Imamo jednu dobru i jednu lošu vijest. Iseljavanje iz Dalmacije prema inozemstvu (Njemačkoj, Irskoj, “Amerikama”, taj podatak nije toliko ni bitan) je manje u odnosu na one koji se vraćaju u domovinu! A loša vijest je, zapravo, sve ostalo... Odlazak vani u apsolutnim brojkama prošle godine nije značajno opao, uglavnom je na sličnim razinama kao u posljednjih nekoliko godina, statistiku popravlja činjenica o znatno većem broju povratnika. Također, prirodni prirast je također već godinama negativan – od 2013. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj rođenih je manji od broja umrlih za nešto više od pet tisuća! Ostale tri dalmatinske županije su negativne po tom pitanju, posebno Šibensko-kninska u kojoj je prirodni prirast negativan od 1998. godine (!), dok je svake godine od 2010. odnos broja rođenih u odnosu na preminule “u minusu” za preko 500...
Stoga ne čude podaci Državnog zavoda za statistiku RH prema kojima je recimo Split izgubio gotovo deset tisuća stanovnika! Na posljednjem popisu stanovništva 2011. godine Split je tako bio grad sa 178.102 stanovnika, dok je procjena DZS kako je u 2019. godini populacija grada pod Marjanom iznosila 169.577 osoba!
Iako je statistika ozbiljna nauka, odnosno grana matematike “zadužena” za sakupljanje, analizu i interpretaciju podataka, često se u podrugljivom tonu govori kako je to “netočan zbir točnih podataka”. Jer uvijek se može iz pravog mora statističkih informacija izvući samo dio onih koji nam odgovaraju, ovisno što se prezentacijom tih podataka želi postići. Međutim, iz tablica Državnog zavoda za statistiku teško je pronaći silver lining, gotovo u bilo kojem aspektu.
Podaci na državnoj razini govore o kontinuiranom smanjenju broja stanovnika Hrvatske. Od rekordnih četiri milijuna i nešto više od 311 tisuća stanovnika sredinom 2006. godine, prošle godine jedva da nas je nešto više od četiri milijuna. Odnosno, u 15 godina je broj stanovnika RH pao za 250 tisuća! Najbrojnija županija pored Grada Zagreba (koji nota bene jedini raste), ona Splitsko-dalmatinska, u posljednjih desetak godina je s 455 tisuća došla na oko 448 tisuća stanovnika. To je čak podnošljivo, jer je recimo Šibensko-kninska županija pala za desetak posto, na ispod sto tisuća stanovnika! Zadarska se još kako-tako drži s oko relativno stalnih 170 tisuća, Dubrovačko-neretvanska također je “stabilna” na oko 122 tisuće prijavljenih stanovnika, dok pravi egzodus vlada u Slavoniji ili Lici!
Neslavni rekord 2017.
Nažalost, to nije ništa novo, pokazuje se u tablicama koje govore o migracijama među gradovima i županijama, ali i prema drugim državama. Što se tiče SD županije, činjenica jest da odlasci iz RH nisu nešto popustili: prošle godine je u inozemstvo za stalno otišlo 2.714 stanovnika. Potrebno je ipak staviti podatke u vremenski kontekst. Od uobičajenih nekoliko stotina iseljenika, prvi skok se bilježi krizne 2010. godine kada je iz Splitsko-dalmatinske županije otišlo preko tisuću ljudi, da bi potom rast broja iseljavanja u inozemstvo konstantno rastao, s novim značajnim povećanjem 2014. godine, kada je gotovo dvije tisuće stanovnika napustilo županiju i državu. Neslavan rekord je zabilježen 2017. godine, 2.992 osobe su otišle u inozemstvo.
I stranci se useljavaju
Statistika na nacionalnoj razini je gotovo identična. Te 2017. godine zemlju je prema vani napustilo čak 47.352 stanovnika, dok su migracije prema RH te godine iznosile 15.553 osobe. Dakle minus od gotovo 32 tisuće stanovnika. Na žalost, i prošle godine je broj odseljenih bio visok, preko 40 tisuća, no “saldo” migracija s inozemstvom je (kao i u većini županija) na državnom nivou bio puno bolji, u minusu smo za nešto više od dvije tisuće stanovnika. Jer je prošle godine kao državu svog stalnog boravka izabralo 37.726 ljudi iz inozemstva. E sad, uzroci tog porasta useljavanja u RH mogu biti raznoliki – većinom ipak od naših povratnika (bilo umirovljenih, onih koji su nezadovoljni statusom vani ili su jednostavno dovoljno zaradili) do stranaca zaljubljenih u Lijepu našu.
Dobro, iz tablica Državnog zavoda za statistiku mogu se iščitati svijetli primjeri. Tako su recimo Solin i Kaštela godinama “u plusu” po broju stanovnika. Solin je od popisa stanovništva 2011. godine narastao za dvije i pol tisuće stanovnika, na preko 26.500, a u svih sedam Kaštela je populacija skočila s 38.667 na 40.894 stanovnika. I nije tu samo riječ o međugradskoj migraciji – jer dio novih stanovnika dolazi iz Splita, gdje život postaje skup – već i o pozitivnom prirodnom prirastu: u oba grada, dakle Solinu i Kaštelima broj rođenih je svake godine veći od broja umrlih! Svatko podatke za svoju sredinu može lako pronaći na Internet stranicama DZS-a RH, no kao još jednu pozitivu moramo izdvojiti općinu Podstrana. Godišnje je broj rođenih u prosjeku duplo veći od broja umrlih (2012. godine i više od tri puta – novorođenih beba s adresom u Podstrani je bilo 134, dok su 43 osobe preminule), pa je uz lokalne migracije općina narasla danas na gotovo 12 tisuća stanovnika, od 9.129 prijavljenih u popisu stanovništva 2011. godine!