Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović nazočila je danas konferenciji Slobodne Dalmacije pod nazivom: "Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života" na splitskom Ekonomskom fakultetu.
Uz predsjednicu, u radu konferencije sudjelovali su ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, rektor Sveučilišta u Splitu prof.dr.sc. Dragan Ljutić, gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara, voditelj katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Anđelko Akrap, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac, gradonačelnik Knina Marko Jelić, gradonačelnici i načelnici, vlasnici i direktori uspješnih tvrtki iz Zagore.
Prvi se okupljenima obratio gradonačelnik Splita, Andro Krstulović Opara.
- Split je središte hrvatskog juga. Split je više od središta županije, motor je razvoja cijelog hrvatskog juga i nalazi se, volim to reći, od Kupreških do Splitskih vrata. Vjerujem da će konferencija iznjedriti kvalitetne zaključke koji će biti provedivi. U utrci smo s vremenom, to nam je svima jasno. S posebnim osjećajem poštovanja, kao gradonačelnik ovog područja, želim zahvaliti svim sugrađanima koji su došli iz Zagore i koji su izgradili ovaj grad. Potrebno je ovo naglasiti jer suočavamo se s depopulacijom Zagore, a Split se mora odužiti. Split nije zasebna cjelina nego dio cijelog područja. Ono na čemu posebno inzistiram je razvoj infrastrukture, no moramo biti oprezni. Taj razvoj ne smije dovesti do jednosmjerne komunikacije te mora povezati obalu i Zagoru, osiguravajući još bolji protok ljudi i dobara. U tom primjeru, Split će pomagati u postizanju tih ciljeva. Ono što je dobro za Zagoru dobro je i za Split i obrnuto. 2007. bila je izložba Dalmatinska zagora - terra incognita. S tom izložbom smo prikazali što je Zagora i njena baština, njeni ljudi, tradicija i nesalomljivi mentalitet. Srušili smo predrasude jer Zagora nije terra incognita nego naš biser. Kada zadržimo ljude u Zagori, zadržali smo baštinu, naše posebnosti, život. Od stoljeća 7. tu Hrvati dišu i disat će - kazao je Krstulović Opara.
Riječ je potom uzeo župan splitsko-dalmatinski, Blaženko Boban, koji je zahvalio na organizaciji konferencije.
- Dajem sebi za pravo malo komentirati demografsku politiku u RH. 11 godina sam bio gradonačelnik grada koji je 7 godina najmlađi grad u Hrvatskoj. Svi koji dođu kažu da je to grad ugodan za življenje. Demografske mjere su pronatalitetna politika i migracijska politika.
Prva je problem s kojim se suočava veći dio svijeta, osobito Europa, uključujući Hrvatsku. Migracijski problem možemo gledati u dva smjera. Jedan je Slavonija, drugi je Dalmatinska zagora. Naši Dalmatinci i ljudi i Zagore na ovaj problem su često nailazili. Ljudi su nam odlazili početkom 20. stoljeća zbog peronospore, za vrijeme i nakon svjetskih ratova. Ono što je iznenađujuće za RH je to da prvi put u povijesti ljudi napuštaju našu žitnicu, Slavoniju. Dijelom je to zbog otvaranja granica, odnosno ulaska u EU. Ljudi kažu da im je plaća vani višestruko veća i ja ih razumijem. Za razliku od prethodnih migracija, sada odlaze cijele obitelji.
Mislim da nam sada nedostaje malo više optimizma. Naši akademski obrazovani ljudi trebali bi više širiti optimizam. Naši ljudi odlazili su preko oceana, a kako neće danas obrazovan čovjek otići i vidjeti. Mjere moraju ići od nacionalne do lokalne razine vlasti, ali odgovornost je velika na javnim poduzećima. Zašto se u program "Tu je moj dom" ne bi uključile i javne tvrtke? Možda ne možemo ljudima osigurati ljudima besplatan priključak na struju ili vodu, ali možemo iznose umanjiti, primjerice, na 50 posto. Samo sustavnim akcijskim planom možemo postići rezultate. Nije dovoljna samo jedna mjera, potrebno je pratiti dijete od vrtićke, preko školske dobi, da mlada osoba zna da se ima za koga osloniti.
Najgora bi situacija bila da jedni drugima kažemo da je to nečija obveza, to je obveza sviju nas! Nisu podaci baš tako katastrofalni kako neki mediji najavljuju, vidjet ćete kroz konkretne podatke. Bili vijećnici oporbeni ili vladajući, možemo doprinijeti demografskoj obnovi. Sebi dajem za pravo reći da će biti bolje kada svi budemo jedinstveni oko ovog pitanja - rekao je župan.
Ministrica Gabrijela Žalac podsjetila je da ćemo 1. srpnja napuniti 7 godina članstva u EU.
- Upravo kod nas EU fondovi mijenjaju zemlju. Dio poreza na dohodak prepustili smo jedinicama lokalne samouprave. JLS u Zagori dobili su 220 milijuna kuna više. To su značajna sredstva. Nismo na tome stali, donijeli smo dva važna Zakona - Zakon o regionalnoj razvijenosti i Zakon o brdskim područjima koji je pomogao osobito ovaj dio Hrvatske. U 10 gradova i 29 općina Zagore uložili smo 29 milijuna kuna u komunalnu infrastrukturu - kazala je ministrica.
Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović istakla je uvodno da su demografska pitanja najvažnija tema u Hrvatskoj.
- Demografija je u ovom trenutku, nažalost, glavno pitanje jer o njoj ovisi budućnost države. Bez ljudi nema ni države. Omjer radnika i umirovljenika je u Hrvatskoj skoro 1:1. Hrvatsku moramo napraviti državom velikih prilika za otvaranja radnih mjesta. Danas su konkurentne države koje imaju skupu ranu snagu, puno se ulagalo u njihovo obrazovanje, treninge u poslu, reforme u školu. Moramo stvoriti priliku za povratak mladih ljudi u zemlju. Potrebna na je mlada, svježa "krv" koja će donijeti novu radnu etiku, vjeru u sebe, vjeru u svoju zajednicu i državu.
Lani sam predložila paket mjera populacijske politike. Do danas su učinjeni pomaci, no kao država moramo biti brži, sveobuhvatniji jer i dalje nemamo pozitivne trendove. Zadnjih 20 godina gubimo 20 tisuća ljudi godišnje. Posljednji plus imali smo 1997. Pridružimo li tome iseljavanje, slika je još teža. Zagora je jedno od najteže pogođenih područja demografskih kretanja. Prilikom izmještanja Ureda diljem Hrvatske, bila sam i u Zagori. Osim odlaska, problem je i starenje stanovništva, prijevoza, povezanosti. Čula sam vapaj za zaustavljanjem iseljavanja gdje god sam došla.
Znam da se g. Bulj također bavi populacijskom politikom, mogli bi ostati bez alkara nastave li se sadašnji trendovi. Od 1961. do 2011. broj ljudi u Zagori smanjen je za 45 posto. 2011. Zagora je imala manje stanovnika nego krajem 19. stoljeća. Danas u Zagori živi najviše 150 tisuća ljudi. Ona je natprosječno zahvaćena populacijskim starenjem i malim udjelom mladog i radno sposobnog stanovništva, mali su biološko-reproduktivni potencijali.
Sve ovo upućuje da ovaj problem ne može ostati samo problem političara. Mediji su to, slikovito rečeno, na prvoj liniji.
Stanje se može promijeniti, a primjer su otoci. Od 2011. do 2014. na otocima broj stanovnika je porastao 2,4 posto, iako je na razini države smanjen za 1,8 posto. Dugoročne mjere donose rezultate. Posebni zakoni vrlo su bitni. Potrebno je donijeti niz mjera koji će olakšati život na ugroženim područjima. Vjerujem da će ova konferencija ne samo ukazati na probleme nego i iznjedriti rješenja - kazala je predsjednica.
U samom panelu župan je otkrio da se u Imotskom događa rast stanovnika.
- Ne znam je li tome doprinio tunel Sv. Ilija, ali to su posljednji podaci.
Inače, Zagora je od 1991. izgubila čak trećinu stanovništva.
Kristina Križanac, gradonačelnica Sinja, kazala je da u Dalmaciji zemljišta nije moguće okrupniti kao u Slavoniji.
- Perspektivu u Sinju vidim u udruživanju OPG-ova gdje bi svi zajedao stvorili jedinstvenu gastro i eno ponudu. Što se tiče podataka da je otišao svaki treći stanovnike, nemam takve podatke i ne mislim da će Kinezi trčati sinjsku alku.
Marko Jelić, gradonačelnik Knina, otkrio je da je grad od 2011. do 2017. napustila trećina stanovnika.
- Možda se radi o najvećoj depopulaciji u Hrvatskoj. Procijenio bih da sada u Kninu živi ispod 10 tisuća stanovnika. Jednako su iseljavali i Hrvati i Srbi jer obećanja koja su data nisu se održavala. Ljude vole riječ država, a država u tom smislu nije bila konzistentna. Ljudi ne odlaze toliko zbog ekonomskih razloga, puno je ozbiljniji problem opća apatija. Znamo kako su nam preci živjeli i kako su se borili za život. U 2025 godina povijesti Knina, 7 puta smo izmijenili stanovništvo. Odlazak ljudi nije nužno problem, ako se ljudi vrate. Vjerojatno će vas neugodno iznenaditi podatak da sam zadnju čestitku za rođeno dijete u Kninu napisao sam prije 35 dana! Moj je običaj napisati osobno čestitku povodom svakog rođenog djeteta.
Drago Nosić iz grupacije Pivac naglasio je da u vrgoračkom kraju postoje pozitivni primjeri koji nisu vezani uz njegovu tvrtku.
- S 40 tisuća uzgoja svinja prije nekoliko godina, došli smo do 150 tisuća danas, a planiramo do 200 tisuća, no to nam je u Zagori nemoguće. Svinje koje gojimo dnevno pojedu sto tona hrane. Toliko Vrgoračko polje ne proizvodi. U vrgoračkom kraju postoje pozitivni primjeri nevezani uz Pivac. Vrgoračke jagode su jako tražene, mi ih u Vrgorcu ne uspijemo pronaći na pazaru. Predsjednica je spomenula vertikalu. Onaj tko stvara okvir, a to je država, mora biti svjestan da odluke utječu na poslovanje. Vi danas na policama trgovina ne možete naći domaći sir iz kozarstva i ovčarstva, a postoje savršeni uvjeti za to.
Osjećamo se kao da nam je država dala oklop u blatu. Skinite nam taj oklop, pustite nas da dišemo - poručio je Nosić.
- Dugoročna strategija razvoja je jedina bitna za konačan rezultat, a pojedinačne kampanje ne daju rezultate. Država to mora organizirati, ona mora moći organizirati svoje biološko obnavljanje. Koji će imigrant doseliti ako mu se ne omoguće uvjeti? Njemačka to loše radi, Francuska dobro - kazao je profesor dr. sc. Anđelko Akrap i dodao:
- Medijsko pokrivanje je vrlo važno da osvijestimo ljude o problemu. Svijest o tome da postoji problem i da se to mora riješiti su vrlo bitni. Francuska se u 19. stoljeću se mučila s demografskim pitanjima, shvatili su da to nije pitanje ljevice i desnice, nego je to pitanje opstanka. Njemačka s useljenicima lagano rješava svoj problem, a Skandinavci imaju dobro razrađenu obiteljsku politiku. Zadatak države je da organizira svoj biološki opstanak. Zagora mora biti impuls razvoja obale. Puno ljudi ne zna da postoji taj problem - kazao je.
Župan je rekao Županija nije odbila nijedan uredno pripremljen projekt.
- To je tvoj dom je uspješan projekt u kojem je najviše prijavljenih iz imotskog i cetinskog kraja. Slijedi 30- 40 potpisivanja ugovora uskoro. Tu nećemo stati, nadograđivat ćemo projekt. U SDŽ postoje 153 napuštena školska objekta. Naši odjeli rješavanju imovinsko-pravne odnose oko tog pitanja.
Župan nije zagovornik ukidanja općina jer je osnivanje mnogih jedinca lokalne samouprave (Solin, Dugopolje) donijelo prosperitet, možda možemo govoriti o redefiniranju. Javne ustanove bi morale biti uključene u mjere, otvaranje OPG-ova i malog obrtništva, mediji bi morali isticati pozitivne primjere.
Jelić je rekao da nije problem da mladi ljudi odlaze vani zbog edukacije.
- To je ranije bilo karakteristično bilo prije samo za fakultetsko obrazovanje, a sada se pojavljuje i kod srednjoškolskog. Skupe se razna vrlo vrijedna iskustva i znanja, i to je dobro, no potrebno je da se ti ljudi vrate. Nažalost, sve češće to nije slučaj - kazao je Jelić.
Zaključeno je da je demografija pitanje egzistencije. Imotski, Sinj, Drniš, Vrgorac... su izvanredna mjesta za život, no od nečega se mora živjeti. Na kraju se mogao čuti podatak da smo u Domovinskom ratu samo izgubili 15 tisuća ljudi, a samo lani zbog iseljavanja 17 tisuća.
