U seriji intervjua pod nazivom „Druga strana politike“ razgovarat ćemo s akterima koji kroje političku sliku Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Saznat ćemo kako su se našli u politici, tko su im uzori i oponenti, kojim se idejama vode kroz svoje društveno djelovanje, ali i drugu stranu njihovih biografija – čime se bave u slobodno vrijeme te kakav život vode izvan svijeta politike. Naša je sugovornica Kristina Vidan, nekadašnja kandidatkinja za gradonačelnicu Splita, članica stranke Direkt (bivše Pametno za Split i Dalmaciju) i vijećnica u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije.
Članica ste stranke Direkt (bivše Pametno za Split i Dalmaciju) i vijećnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od kada ste u politici i što vas je motiviralo da se aktivirate?
U politici sam od 2013. godine, kada sam se pridružila građanskoj inicijativi "Za pametne ljude i pametan grad", koja je na lokalne izbore izašla s nezavisnom listom građana željnih promjene. Ti su građani željeli mijenjati ustaljene političke obrasce u kojima je korištenje javnih resursa u svrhu ostvarivanja osobnih interesa, umjesto općih, kulminiralo pod vlašću Željka Keruma.
Postoji li osoba koja vas je motivirala da se bavite politikom?
Prvenstveno moj suprug, koji me nagovorio da se pridružim inicijativi. Tada su se, u vjeri da Split može bolje, pridružili brojni kvalitetni ljudi iz civilnog, poduzetničkog i prosvjetnog sektora.
Imate li politički uzor?
Nemam, jer mi je teško naći političara koji me, barem povremeno, ne razočara svojim postupcima.
Na posljednjim lokalnim izborima, nakon što je raspušteno Gradsko vijeće Grada Splita, kandidirali ste se za gradonačelnicu. Stranka Pametno za Split i Dalmaciju tada je ostala bez mandata u Vijeću. Slažete li se da je to bio velik neuspjeh za stranku? Koji su vaši planovi za nadolazeće izbore? Idete li ponovno u utrku za splitsku Banovinu?
Ti su izbori bili obična farsa, kojom je Ivica Puljak želio osigurati vidljivost kao odskočnu dasku za parlamentarne izbore, ali i eliminirati ili smanjiti broj vijećnika iz drugih opcija koji su mu do tada davali većinu. Ti vijećnici nisu bili spremni bespogovorno podizati ruke za sve njegove ideje i odluke, od kojih su se mnoge pokazale ispraznima, pa čak i štetnima za grad. Izaći ćemo na lokalne izbore iduće godine i trenutno pregovaramo s više opcija o zajedničkom izlasku.
Vjerujete li da se stranka može vratiti? Trenutno ste aktivni u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, ali u Gradskom vijeću Splita vas nema. Predstavlja li to velik problem i koliko je stranka Centar naštetila stranci Direkt (bivše Pametno za Split i Dalmaciju)?
To što nas nema u Gradskom vijeću ne znači da smo nestali s političke scene. Više smo puta upozoravali na katastrofalnu situaciju s Karepovcem i organizacijom zbrinjavanja otpada, čije smo posljedice ovog ljeta osjetili svim osjetilima. Naš član Ante Renić zbog toga je smijenjen s mjesta predsjednika Nadzornog odbora Čistoće. Sličnu sudbinu doživio je i Branimir Urlić u Nadzornom odboru Parkova i nasada, koji godinama upozorava da Splitu trebaju nove zelene površine, jer će ljeta poput ovoga postati sve manje podnošljiva. Također smo sudjelovali u razotkrivanju zagađivača zraka na području Sjeverne luke i na naše inzistiranje dobili potvrdu od NZJZ-a da je udisanje tog zraka štetno za zdravlje. Gotovo da nema tjedna u kojem ne upozorimo na neki komunalni problem, a aktivno sudjelujemo i u brojnim humanitarnim akcijama.
Osvrnimo se na trenutačnu vlast u Splitu. Članovi stranke Direkt često kritiziraju sadašnju vlast, posebno gradonačelnika Ivicu Puljka i dogradonačelnika Bojana Ivoševića. Kako ocjenjujete trenutnu vlast u Splitu? Smatrate li Puljka dobrim ili lošim gradonačelnikom?
Najblaže rečeno, nije lošiji od svojih prethodnika, ali ni bolji. No, daleko je to od onoga što se moglo postići da se istinski posvetio upravljanju Gradom i okružio se ljudima spremnima gledati dalje i šire od jednog stabla, nekoliko štandova, štekata i osobnih osveta.
Koji potez aktualne vlasti smatrate najboljim, a koji najgorim?
Najbolji potez ove vlasti svakako je konačno uređenje Žnjana. No, najveći grijesi su im nečinjenje – nisu učinili ništa po pitanju zbrinjavanja otpada, poboljšanja javnog prijevoza, stvaranja novih zelenih površina i najvažnijeg, priuštivog stanovanja, bez kojeg je Grad osuđen na postepeno odumiranje.
Vi i stranka Direkt često ukazujete na manjak zelenih površina u Splitu. Koliko su Puljak i njegov tim radili na unaprjeđenju "zelenog Splita"?
Osim deklarativne sadnje velikog broja stabala, koja su često sađena bez plana, nema puno pohvala. Mnoga su desetljećima stara stabla posječena zbog betonskih projekata koje se moglo prilagoditi da ih se sačuva. Osim Žnjana, koji će možda postati najveća nova zelena površina u dogledno vrijeme, ostatak grada ne bilježi promjene. Odvajanje otpada je i dalje zanemarivo, a biootpad završava na Karepovcu.
Na što ste najviše ponosni tijekom političkog djelovanja u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji?
Najponosnija sam na to što smo uspjeli zadržati iste ljude s kojima smo počeli prije više od deset godina i što još uvijek dijelimo iste vrijednosti. Također, ponosna sam na brojne odluke u čijem smo donošenju sudjelovali, poput izjednačavanja cijena privatnih i gradskih vrtića, uvođenja novčanih potpora za roditelje njegovatelje i osobe s invaliditetom te pokretanja projekta azila za životinje na Klisu.
Čime se bavite osim politike? Radite li ono čemu ste se nadali kad ste birali zanimanje i jeste li zadovoljni poslom?
Fizioterapeutkinja sam već 25 godina, bavim se neurorazvojnom terapijom djece i pripremom trudnica za porod. Rad s roditeljima, bebama i djecom zahtijeva puno strpljenja, ali to je posao koji vas mora učiniti boljom osobom.
Predsjednica ste udruge Klub trudnica i roditelja Split. Kako ocjenjujete educiranost o prirodnim metodama poroda, dojenju i pravima žena na porodu, osobito u svjetlu rasprava o dojenju u javnosti?
Mislim da tu rasprava ne bi ni smjela postojati. Dojenje je nešto najprirodnije, najbolje i najzdravije što majka može pružiti svom djetetu. Ne postoji nijedan razlog da se to treba raditi skriveno.
Zdravstveni djelatnici i političari često su izloženi stresu i kritikama. Jeste li ikad požalili zbog svog javnog djelovanja?
Svatko ima loše dane, ali važno je ne izgubiti svijest o tome zašto ste počeli raditi nešto i sačuvati osobni integritet. Tada se loši dani brzo zaborave.
Imate li hobi kojim se opuštate? Kako "punite baterije" nakon napornog dana?
Volim čitati, odlaziti u kino, u kazalište i na koncerte. Hodanje u prirodi i planinarenje moj su način opuštanja.
Koja vam je najdraža knjiga? Kakve filmove volite?
Nemam najdražu knjigu, ali ponekad neka ostavi dubok dojam. Ovog ljeta pročitala sam "Max, Mischa i ofenziva Tet" Johana Harstada, što me oduševilo. Slično je i s filmovima – "Zvijeri" s prošlogodišnjeg FMFS-a je film koji pamtim jer me duboko dirnuo.
Koju glazbu slušate i idete li na koncerte?
Slušam različitu glazbu, od Olivera i Gibonnija, preko TBF-a, Adele i Zaz, do Postmodern Jukeboxa i Andree Bocellija, čiji sam koncert nedavno posjetila u Puli.
Čega se najviše bojite?
Najviše se bojim psihofizičke nemoći i gubitka ljudskog dostojanstva, kojemu su često izloženi ljudi u takvim situacijama.
Postoji li neostvarena želja koju biste u budućnosti htjeli ostvariti?
Želim napisati knjigu, imati svoj vrt i doživjeti zelen i pristupačan Split, grad u kojem je poželjno živjeti.
