Na današnji dan 2022. godine Rusija je napala Ukrajinu
Svjetski mir pretrpio je ozbiljan udarac 24. veljače 2022. godine, kada je Rusija, pod vodstvom predsjednika Vladimira Putina, započela punu invaziju na Ukrajinu. Ovaj napad, koji je označio početak šireg oružanog sukoba, doveo je do globalnih političkih potresa i promijenio geopolitičku ravnotežu, uznemirujući političare i građane diljem svijeta.
Napad je uslijedio nakon godina napetosti između Ukrajine i Rusije, koje su kulminirale još 2014. godine kada je Rusija anektirala poluotok Krim, a sukobi su izbili u istočnim regijama Ukrajine – Donjecku i Luhansku, gdje su proruske separatističke snage pokrenule borbe. Iako su se smatrali lokalnim sukobima, ti konflikti nisu zaustavili eskalaciju i nisu spriječili širenje rata na ostatak Ukrajine.
Već u ranim jutarnjim satima 24. veljače, Rusija je započela intenzivne zračne napade na ukrajinske gradove, dok su kopnene snage krenule prema granici. Kijev, glavni grad Ukrajine, bio je jedan od prvih ciljeva, dok su ruske vojne snage napadale i druge strateške točke diljem zemlje. Vladimir Putin je obrazložio vojnu akciju kao potrebu za zaštitu ruskih interesa i „demilitarizaciju“ Ukrajine, optužujući ukrajinsku vladu za prijetnje Rusiji i navodni genocid u istočnim regijama. Međutim, napad je naišao na snažan otpor Ukrajine, koja je, pod vodstvom predsjednika Volodimira Zelenskog, organizirala odlučan odgovor na invaziju. Ukrajinske snage su se, uz značajnu pomoć međunarodne zajednice, brzo mobilizirale, dok je Zelenski postao simbol otpora, ostajući u Kijevu i pozivajući na borbu protiv ruskog agresora. "Nećemo se predati", poručio je Zelenski, izazivajući globalnu solidarnost.
Ovaj rat nije samo pitanje Ukrajine i Rusije...
Rat je izazvao strahovite ljudske tragedije. Desetine tisuća ljudi izgubile su živote, milijuni su napustili svoje domove, bježeći od borbi u susjedne zemlje. Humanitarna kriza brzo je eskalirala, dok je svjetska zajednica, predvođena Sjedinjenim Američkim Državama i Europskom unijom, donijela niz ekonomskih sankcija protiv Rusije u pokušaju da se zaustavi rat. U međuvremenu, međunarodni odnosi doživjeli su duboku promjenu. Globalna politička scena postala je polarizirana, dok su mnoge zemlje, uključujući SAD i EU, pružile podršku Ukrajini kroz vojnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć. Rusija je, s druge strane, bila suočena s međunarodnom izolacijom, dok su njezine ekonomije i infrastrukturni kapaciteti bili pod velikim udarom sankcija.
Rat u Ukrajini postao je simbol suvremenog globalnog sukoba, s velikim posljedicama po međunarodnu sigurnost, energetiku, pa čak i tehnologiju. Konflikt je pomaknuo granice onoga što se smatralo mogućim u 21. stoljeću, dok su mnoge zemlje postale svjesne ozbiljnosti vojnih sukoba na europskom kontinentu. Rat traje i danas, bez jasnog kraja na vidiku. Ukrajina se i dalje bori za svoj suverenitet, dok Rusija nastavlja s napadima na ključne dijelove zemlje. Svjetski lideri nastavljaju pregovore i traže načine da okončaju ovaj strašan sukob, no pitanje kada će rat završiti ostaje nepoznato.
Ovaj rat nije samo pitanje Ukrajine i Rusije – on je postao pitanje budućnosti međunarodnog poretka, slobode, demokracije i ljudskih prava.