Danas je spomendan svete Luce, zadnji dan za sijanje božićne pšenice i nova prigoda da djecu obradujete poklončićima.
Inače, spomendan Svete Lucije je usred Došašća, a kako joj ime dolazi od latinske riječi " lux, lucis " i znači " svjetlo ", simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić, kao rođendan Svjetla. Njezino ime u prijevodu s latinskoga znači "svijetla", pa se to tumači tako da ona na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći, a u Hrvatskoj se njezino ime prevodi kao Jasna, Svjetlana. Puk je rado spominje kao navjestiteljicu boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se kaže i " sveta Lucija, mrak ubija ". Štuje se kao zaštitnica očiju, slijepih i nevino osuđenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti.
Katolički popis svetaca navodi Svetu Lucu kao Svetu Luciju od Sirakuze (284. - 303.) kršćansku mučenicu koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine.
Progonitelji kršćana mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja. Kroz svu kršćansku povijest štuje se među kršćanima kao mnogostruka zaštitnica - slijepih (tjelesno i duhovno), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Prema predaji, sv. Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida.
Njen dan slavi se 13. prosinca. Običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. Na njen dan također se sije pšenica, simbola života kod kršćana.
Štovanje sv. Luce u katedrali Sv. Dujma
Najpoznatije hodočasničko mjesto u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji je splitska katedrala u čijoj se kripti cijeloga dana održavaju pobožnosti. U gustirni kripte održava se blagoslov izvora vode i kripta je otvorena cijeli dan za pobožnost, molitvu i uzimanje svete vode.