Hrvatska javnost još je u šoku zbog potonuća broda Bourbon Rhode pod vodstvom kapetana iz Šibenika Dina Miškića.
Havarija se dogodila 26. rujna u vodama Martiniquea. Rezultat intenzivne i višednevne potrage su trojica spašenih, četvorica mrtvih i sedmorica nestalih članova posade među kojima je i Šibenčanin Dino Miškić. Sve nade i molitve usmjerene su u pronalazak našeg pomorca i ostalih nestalih članova posade.
Iz dana u dan stižu informacije o tome što se događalo tog kobnog 26. rujna, no možda ništa tako detaljno i dramatično ne opisuje posljednje sate broda Bourbon Rhode kao transkript koji se pojavio u pomorskim krugovima, a redakcijama Dalmacija Danas i Morski.hr dostavio ga je Dinov kolega koji se trenutno nalazi izvan Europe. Kaže, ne slaže se sa skrivanjem istine i zbog toga je odlučio pustiti u javnost ono što je došlo i do njega povjerljivim kanalima.
Za transkript kaže da je autentičan i da mu ga je bilo vrlo teško čitati, no da javnost mora znati što se toga dana dogodilo. Naš sugovornik je kapetan već nekoliko godina, trenutno radi kao inspektor na brodovima. S Dinom je radio jedno vrijeme u Nigeriji na offshore brodovima.
Zamolili smo ga da stručni pomorski "jezik" spomenutog transkripta približi čitateljima. On je to rado učinio, pojašnjavajući kronološki tijek zbivanja i naglašavajući da nije ni znao koliko će biti stresno ponovo prolaziti kroz cijeli transkript tokom prijevoda.
- Transkript je zasigurno potekao s firme koja je bila u dopisu s Marlink-om (SSAS). Netko iz Bourbona je to proslijedio na aplikaciju WhatsApp – priča nam uvodno sugovornik koji u nastavku detaljno i stručno pojašnjava dramatičnu komunikaciju koja je uslijedila između hrvatskog kapetana s matičnom kompanijom.
- Ovo je automatska poruka poslana s uređaja prilikom pritiskanja „DISTRESS“ dugmeta. Operativni menadžer Bourbona kontaktira Marlink da bude direktan posrednik kako bi poruke stizale što prije.
- 17 minuta kasnije stiže pisana poruka da brod tone, jer ulazi voda u strojarnicu, u 08:45.
13 minuta kasnije, u 08:58 ponovno je pisana poruka, gdje je dodana i pozicija broda.
Vsat i FBB (Fleet BroadBand) im je nedostupan već s početka komunikacije, znači nisu imali internet, već je samo Inmarsat C (Marlink SSAS) sistem radio. To je normalno na brodovima u velikom nevremenu, jer antena koja prati satelit ne može stići valjanje i posrtanje broda u tim uvjetima. Čak i ako je sve bilo u funkciji, fizički nije mogla pratiti brzinu valjanja broda.
- Tek poslije 3. poslane poruke da brod tone, kompanija odgovara u 09:42, poslije sat i 14 minuta od prvog poziva u pomoć.
„Dino poruka primljena. Pomorski koordinacijski centar spašavanja je uključen, potvrdi nivo vode u strojarnici (totalna ili djelomična poplava).
Potvrdi radi li pomoćni generator i uspijevaju li kaljužne pumpe izbaciti vodu iz strojarnice.
Potvrdi možeš li držati prodor vode pod kontrolom, kao i stabilitet broda da ostane plutati. Svi smo mobilizirani u svrhu Vašeg spašavanja.“
LRIT (Long Range Indetification and Tracking) sistem potvrđuje poziciju broda u 09:48 (ovo je automatska poruka sistema)
U 09:57 ponovno poruka da tonu s pozicijom, uz dodatak da nitko nije ozlijeđen, ali da im motori više ne rade i da je sve pogašeno (komunikacija se obavlja uz pomoć baterija koje opskrbljuju sistem).
„Sva se posada skupila i spremna je za napuštanje broda, ali ne mogu baciti splavove zbog velikih valova od 10m ili više.“
U 10:52, skoro sat poslije, govori da ne mogu više ispumpavati vodu, dok ih iz kompanije pitaju da potvrdi radi li pomoćni generator koji inače brod opskrbljuje strujom u slučaju nužde.
U 11:11 kompanija čiji je SSI EXCELLENT javlja Bourbon Rhodeu da su ga preusmjerili prema distress lokaciji.
U 11:35 traže od Dina da im potvrdi koji dijelovi broda su poplavljeni.
Odgovor od Dina stiže 11 minuta kasnije, da su poplavljeni zadnji dio strojarnice, točnije kormilarnica (Z-drive compartment).
U 11:54 Dino potvrđuje da li je kormilarnica izolirana vodonepropusnom pregradom (kojih uzgred mora biti na svakom brodu po SOLAS-u).
Ponovno ga pitaju da im otkrije odakle točno more prodire u brod i je li strojarnica također izolirana vodonepropusnom pregradom (vratima koja se zatvaraju lokalno a i s komandnog mosta).
Točno 12:00 sati Dino ih pita kad točno stiže brod koji im je krenuo u pomoć, a već poslije 5 minuta da nivo vode u brodu raste
U 12:28 stiže nova poruka da su kormilarnica i strojarnica izolirani vodonepropusnim pregradama, ali da voda i dalje raste (što je bila i posljednja poruka sa broda).
U 12:41 ga pitaju da im potvrdi radi li bilo koji od generatora, ali poruka nije stigla do broda
Ponovno u 13:32 traže od njega da održava komunikaciju i da ih izvještava svakih 15 minuta, ali ni ta poruka nije primljena, tj. dostavljena na brod.
U 13:44 Bourbon traži od Marlink-a (Operatera) da kontaktira brod, ali bez uspjeha.
U 16:10 Marlink potvrđuje da im je terminal nedostupan....
Tek nakon toga u27 odlučuju kontaktirati obitelji posade broda...
Što možete reći o uređaju kojim je ostvarena ova komunikacija i koliko je autentična?
- Smatram da je transkript sto posto autentičan, jer to je Ship Security Alert sistem koji je uveden nakon rušenja Blizanaca u New Yorku 11. rujna, po tom International Ship Security Facility kodu koji služi za slučajeve ugroze, ali uglavnom za piratske napade, jer ima i drugih uređaja koji šalju signal da je brod u nevolji. On je slao poruke samo s tog uređaja zato što ostali vjerojatno u tom trenutku nisu radili kad se čekao onaj posljednji trenutak za napuštanje broda. Uvijek se čeka posljednji trenutak.
Cijela posada na brodu radi što god može da se spasi brod, ako ne može onda kapetan daje osobno na razglas zapovijed za napuštanje broda i bježi se s broda. E sad kad je ta zapovijed došla, oni su vjerojatno vidjeli da oni ne mogu baciti te splavove za spašavanje, jer motori već nisu radili, more je već brod okrenulo bočno i valjao se s jedne na drugu stranu, valovi su ga prelijevali s jedne na drugu stranu i nemoguće je bilo te splavove lansirati.
U zapisima transkripta, osim pozicije i točnog vremena, zapisana je i brzina od 3 čvora?
- Brod se kretao 7-7,5 čvorova kad su krenuli iz Las Palmasa. To je bila ekonomska potrošnja za taj brod i to po mirnom vremenu. A 3 čvora, koliko se kretao prema transkriptu, to je previše, jer po takvom se nevremenu brod kreće nekad po 1 čvor, a nekad po 1-2 čvora unatrag. Sve dok drži pramac u vjetar i u more, to je najbitnije za svaki brod. Meni se događalo u Biskaju, na tankeru od 160 m dužine, da idemo 2 čvora unatrag, ali je bilo bitno da gazimo valove i držimo provu u vjetar.
Za to nevrijeme i taj uragan, 3 čvora je bilo previše. Meni je kolega kapetan prošao 170 NM od središta tog uragana i imao je valove do 10-12 m, a vjetar je bio jačine do 60 čvorova. Ako je toliko bilo na 170 NM, onda je na 60 NM koliko je bio udaljen Bourbon Rhode bilo bar duplo.
