Sanjala je o morskim dubinama, a na kraju joj se dogodila - maslina.
Životna je to priča naše današnje sugovornice. Ona je Mirella Žanetić, radi na splitskom Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, a njezin posao je naoko jednostavan. Svakodnevno kuša maslinova ulja te im, kao i u školi, daje ocjenu. U razgovoru s više maslinara smo se uvjerili da je uvijek onako, kako kaže ova doktorica znanosti.
"Prije desetak godina maslina je počela dobivati mjesto koje zaslužuje"
Prestižnu titulu je stekla u Zagrebu, na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu. Prvi dio visokog obrazovanja je završila na splitskom KTF-u, a ljubav prema ovom simbolu Dalmacije se dogodila sasvim slučajno.
- Nakon završetka fakulteta sam se zaposlila na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša kao znanstveni novak te odmah počela raditi u laboratoriju za ispitivanje kvalitete maslinova ulja. Nakon par mjeseci sam putovala u Italiju na jedan sastanak, gdje sam prvi put kušala ta ulja koja su tek kasnije kod nas postala sinonim za visokokvalitetna ekstra djevičanska maslinova ulja, izražene zelene voćnosti, gorčine i pikantnosti - otkrila nam je na početku razgovora Mirella.
Bavi se radom u laboratoriju i znanstvenim radom.
- Zapravo je znanstveni rad moja primarna djelatnost. Proučavam djevičanska maslinova ulja, a u prvom redu autohtone domaće sorte. Uža specijalnost mi je senzorsko ocjenjivanje maslinovih ulja. Da pojasnim, kao što se kuša vino, tako je potrebno kušati i maslinovo ulje, kako bi se dala konačna kategorizacija ulja. Voditeljica sam panela na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša i provodim senzorska ocjenjivanja ulja, za potrebe znanstvenih istraživanja, za vanjske korisnike, ali i za natjecanja. Za nekoga tko je godinama u maslinovom ulju to nije težak posao. Potrebno je puno treninga i prakse. Mi imamo sreću što se svakodnevno susrećemo s različitim maslinovim uljima te je svakodnevni posao postao i zadovoljstvo, gušt - opisuje nam.
Mišljenja je da maslina napokon kotira bolje.
- Prije desetak godina maslina je počela dobivati mjesto koje zaslužuje te da to ide jednom uzlaznom putanjom. Sve više mladih preuzima maslinike od svojih djedova i očeva, tako da se obnavlja dosta zapuštenih maslinika. Podižu se novi maslinici, mladi su zainteresirani za kombinaciju sorti i žele znati sve o ulju koje će dobiti. Ti mladi ljudi su najbolji jer odmah od početka prihvaćaju moderne postulate znanstvenih istraživanja. Odmiču se od uzgoja i prerade kakav je nekad bio i rezultat toga su ove brojne nagrade - kazuje Mirella.
"Kod nas je maslinarstvo stoljećima prisutno te teško mijenjamo tradicionalne postupke u uzgoju masline"
Taj trend mora pratiti i ulaganje nadležnih, ali...
- Trebalo bi biti bolje od onoga što je trenutno na snazi. Teško se može samo živjeti od samog maslinarstva. To je najčešće sekundarna djelatnost, tako da ljudi imaju neki uhodani posao uz maslinarstvo. Nerijetko je maslinovo ulje uklopljeno u njihovu turističku ponudu, ako imaju apartmane ili nešto slično. Moram naglasiti da je to jedna velika promocija. Hrvatska je mali proizvođač ulja. U svijetu smo po količini ulja neznatni, ali po kvaliteti u samom vrhu. Naša ulja sa strahopoštovanjem gledaju po cijelom svijetu - govori nam.
Možda nije poznato laiku, ali istarski maslinari su ovaj plemeniti proizvod puno bolje iskoristili od onih dalmatinskih.
- Osnovna razlika je ta što su istarski maslinari vrlo rano dobili poticaj od gradskih i regionalnih struktura. To se posljednjih godina počinje događati u Dalmaciji. Istrani su ranije prihvatili moderne tehnike uzgoja i prerade masline. Kod nas je maslinarstvo stoljećima prisutno te teško mijenjamo tradicionalne postupke u uzgoju masline - jasno će.
Maslina nije samo ulje.
- Imamo puno različitih načina konzerviranja maslina. Mogu biti otkoštičene, čuvane u soli, punjene koštunjičavim voćem. Postoje paste od maslina, nešto slično paštetama. U novije vrijeme pojavio se jedan novi proizvod. Radi se o dehidriranom prahu od crni maslina. Možemo ga vidjeti u finim restoranima. Ima jedan specifičan okus. Moram spomenuti i čaj od lista masline. Bogat je antioksidansima, koji pomažu kod regulacije krvnog tlaka i pročišćavanja krvi - navodi.
Mirellu smo upitala koja je onda razlika između naših ulja i primjerice, onih iz Španjolske, Grčke, Italije...
- Osnovna razlika je u sortimentu. Hrvatska ima oko 40 domaćih autohtonih sorti masline. Nadalje, razlika i taj agroklimatski pojas. Kod nas su krški tereni i škrta tla te je tu maslina opstala stoljećima. Maslina daje najbolje kada je u stanju stresa, kada joj nedostaje vode i kad raste u krškim maslinicima. Zbog toga bi se trebali zadržati na autohtonim domaćim sortama i na tome graditi našu priču - savjetuje.
"Jesu skupa, ali su izvanredno dobra i ja savjetujem svima da daju prednost našim uljima"
Riješila je i dilemu cijene litre ulja. Poznato je da su naša ulja dosta skuplja u odnosu na ona uvezena.
- To je prvenstveno zbog toga što mi imamo jako skupu radnu snagu. Primjerice, u Španjolskoj se većina poslova odvija mehanički, dok je kod nas rad pretežno ručni. Kod nas se u manjoj mjeri koriste strojevi. Kod nas je ulje skupo jer je do njega puno teže doći nego u Italiji i Španjolskoj. Jesu skupa, ali su izvanredno dobra i ja savjetujem svima da daju prednost našim uljima. Kupite manje bočice i usporedite okus jednog i drugog ulja. Postoji jedna izreka: 'pošto je litra' – pita se za benzin. Za maslinovo ulje se pita kakve je kvalitete i uvijek traži ono najbolje! - kaže nam.
Nije mogla ne spomenuti jednu manifestaciju. Radi se o Noćnjaku, koji je ove godine održan po 25. put.
- Ja sam tamo godinama moderatorica jednog znanstvenog-stručnog skupa, na kojem se predstavljaju novosti iz svijeta maslinarstva i uljarstva. Istaknula bih da su pobjednici bili baš iz Dalmacije. Jedan od pobjednika je bio i vaš kolega Rade Županović. To su neke lijepe stvari, koje me vesele na profesionalnom, ali i osobnom planu - rekla nam je.
Na kraju smo je upitali o njezinim planovima za budućnost.
- Ove godine je mojih 25 godina na Institutu. Želim produbiti znanje, ali i okrenuti se nekim svojim drugim hobijima. Ovom prilikom bih istaknula ronjenje, koje sam tek nedavno otkrila. More je bila moja prva želja i želim uživati u njemu - zaključila je Mirella Žanetić.