U punom hvarskom Arsenalu započela je prva konferencija posvećena Sunčevoj energiji "Dani sunca". Hvar je ovih dana počeo proslavu Dana grada i blagdana sv. Stipana, stoga teško da se ova konferencija koja je i međunarodnog karaktera, moga održati u bolje vrijeme.
Konferencija se održava u organizaciji Obnovljivih izvora energije i Pokreta otoka. Ključni dionici energetske tranzicije u Hrvatskoj na „otoku sunca“, kroz zajedničku raspravu, istražuju mogućnosti učinkovitijeg korištenja Sunčeve energije i snažnijeg razvoja projekata, što je temelj održivog razvoja otoka u budućnosti.
Konferencija je na jednom mjestu okupila ključne dionike energetske tranzicije u Hrvatskoj te kroz zajedničku raspravu pokušava pronaći mogućnost učinkovitijeg korištenja Sunčeve energije i snažnijeg razvoja projekata. Predstavnici ministarstava, institucija, akademske zajednice, proizvođača opreme, bankarskog sektora, investitora, županija i lokalnih zajednica o projektima korištenja solarne energije govorili su kroz središnje teme (panele), prepoznate kao ključne za snažnije korištenje bogatog prirodnog potencijala.
Prvi se okupljenima obratio splitsko-dalmatinski dožupan Stipe Čogelja.
- Sukladno Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. Godinu te prijašnjim aktivnostima na području energetike Splitsko-dalmatinske županije smatramo da je energetska tranzicija i racionalno korištenje energije naša budućnost.
Energetska tranzicija daje nam jedinstvenu priliku za primjenu novih zelenih tehnologija i inovacija, a što nam znatno ubrzava modernizaciju, omogućava otvaranje novih radnih mjesta te osigurava razvoj niskougljičnog, održivog društva.
Bez obzira na činjenicu da je Splitsko dalmatinska županija bogata resursima i potencijalima za razvoj obnovljivih izvora energije te je samim time olakšana njezina buduća energetska tranzicija i dalje smo u obvezi aktivno raditi i planirati u tom sektoru. Moram napomenuti kako se intenzivirala realizacija RHE Blace te se nakon revizije projekta trenutno provodi izrada studije utjecaja na okoliš i sva potrebna istraživanja. Također, uskoro se očekuje usvajanje prostornog plana SDŽ u kojem se nalazi 31 lokacija za foto napon, a neke od lokacija su već realizirane, poput Visa i Vrlike, dok ćemo realizacijom projekata koji su u tijeku vrlo brzo postati najjača Županija po iskorištenoj sunčevoj energiji.
Uskoro ćemo javno predstaviti Akcijski energetski plan SDŽ do 2030., koji se izrađuje u okviru EU projekta PROSPECT2030 čiji je nositelj Energetski institut Hrvoje Požar, dok je SDŽ pridruženi partner. Aktivnim pristupom Županija nastoji povećati broj projekata u provedbi na području županije, jačati i educirati svoje kapacitete te biti podrška i pomoć, odnosno jedan od ključnih dionika koji moderira energetski razvoj SDŽ. Konkretno, iz dosadašnjeg programa sustavnog gospodarenje energijom SDŽ realizirano je preko 500 projekata energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije na obiteljskim kućama ukupne vrijednosti 12.348.402 kuna.
Nadalje, SDŽ zalaže se i za energetsku neovisnost te stvaranje okvira koji će rezultirati novim poslovnim i životnim prilikama za sve žitelje otoka s područja Splitsko-dalmatinske županije. Stoga, SDŽ trenutno izrađuje SECAP za otok Brač te kao pridruženi partner sudjeluje u projektu BLUE DEAL kojim se nastoji jačati potencijal iskorištavanja energije mora, a posebno radimo na jačanju kompetencija malih i srednjih poduzeća koja su ključ provedbe zelene tranzicije.
Dodatni vjetar u leđa nastojanjima SDŽ za provedbu zelene tranzicije je osnivanje županijske energetske agencije, a koje je već pripremljeno te se nadam da će ta točka uskoro biti i na Županijskoj skupštini.
Za kraj, pozivam sve vas da zajednički i predano radimo na provedbi zelene tranzicije i održivog razvoja, a za dobrobit budućih generacija kojima ne smijemo uskratiti ljepote u kojima mi imamo priliku uživati - kazao je Čogelja.
- Drago mi je da smo ugostili prvu ovakvu konferenciju u Hrvatskoj. Ističem ulogu suradnje lokalne zajednice na ovom projektu, a bitna nam je i suradnja građana.
Prema dosadašnjem iskustvu, moramo razmišljati dugoročno i to već danas. Moramo očuvati ono što nam je priroda dala. Želim da na ovoj konferenciji svi budemo djelotvorni jer korištenje obnovljivih energija je zalog za bolju budućnost - kazao je hvarski gradonačelnik Rikardo Novak.
Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatska kazala je da se osjeća da je u društvu prijatelja, pozdravljajući kolege iz Srbije i Crne Gore.
- Ovdje želimo govoriti ne samo o velikim projektima nego o građanskoj inicijativi. Želimo povezati poljoprivredu i zelenu energiju. Žalosno je kada samo imamo konferenciju i samo o nečemu govorimo, a ovo je važno za naše gospodarstvo.
Uređenim tržištem i jačim razvojem solarnih potencijala koristi neće osjetiti samo investitori, već i lokalne zajednice, kao jedni od ključnih dionika. I to višestruke korist, među kojima su i nova zelena radna mjesta. A svako novo radno mjesto je važno i vrijedno! Stoga i ključne teme na konferenciji idu u tom smjeru: novi zakonski okvir za zelenu tranziciju, inovativne solarne tehnologije, primjena solara u gospodarstvu, industriji i poduzetništvu, ekonomsko-financijska održivost projekta te uloga građana i JLS-a u tranziciji. Želimo potaknuti nadležne institucije, ali i širu javnost, u smjeru rješavanja prepoznatih problema i boljeg razumijevanja OIE sektora. Vjerujemo da će rasprave i zaključci konferencije poslužiti kao dobra podloga i za put prema tom cilju te da će to biti tek prvi u nizu događaja koji će postati poligon za upoznavanje ključnih aktera iz područja niskougljičnog gospodarstva te živu raspravu o implementaciji projekata obnovljivih izvora energije - kazala je Pokrovac.
Predsjednica Pokreta otoka i županijska vijećnica Maja Jurišić zahvalila je da je važna suradnja svih nivoa odlučivanja koji, kako je rekla, često zatvoreni u svoje krugove.
- Tranzicija u kojoj se nalazimo obuhvaća sve dionike i sve su razine jednako važne - od nacionalnih do lokalnih. Gradovi diljem Europe su postali glavni pokretači zelene tranzicije kako bi smanjili utjecaj i prilagodili se klimatskim promjenama te osigurali održive uvjete života za lokalne zajednice. Preko 10.000 gradova obvezalo se smanjiti emisije CO2 i pristupilo Europskom Sporazumu gradonačelnika. Ovaj trend bilježimo i diljem Hrvatske, a posljednjih nekoliko godina i na otocima. Primjer su izrađeni objedinjeni SECAPI - akcijski planovi za prilagodbu klimatskim planovima za otoke Brač i Korčulu u kojima je i Splitsko dalmatinska županija imala važnu ulogu, kao i izrađene strategija za prelazak na čistu energiju za Cresko lošinjski arhipelag, Hvar, Brač i Korčulu.
Jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost da sudjeluju još aktivnije u narednom periodu te osim informiranja građana i promocije korištenja obnovljivih izvora energije, izrade strategija, planova i prikupljanja relevantnih podataka te razvoja projekata u lokalnim zajednicama mogu aktivno sudjelovati u investicijama, doprinijeti razvoju zajedničkih ulaganja s građanima te tako upravljati resursima i od ovakvih projekata imati konkretne pogodnosti koje će pozitivan utjecaj imati upravo na zajednice kojima upravljaju.
Veliki Europski gradovi poput Barcelone, Parisa i Ghenta, obnovljive izvore energije smatraju javnim dobrom te podrazumijevaju da od ovakvih projekata i investicija pogodnosti treba imati zajednica kao cjelina što je u konačnici i definicija održivog razvoja koji osim financijskih u obzir jednako uzima okolišne i društvene aspekte. Primjer gradova koji su u Hrvatskoj već krenuli ovim putem su Križevci - Križevački solarni krovovi i Vrgorac Solar City, grad Hvar koji osniva odbor za energetsku tranziciju, gradovi Cres i Mali Lošinj koji su suosnivači energetske zadruge Apsyrtides...
Upravo je osnivanje nove otočne energetske zadruge na Cresu kao i reaktivacija zadruge na Korčuli pokazatelj da svijest otočana o potencijalima obnovljivih izvora energije raste te da se nalazimo na prekretnici gdje će se sve više građana uključiti i ravnopravno sudjelovati u energetskoj tranziciji. Upravo uključenje građana smatramo ključnim za provedbu tranzicije na čistu energiju što će značajno doprinijeti lokalnom razvoju, oporavku gospodarstva te postizanju ciljeva Europskog zelenog plana - kazala je Jurišić.
Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europe, javila se na konferenciju video pozivom te je govorila o planovima zelene energije sljedećih godina i desetljeća u Europi, ističući da je taj plan ambiciozan.
- Hrvatska ima sjajne potencijale u solarnoj energiji, iako je ona poprilično neiskorištena - zaključila je Hemetsberger.
O primjeni solara govorio je prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Sija li Sunce o ovoj zemlji? Koliko ste solara vidjeli kada ste hodali Hvarom? Znate li da nam Sunce daje neusporedivo više energije nego su cijele svjetske potrebe?
Cijena električne energije iz solara je danas najniža, a tehnologija će i dalje rasti, budućnost je solarna i obnovljiva. Veći dio svijeta će biti baziran na električnu energiju.
Hrvatska ima 70km2 krovova, a trebamo površnu solarnih panela 250 km2 nam treba. Dakle čak 15 posto svih potreba bi mogli zadovoljiti krovovima. Pet teravat sati električne energije možemo proizvoditi na krovovima.
Solarni sektor kod nas napreduje jako sporo, sada smo na 108 instaliranih megavata snage, a zadnje dvije godine imamo veliki porast samoospkbljivača. 10 puta je porastao od 2019. do 2020. broj krovova koji su u samoopskrbi. Porast solarne energije u Hrvatskoj će zahtijevati značajnu promjenu u relgulatornom okruženju. No veći je problem da nemamo firme i ljude koji to mogu napraviti. Morat ćemo uložiti u ljude da bi se mogla ubrzati solarizacija Hrvatske - kazao je prof. Duić naglasivši da je udio solarne energije u Hrvatskoj više nego skromnih 0,5 posto.
Na posljetku je održan panel "Europska i nacionalna strategija za zelenu tranziciju". Govornici su bili:
Ivo Milatić, državni tajnik, energetika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Lana Bačura, voditeljica službe u Upravi za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, Ministarstvo poljoprivrede i Stipe Čogelja, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana.