I vikend-program MFK-a bogat je i intenzivan. Prijepodnevna događanja za djecu održala su se na tri lokacije: na pozornici u velikoj dvorani predstavljena je slikovnica „Inja putuje u svijet slikovnica“ splitske ilustratorice i spisateljice Sonje Gašperov, koja je tijekom MFK-a vodila radionice ilustracije i stvorila mnoštvo malih poklonika svoje vučice Inje.
U Bookvarijusu predstavnice Arheološkog muzeja i Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Splitu govorile o jedinstvenom projektu muzejsko-edukativnih radionica „Matematičari u muzeju“, koje su osmišljene u skladu s kurikulom matematike za učenike od 4. do 8. razreda osnovne škole. Za svaki razred kreirana je po jedna radionica: „Kako su mjerili stari Hvarani“, „Istražimo Pitagorine figurativne brojeve“, „Geometrija u lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu“, „Koliko su visoki orlovi u Muzeju?“ i „Tajne skrivene u amforama.“
U Malom bookvariju održala se kreativna radionica karton-tiska Nine Petrović „Moja morska kartolina“ na temu Ususret ljetu, u kojoj su djeca crtala, izrezivala lijepila i otisnula svoje radove.
TV voditelj Joško Lokas i profesor matematike Toni Milun održali su kviz i predavanje za roditelje i djecu na temu digitalne svakodnevice. Kroz Algebrin program „Digitalna akademija za roditelje“ provjerili su znanje posjetitelja na temu računala, interneta, društvenih mreža, novih tehnologija i sigurnosti djece na internetu, nakon čega je uslijedilo kratko predavanje o mogućnostima digitalnih oblika svladavanja znanja.
Najmlađi su se i ovog poslijepodneva zabavljali i zajednički maštali u „Bajkaonici“, kreativnom storytellingu pod vodstvom glumice Jasmine Žiljak Ilinčić.
U četvrtom danu festivala u Bookvarijusu održane čak četiri panel diskusije. O Brailleovu pismu i značenju književnih izdanja otisnutih na njemu za slijepe i slabovidne osobe razgovarali su Ivan Bogdanović i Damir Smajo. Istaknuli su da je MFK prvi festival u Hrvatskoj čiji je program otisnut na Brailleovu pismu te putem Saveza slijepih i slabovidnih Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatske knjižnice za slijepe distribuiran svim njihovim korisnicima.
U diskusiji „Rezidencije kao kulise“ svoja iskustva povezana s rezidencijama za pisce u nas i u svijetu iznijeli suMaja Vrančić (Udruga Kurs), Ognjen Rađen i Natalija Grigorinić, (Književno svratište Zvona i nari, Ližnjan), te književnikRenato Baretić, koji je bio gost nekoliko europskih rezidencija. Istaknuli su koliko je za pisce važno i poticajno boraviti na drugim mjestima, u drugim kulturama, i to posebno u uvjetima kada im je pružen prostor i vrijeme za posvećivanje kreativnom radu. Razgovor je moderirao Emir Imamović Pirke.
O novim ženskim glasovima Mediterana, o poetici i optici u kojoj promatraju svijet, o njihovu odnosu prema emancipaciji i književnom angažmanu, o njihovim ljubavima i drugim književnim demonima, o poziciji žene-pisca na današnjoj književnoj sceni i u društvu općenito raspravljale su spisateljice Olja Savičević Ivančević, Tanja Mravak i Korana Serdarević, a navigala ih je Katarina Luketić.
Panel diskusija „Što je knjiga bez prevoditeljice?“ bila je posvećena važnoj, a često zanemarenoj profesiji književnih prevoditelja. Prevoditeljice Patricija Horvat, Tanja Radmilo i Irena Škarica, uz moderacijuBranke Šegvić, razgovarale su o prijevodu književnog djela kao stvaralačkom činu, o dobrim i lošim, lakim i teškim prijevodima, izazovima struke i važnosti prijevodne književnosti za svako društvo.
Na pozornici u velikoj dvorani predstavljeno je šest knjiga.
Zadarski autori Dorko Tokić i Bruno Ćurko predstavili su stručnu knjigu „Umjetnost suhozida“, o jednom od važnih simbola Mediterana.
Antropologinja Senka Božić-Vrbančić predstavila je netom objavljeno publicističko djelo „Tarara – Hrvati i Maori na Novom Zelandu“, koje je već, s razlogom, dobilo veliku medijsku pozornost. Autoričino istraživanje posvećeno je životu pripadnika hrvatske etničke skupine s kojom su Maori bili u bliskom „dodiru“ potkraj 19. i početkom 20. stoljeća na novozelandskim kopalištima kauri smole.
Putopis Hrvoja Rupčića „Himalajski dnevnik“ uz autora su predstavila još dvojica popularnih članova ekspedicije „Vlaji s Himalaje“:Stipe Božić i Vedran Mlikota. Zabavljali su publiku zgodama s putovanja, koje se za Rupčića, kojem je to bilo prvo alpinističko iskustvo te vrste, pretvorilo u pustolovinu koja se ne zaboravlja i koja uz ispitivanje granica ljudske izdržljivosti sadržava i posebnu duhovnu dimenziju.
Mostarski autor Almin Kaplan predstavio je dva djela. Zbirka poezije „Mostarska zbirka“ polemizira s tridesetak godina starom „Sarajevskom zbirkom“ Abdulaha Sidrana, kao dijalog dvaju vremena: prošlosti i sadašnjosti. Roman „Trganje“ pripovijest je o besmislu rata, malom čovjeku i njegovoj materijalnoj i duhovnoj bijedi i sjećanju na čudesno vrijeme koje se zove djetinjstvo.
Antologiju suvremene književnosti Levanta „Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju“ predstavili su Luka Ostojić, Mika Buljević i libanonska spisateljica Rania Zaghir. Antologija sadržava pjesme, kratke priče i ulomke romana autorica i autora iz Palestine, Jordana, libanona i Sirije, obuhvaćajući razne žanrove i poetike kako bi pružila uvid u bogatstvo različitosti i trodimenzionalnost tamošnjih književnih scena.
U sklopu teme „Književnost na ekranima“ predstavili su se Boba Đuderija, Sana Perić (Rusulica) i Luka Ostojić. Razgovarali su o svojim iskustvima s pisanjem bloga, o književnosti na društvenim mrežama, o specifičnostima književnosti na ekranu u odnosu na tiskanu književnosti.
Dan je završio off-program u Cukarinu Gripe, gdje je održan koncert Kaj ve?, Kajkavski Nick Cave, u izvedbi Tomislava Pletenca, koji je ingeniozno prepjevao na kajkavski pjesme Nicka Cavea.
Svepojedinosti o MFK-u i njegovu programu dostupne su na mrežnoj straniciwww.mfk.hr, a objavljuju se i na Facebook stranici Festivala https://www.facebook.com/mfksplit/.
Mediteranski festival knjige organizira Zajednica nakladnika i knjižara HGK, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Grada Splita te uz potporu brojnih partnera, kao što su Turistička zajednica Grada Splita, Hotel Zagreb – Split, Cukarin Gripe, Javna ustanova Športski objekti, Slobodna Dalmacija, Jutarnji list, Europlakat, Mandis, Elite, Hrvatska pošta, INA, CineStar, Barcaffè, CedevitaGo i Kala.