Direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristijan Staničić ovog je tjedna boravio u Splitu i Dalmaciji. U Splitu je sudjelovao na nekoliko konferencija i okruglih stolova posvećenih daljnjem razvoju turizma u Dalmaciji, gdje ga je ugostila direktorica Turističke zajednice Grad Splita, Alijana Vukšić, a u četvrtak je u Klisu na velikom skupu načelnika i gradonačelnika Splitsko-dalmatinske županije govorio o važnosti povezivanja turističkih zajednica i njihovom zajedničkom nastupu na različitim tržištima.
Direktor HTZ-a sudjelovat će na Danima hrvatskog turizma koji će se održati 25. i 26. listopada 2017. godine na Malom Lošinju, što će uključuje svečanu dodjelu godišnjih hrvatskih turističkih nagrada - Top 10 hrvatskog turizma. "Godišnja hrvatska turistička nagrada" je projekt Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore. Dubrovnik je bio šampion hrvatskog turizma 2016. godine, a hoće li ove godine Split ponijeti kakvu titulu, doznat ćemo za koji dan.
U podužem razgovoru za Dalmacija Danas Kristijan Staničić komentirao je turistički razvoj grada pod Marjanom, kao i važnost Splita za turizam velikog dijela Dalmacije.
- Split je u turističkom prometu u dosadašnjem dijelu godine ostvario rast od preko 20 posto u noćenjima i dolascima. Proteklih 3 do 5 godina Split gotovo redovito bilježi dvoznamenkasti rast, odnosno najbrži rast turističkog prometa u Hrvatskoj kada govorimo o velikim turističkim destinacijama, što je za svaku pohvalu i signal da Split razvija u pravu urbanu i kvalitetnu turističku destinaciju, ne samo po pokazateljima nego u smislu razvoja turističkog proizvoda; od ponude, smještajnih kapaciteta koji su se digli na višu razinu do događanja i manifestacija. Split obiluje ponudom resursima koji znače konačan motiv dolaska u ovaj grad zapravo tijekom cijele godine.
Split je godinama slovio za tranzitni grad, a sada je sve više ciljana destinacija. Što je tome najviše doprinijelo?
- Priču treba sagledavati s više aspekata. Split je razvio određenu turističku ponudu, ima sjajnu enogastronomiju, sjajnu priču oko kulturno-povijesne baštine. Tu prednjači Dioklecijanova palača, ali i ostali segmenti turističke ponude. Sve se više razvija u pravcu kongresnog turizma, osim toga, Split je središte jedne važne turističke regije u Hrvatskoj, a to je Splitsko-dalmatinska županija, ali i regije u širem kontekstu. Split je poveznica s otocima, Zagorom, gdje postoji ruralni segment turističke ponude koji svoju ponudu bazira na aktivnom turizmu, enogastronomiji i na ostalim segmentima koji nisu značajni samo u ljetnim mjesecima, kada je primarni motiv dolaska sunce, more, ljeto, kupanje, već i ostala ponuda.
Ono što je nama vrlo interesantno je to što Split u svom tržišnom miksu ima drugačiji tržišni miks nego što, recimo, ima sjeverni Jadran, gdje prevladavaju tržišta koja su dostupna automobilima. Veliki doprinos tom razvoju dala je zračna luka Resnik koja je izvrsno povezana s ključnim emitivnim tržištima i s glavnim zračnim lukama u Europi koja su čvorišta prema ostalim svjetskim emitivnim tržištima. Tako danas u Splitu postoji velik udio gostiju iz SAD-a, Britanije, Brazila, istočne Azije itd.
U Splitu se događa pravi hotelski boom zadnjih godinu dana, a privatni smještaj se do te mjere proširio da je u Splitu sve teže naći stan za podstanarske svrhe...
- Hrvatska danas ima specifičnu smještajnu strukturu kapaciteta. Činjenica da nam smještajna struktura uvelike uvjetuje našu sezonalnost jer nam gotovo 50 posto smještajnih kapaciteta otpada na privatni smješta, do 13 posto na hotele. Strateški interes nam je da se broj hotelskih postelja poveća. To će direktno utjecati na produženje turističke godine. Split tu nije iznimka, dapače, ovdje su potrebni dodatni turistički kapaciteti u hotelima i vjerujem da će najavljene investicije i projekti u Splitu bitno popraviti tu sliku. Izgradnjom novih hotela narast će i neki drugi oblici selektivnog turizma poput kongresnog i zdravstvenog.
Kada govorimo o privatnom smještaju činjenica je da zadnjih godina dolazi do povećanja smještajnih kapaciteta. Taj je smještaj doživio kvalitativni iskorak pa danas imate niz kvalitetnih apartmana, soba, kuća za odmor. Vjerujem da je to segment turističke ponude kojeg treba bolje valorizirati u marketinškom smislu na turističkom tržištu jer je to dio naše turističke tradicije.
Toscana je poznata talijanska turistička regija koja svoj uspjeh velikim dijelom duguje razvijenom agroturizmu. Zagora je puna sličnog potencijala, ali su potrebna golema ulaganja države...
- Činjenica je da su danas turisti jako mobilni i izvrsno informirani. Prije svega je tu internet kao ključni medij s kojim se dolazi do svim vrsta informacija, pa se tako i u turizmu događa da turisti koji dolaze s pretežno stranih emitivnih tržišta ovdje dolaze s pretpostavkom da su i oni dobro informirani i oni što žele je doživljaj i to u smislu autohtone tradicije destinacije kamo dolaze. Žele doživjeti nešto što je značajno za regiju ili destinaciju na koju dolaze, a upravo Zagora ima najveći potencijal u povezivanju "zelenog i plavog", odnosno poljoprivrednog dijela - hrane, maslinovih ulja, vina... i plasmana kroz turizam, kroz prodaju ugostiteljskim objektima. S druge strane, turisti kada borave na takvim "mikrodestinacijama", onda imaju mogućnost doživjeti tradicionalni način života domicilnog stanovništva u tim destinacijama i to je apsolutno naša prednost. To su prepoznale i ostale turističke regije u Europi, primjerice one u Italiji i Francuskoj, koje su od toga napravile jako veliki turistički bum i po tome su danas upravo ta područja prepoznata kao svjetske turističke destinacije. Osim toga, kada govorimo o SDŽ i Zagori, to područje obiluje resursima u smislu razvoja aktivnog turizma; cikloturizma, trekinga i ostalih aktivnosti koje mogu obogatiti turističku ponudu. Vjerujem da Split i županija imaju resurse za razvoj turizma praktično cijele godine.
Postoje skeptici koji kažu da Hrvatskoj, Dalmaciji... turizam zbog okolnosti jednostavno događa. Je li to istina i koliko je značaj turističkih zajednica u turistikom razvoju?
- Ne bih se složio s konstatacijom tih skeptika s obzirom na to da Hrvatska ima dva strateška dokumenta koja definiraju strategiju razvoja hrvatskog turizma. To je strategija razvoja turizma koja je usvojena u Hrvatskom saboru i ona je napravljena za projekciju do 2020., a s druge strane postoji strateški marketinški plan hrvatskog turizma, također do 2020. Na osnovu tih strateški dokumenata i pojedine županijske i lokalne turističke zajednice napravile su svoje strateške dokumente i akcijske planove i po tome se radi. Negdje to ide brže, negdje sporije, ali strateški dokumenti doprinijeli su sustavnom razvoju turističke ponude i turizma u svim našim regijama i destinacijama. Imamo zacrtane ciljeve i viziju kakva turistička zemlja želimo biti. U tom smislu smatram da je došlo vrijeme da se te strategije i preispitaju, s obzorom na neke okolnosti na širem aspektu, a to znači na svjetskom turističkom tržištu i oko ostalih sigurnosnih aspekata u našem okruženju i da možemo dodatnim aktivnostima i određenjima unaprijedimo turistički razvoj. Po meni je za budućnost ključan pravac razvoja u smislu održivog razvoja. I ove godine smo bili svjedoci da smo u špici sezone, u srpnju i kolovozi, imali u nekim sredinama prenapučenost i infrastrukturne probleme. Međutim, to je na jedinicama lokalne samouprave i svima nama da zajedničkim aktivnostima doprinesemo još kvalitetnijem razvoju. Jedna od temeljnih zadaća HTZ-a je da sa svojim sustavom provodi aktivnosti na produženju turističke sezone i tako rastereti turistička žarišta. Sustav turističkih zajednica je utoliko važan jer je jamac kvalitete upravljanja destinacijom, dakle destinacijskog menadžmenta. Zato stalno naglašavam nužnost sinergije javnog i privatnog partnerstva, svih dionika u turizmu.
Prije nekoliko dana na sastanku (grado)načelnika Splitsko-dalmatinske županije u Klisu istaknuli ste važnost suradnje manjih turističkih zajednica...
- Naša poruka je bila, s obzirom na to da se krenulo u paket izmjena zakona o turističkim zajednicama, o boravišnoj pristojbi i turističkoj članarini, da se upravo u područjima koja su manje turistički razvijena javila potreba kako bi kvalitetnije dalje razvijali turistički proizvod i s udruženim snagama kroz veća financijska sredstva pridonijeli i radili još kvalitetnije i učinkovitije na turističkom tržištu. Činjenica da u manjim sredinama postoje uvijek problemi s financijama i financiranjem projekata, pa i turističkih, u smislu izgradnje turističke infrastrukture i promocije. Smatram da se udruživanjem kvalitetnom možemo nositi s tim izazovom tim više što će HTZ kroz svoje aktivnosti u 2018. ići s novim pozivima za javne potpore turistički nerazvijenim područjima, a dat ćemo prednosti onim područjima gdje se bude udruživalo.
Što Ultra Europe festival znači za turizam Splita, Dalmacije i Hrvatske?
- Ultra je nacionalna turistička manifestacija koja se događa u Splitu i ona je sigurno Split i Hrvatsku pozicionirala na određeni način na turističkoj karti svijeta. Činjenice je da je Ultra postigla višestruke marketinške promidžbene rezultate na svjetskom turističkom tržištu i da je tako utjecala na dolazak i nekih novih turista iz daljih tržišta koji možda ne bi došli da nije bilo Ultre. Dakle, efekt je multiplikativan ne samo za Split i županiju, nego i na Hrvatsku. Napravili smo studiju koju je za nas izradio Institut za financije. Ta je studija pokazala opravdanost manifestacije u smislu njenog financijskog učinka, ali i svekolik efekt na razini RH. Potrebno je udruženim snagama, sinergijom javnog i privatnog partnerstva, omogućiti nastavak Ultre.
Neki trendovi u turizmu se mijenjaju. Hvar i Novalja, jake turističke destinacije, na zadnjim lokalnim izborima dobili su nove (grado)načelnike koji su program zasnivali na promjeni smjera njihovog turizma, odnosno, u određenom razbijanju njihovih gradova kao party destinacija, ali i u zabranama određenog tipa ponašanja na javnim površinama. Kako to tumačite?
- Strategija hrvatskog turizma je definirala u kom smjeru hrvatski turizam i njegovu ponudu treba razvijati u budućnosti. Na čelnicima i lokalnim sredinama je da odlučuju i da osnovu zadane strategije provode daljnji razvoj turističke ponude i turizma u svojim sredinama. U kom pravcu će oni razvijati svoj turizam je na njima, to im država ne može određivati. Država je dala okvire razvoja, a u kom pravcu će se lokalne sredine razvijati je na njima. One same procjenjuju što je za njih dobro ili ne, i u tom smislu je i odgovornost na njima. Smatram da će vrijeme pokazati jesu li određene odluke bile ispravne ili ne.
Moramo voditi računa da se Hrvatska u budućnosti još bolje isprofilira kao turistička zemlja, da afirmiramo onu turističku ponudu koja nije vezana samo uz sunce i more nego je vezana i za motive dolaska u nekim drugim razdobljima turističke godine. Onda ćemo moći govoriti o Hrvatskoj kao o turističkoj zemlji koja ima turizam 365 dana u godini.
