pljuskom, a ponegdje i tučom. Na moru je zabilježen velik broj nesreća i spašavanja, a pukom srećom nije bilo ljudskih žrtava. Tome je najviše doprinijelo to što je fronta prošla u kasnim večernjim satima, kada je broj ljudi na moru neusporedivo manji nego danju.
Ovako snažne oluje dogode se s vremena na vrijeme i donesu popriličnu materijalnu štetu. Prognostičari za svaku nadolazeću oluju izdaju vremensku prognozu i vremenska upozorenja, no priroda je često nepredvidiva. Tako je olujno nevrijeme 3. kolovoza ove godine bilo znatno jače nego ga je većina prognostičkih modela "vidjela".
Dalmacija jedina nepokrivena!
Kretanje olujnog sustava, odnosno oborina ispod njega, najbolje se može pratiti meteorološkim radarima. Ako znamo da je Dalmacija posljednji dio Hrvatske i EU koji nije pokriven meteorološkim radarima, onda znamo koliko se do sada malo pažnje posvećivalo sigurnosti ljudi na moru i informiranosti stanovništva na području koje je izrazito turistički orijentirano. Meteorološki radar nipošto ne bi spriječio ni ublažio dolazak nevremena, padanje tuče, bujične poplave, pojavu pijavice ili orkanskog refula vjetra, ali bi se praćenjem olujnog sustava na radaru moglo bolje kratkoročno prognozirati i upozoriti građane na eventualni njegov dolazak.
Hrvatska se konačno maknula s mrtve točke po ovom pitanju. S jedne strane, zahuktava se projekt MetMonic DHMZ-a, kojim se cijeli Jadran planira pokriti s 3 radara velikog dosega, a realizacija na terenu je relativno spora. U najboljem slučaju, prvi DHMZ-ov radar na Jadranu dočekat ćemo krajem 2020.
U međuvremenu jedna je strana tvrtka postavila svoj prvi radar u Hrvatskoj, a kako kažu, sljedećih godinu dana trebali bi ih postaviti još nekoliko, čime će prvi put u povijesti cijeli teritorij Hrvatske biti pokriven radarskim mjerenjima.
Nagy Gergely je direktor mađarsko-češke tvrtke MeteoSense. Diplomirani informatičar je strastveni zaljubljenik u vremenske (ne)prilike i prije 15-ak godina osnovao je udrugu ljubitelja meteorologije koja se bazirala na lovu na oluje i fotografiranju meteoroloških ekstrema.
Nagy je danas direktor tvrtke koja je počela postavljati privatne meteo radare po Hrvatskoj. Njihove radarske snimke pokrivaju već respektabilan dio srednje Europe, a imaju i vlastiti sustav detekcije električnih pražnjenja iz oblaka.
Njihove radarske snimke obnavljaju se svakih 30 sekundi, a moguće je dobiti radarsku snimku vrlo visoke geografske rezolucije. Iz tvrtke poručuju da mogu dobiti rezoluciju od 200 metara po pikselu, u javnosti se obično koristi rezolucija od 2 kilometra. To znači da je moguće dobiti radarsku snimku u 4K rezoluciji. Zasad su radarske snimke iz Mađarske i Hrvatske dostupne u HD rezoluciji. Mađari najavljuju 4K rezoluciju za javnost u 2020. godini.
Njihovu stranicu posjeti i do pola milijuna ljudi, što ih čini trećom najposjećenijom mađarskom web lokacijom u zemlji. Kada se sprema oluja, skoče na prvo mjesto jer u tim trenucima njihove snimke prati i više od milijun ljudi.
- Vlasnici smo mađarske tvrtke Idokep i češke tvrtke Meteo Press, a tvrtka koja je sada komercijalno prisutna u Hrvatskoj zove se MeteoSense i radi se o sljednici dviju spomenutih tvrtki. Upravo smo s tom tvrtkom u procesu pokrivanja područja Hrvatske meteorološkim radarima. Radarske slike bit će svima besplatno dostupne.
Cijela "priča" krenula je 2004. i ticala se meteorologije i lova na oluje, a 2009. su udareni temelji onoga što će kasnije postati tvrtka koja se bavi meteorološkim radarima. Prvi naš radar postavljen je 2010. na krov kuće mojih roditelja u Budimpešti i još je uvijek tamo.
Sada imamo 25 radara u mreži postavljenih u 5 EU zemalja; Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji i sada u Hrvatskoj.
Prvi radar u Hrvatskoj postavili smo u Medulinu u Istri. Produkti su javno dostupni svima. Znali smo da će interes biti velik jer taj dio Hrvatske nije dobro pokriven meteorološkim radarima, a do tada nije postojao jedan radar koji pokriva cijeli sjeverni Jadran.
Postoje i drugi radari, ali oni cjelovito ne pokrivaju to područje. Baš za tu lokaciju odlučili smo se iz dva razloga. Prvo; bilo je lako. Svi su bili pristupačni i ljudi su tražili opcije za suradnju, a drugo, znali smo da ima puno turista koji koriste našu aplikaciju, uključujući Mađare, i svima njima jednostavno nedostaje radarska pokrivenost Jadrana. Aplikaciju većinom koriste Mađari, ali sve većim udjelom i ostali - kazao nam je uvodno Nagy.
Zanimalo nas je jesu li kontaktirali Državni hidrometeorološki zavod.
- Bili bismo spremni na suradnju kada bi bilo interesa za tim na području znanstvenih istraživanja. Ne želimo biti u sukobu bilo s kim. Kada bi DHMZ zanimala suradnja, primjerice na istraživanju oluja nakon što prođu i sl, bilo bi nam drago podijeliti sve informacije koje imamo, bude li postojao interes.
Kakvi su prvi rezultati radarskih snimki s Jadrana? Jeste li zadovoljni?
- Apsolutno. 26. lipnja imali smo sjajnu oluju. Prikazali smo na internetu cjelodnevnu radarsku snimku. Imamo sačuvane sve snimke i podatke od 2011. Na radarskoj snimci od spomenutog dana vidi se sustav čak do Firence. Što se tiče dometa prema jugu, radarski odraz ovisi o vrsti oborine. Polumjer dometa radara je 250 kilometara. Vrhove olujnih oblaka možemo detektirati gotovo do splitskog područja. Zadar je djelomično pokriven, a na istoku vidimo Zagreb. Jedan radar ipak neće biti dovoljan jer moramo imati više njih za stvoriti kompozitnu snimku koja je reprezentativnija od pojedinačne. Primjerice, postoji distorzija kada je oluja vrlo blizu ili vrlo daleko od radara.
Primijetili smo da smo dobili nove česte korisnike iz Hrvatske u kratko vrijeme i to nas raduje.
Planirate postaviti nove radare u Hrvatskoj?
- Naravno. Među njima je Zagreb. Bez obzira na to što je Zagreb dobro pokriven radarskim snimkama, želimo imati svoj radar u svakom glavnom gradu države u kojoj djelujemo. Ima i druga bitna stvar. Radari su umreženi i ako se, primjerice, dogodi nešto s radarom u Medulinu, onda moramo imati "backup" radar. Već smo počeli postavljati radar u Italiji koji će također pokrivati područja u Hrvatskoj. Trenutno pregovaramo s pet zračnih luka u Italiji koje su blizu Istri. Najbolja je opcija sportski aerodrom u Veneciji.
Planirali smo postaviti radar u zadarsku zračnu luku Zemunik, no postojale su neke sigurnosne dvojbe pošto aerodrom koriste i civili i vojska. Da se to nije dogodilo, zadarski radar bi već bio online. Trenutno smo u fazi pronalaska alternativne zadarske lokacije što se očekuje uskoro. Moram naglasiti da smo i za Zadar od HAKOM-a dobili sve potrebne dozvole. Za Medulin smo dobili dozvolu u veljači ove godine, i trebalo nam je oko 3 mjeseca do probnog rada.
Kada će se postaviti prvi radar u Dalmaciji i gdje će to biti?
- Radar će vrlo vjerojatno biti postavljen na otok Hvar. Zadnjih mjesec i pol dana smo nekoliko puta boravili na otoku i analizirali smo karakteristike terena. Upravo smo dovršili analizu i sveli naše prijedloge na tri moguće lokacije na otoku Hvaru. Svoj smo prijedlog predstavili čelnim ljudima Grada Hvara, a ovom prilikom se osobito zahvaljujem hvarskom gradonačelniku Rikiju Novaku i dogradonačelniku Kuzmanu Novaku na susretljivosti.
Vidjet ćemo što će sve pokrivati hvarski radar. U teoriji ćemo pokriti područje sve do Dubrovnika, no bez preklapanja. Tako bi do kraja godine trebali znati točne 3-4 lokacije za radare koji će u nadolazećem razdoblju biti postavljeni u Hrvatsku.
Godinama pratite oluje, radite li znanstvena istraživanja na tu temu?
- Osim radara, atmosfersko stanje mjerimo balonima, kopnenim postajama. U našoj tvrtki radi pet profesionalnih meteorologa. Oni rade kontrolu kvalitete podataka, instrumenata. Samo u Mađarskoj u mreži imamo oko 600 meteoroloških postaja - neke su u našem vlasništvu, neke ne. Sve podatke prikupljamo, a meteorolozi kontroliraju kvalitetu prikupljenih podataka. Kada vide nešto sumnjivo, zovu vlasnika i pokušavaju razlučiti što je uzrokovalo anomaliju. Svi su ti podaci javno dostupni i to u vremenskoj rezoluciji od 1 minute.
Koji su vam planovi za budućnost?
- Željeli bismo se postupno proširiti na susjedne države gdje ne postoji nikakva radarska pokrivenost ili je ona slaba. To su BiH, Crna Gora, Srbija, Albanija i dijelovi Rumunjske. Također ćemo se proširiti na sjeveroistok Italije. Tamo ima dosta radara, ali nisu dobro međusobno povezani.
Imate li poruku za ljude u Hrvatskoj koji će pratiti vaše stranice, aplikacije, produkte, ili to već čine?
- Najviše bi nas radovalo da posjećuju naše radarske produkte što više, da to čine kada idu na more, u ribolov, trčanje, u planine... Najviše nas raduje da ćemo uskoro u Hrvatskoj postaviti nove radare koji će pokriti dosad nepokriveno područje - rekao nam je Nagy.
Tvrtki MeteoSense želimo puno uspjeha u daljnjem radu i unaprijed im čestitamo što će postati prva grupacija koja će u cijelosti radarskim mjerenjima pokriti cijeli teritorij Hrvatske, uključujući frustrirajuću "crnu rupu" iznad Dalmacije.
