Šest europskih otoka objavilo je jučer svoje strategije tranzicije na čistu energiju, čineći tako veliki korak ka dekarbonizaciji svojih energetskih sustava s jakim naglaskom na angažman građana. Otočne zajednice posljednjih devet mjeseci su aktivno razvijale Strategije za prelazak na čistu energiju sa snažnim naglaskom na važnost uključivanja svih relevantnih dionika te stavljanje građana u centar energetske tranzicije: Aranski otoci (Irska), Cresko-lošinjski arhipelag (Hrvatska), Culatra (Portugal), La Palma (Španjolska), Salina (Italija) i Sifnos (Grčka).
Šest strategija energetske tranzicije na čistu energiju objavljeno je u sklopu programa četvrtog Otočnog Foruma za čistu energiju za EU otoke u Splitu i Hvaru, gdje se dionici otočnih zajednica EU-a sastaju od 20. do 22. studenog da bi razgovarali o tranzicijama, tehnologijama i mogućnostima za aktivno uključivanje građana na europskim otocima.
Generalna direktorica za energetiku, Ditte Juul-Jørgensen, izjavila je: "Zahvaljujući evoluciji tehnologije, potencijal za smanjenje troškova energije na otocima i prelazak na energetsku neovisnost nikada nije bio veći. U kontekstu paketa “Čista energija za sve Europljane”, osnovna je Inicijativa Čista energija za otoke EU s ciljem pružanja pomoći i ubrzanja procesa tranzicije. Štoviše, otoci mogu biti svjetionici za globalno djelovanje protiv klime. Bilo da se radi o korištenju energije vjetra, obnovi kuća i zgrada, korištenju elekričnih vozila, dekarbonizaciji pomorskog prometa ili primjeni obnovljivih izvora energije za toplu vodu za kućanstvo i grijanje, rješenja za dekarbonizaciju predstavljena na ovih šest pilot otoka usmjerit će ih ka većoj energetskoj učinkovitosti, korištenju više obnovljivih izvora energije i nisko – ugljičnim pravcima razvoja“.
Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike zadužen za energetiku.
- U ime ministarstva želim naglasiti da su čista i pristupačna energija bitni za svakog Europljanina. Hrvatska donosi dva važna dokumenta - Energetsku strategija do 2030., te klimatski plan. Ta dva dokumenta govore kojim će pravcem Hrvatska ići. Udio obnovljivih izvora energije zacrtan je na 36,4 posto do 2030., što je vrlo ambiciozan plan, a energetska tranzicija na otocima je nešto što je u fokusu naših budućih djelovanja.
Turizam je postao gospodarska djelatnost koja je iznimno važna za RH. Na otocima imamo veliku potrošnju energije i svake je godine sve veća. Vrhunac potrošnje se događa ljeti, osobito u kolovozu. Ujedno imamo veliki hendikep, a to je starost naše infrastrukture za energetsko povezivanje otoka, dakle pomorske kabele. Ona je stara do 55 godina i to je ograničavajući faktor za potrošače. Ako se tu nešto ne poduzme, mogu se dogoditi i prekidi opskrbom.
Bitno je da otoci što brže postanu energetski neovisni, a to znači korištenje obnovljive energije. Hvar zimi troši 10-ak megavata, a ljeti do 30! Tu se stvara problem, odnosno kako proizvedenu energiju evakuirati s otoka. Zbog toga je povezanost otoka jako bitna. Osim generalnog stava oko obnovljivosti na otocima, bitno je razvijati i vodovod i odvodnju. Na malim otocima je desalinizacija jako bitna, tu je dobar primjer otoka Unije. Hrvatska ima otoke koji su manji i veći. Oni manji moraju biti među prvima na strani države da se na njima dogodi energetska tranzicija. Takvi otoci nemaju tekuću vodu s kopna, često ni struju.
U svim našim strateškim dokumentima energetska tranzicija otoka je na visokom mjestu. Mislimo da se energetska tranzicija prvo može dogoditi na otocima. Ono što je dobro, na otocima postoji dobro raspoloženje da stanovnici u svemu tome sudjeluju. Država će poduprijeti ta nastojanja. Država potiče nastavak rada Tajništva za otoke.
Camilla Gunell, zamjenica premijera Vlade finskog otočja Aland.
- U Finskoj se prije nekoliko mjeseci skupilo preko 400 sudionika koji su raspravljali o niskougljičnoj energiji. Radujem se sljedećem koraku u održivosti i željeli bismo doprinijeti sva proces energetske dekarbonizacije. Mislim da svi otočani imaju zajednički interes jer imamo zajedničke izazove, prvenstveno u vidu klimatskih promjena. Zbog dizanja temperatura diže se i razina mora, što nas sve ugrožava.
Otočje Aland je dobilo nagradu za održivost od strane Europske komisije. Potpuno smo svjesni da smo daleko od održivog, no konačan cilj je osloboditi se fosilnih goriva. Udio energije vjetra povećao se čak 300 posto, a do 2021. gradit ćemo nove vjetroelektrane. Izgradit ćemo solarne parkove, nastaviti plinifikaciju, možda uvesti sustav društvenog certificiranja.
Iskorišten je jedan stari rudnik željeza, napunili smo ga morem, te ćemo iz njega dobiti 8 megavata struje. Naši otoci su ogledni primjeri kako se mogu koristiti obnovljivi izvori energije. Vlada Aland otočja je razvila posebno društvo za razvijanje projekata pametnih energetskih izvora, a koje podržava male proizvođače. Najveći je problem svih otoka je prijevoz. On ne može biti održiv, ali je važan za svakodnevni život. Vlada je uvela prva hibridna plovna vozila upravo u Finskoj i Norveškoj.
Na ovoj konferenciji možemo puno naučiti jedni od drugih, osobito o klimatskim promjenama - kazala je Gunell.
Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.
- Trebalo je dugo vremena dok hrvatski jezik postane jezik EU, a ovaj program je čisti hrvatski proizvod na koji sam ponosan. Osjećam se ugodno jer vas mogu pozdraviti u Hrvatskoj i Splitu. Hvar je aktivno uključen u rad tajništva i energetske tranzicije. Ovo je 4. energetski forum, što je dokaz intenzivnih aktivnosti.
„Dogovorom Europskog vijeća i Europskog parlamenta o proračunu za 2020. godinu, osigurano je kroz akcijski plan novih dva milijuna eura za tehničku pomoć otocima za prijave na europske projekte za prelazak na obnovljive izvore energije u sljedeće dvije godine“, potvrdio je danas hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji je danas u Splitu održao govor na četvrtom Forumu o čistoj energiji za EU otoke, koji se po prvi puta održava u Hrvatskoj uz prisustvo visokih hrvatskih i dužnosnika drugih članica Europske unije.
No, to nije jedina dobra vijest o europskim i hrvatskim otocima danas, jer su predstavnici Cresko-lošinjskog arhipelaga danas u okviru Foruma objavili svoju strategiju i tranzicijski plan prema čistoj energiji, s ciljem da do 2040. prijeđu isključivo na obnovljive izvore energije, što će se djelomično postići solarnim elektranama u vlasništvu lokalne zajednice.
Cresko-lošinjski arhipelag je među šest europskih otoka koji su danas objavili svoje strategije i tranzicijske planove, a ostali su Aranski otoci (Irska), Culatra (Portugal), La Palma (Španjolska), Salina (Italija) i Sifnos (Grčka). Na Forumu će se prikazati niz dobrih primjera i praksi te potaknuti dijalog između različitih aktera koji sudjeluju u procesu energetske tranzicije europskih otoka, a sudionici će imati priliku vidjeti i različita tehnološka rješenja.
Picula je pozdravio inicijativu hrvatskih otočana, koji su s uključenih deset otoka u prethodnom pozivu za financiranje projekata energetske tranzicije predvodnici u europskim razmjerima.
No, istaknuo je kako je za održivost energetske tranzicije europskih otoka nužno osigurati i dugoročno i odgovarajuće financiranje kompleksnih, sveobuhvatnih projekata i adekvatno ulaganje u istraživanje i inovacije radi osmišljavanja primjenjivih rješenja kako bi energetska tranzicija bila olakšana i dodao kako se nada da će pregovori o osiguravanju dugoročnog financiranja energetske tranzicije hrvatskih otoka biti započeti tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom.
„Europski je parlament u svom privremenom izvješću o Višegodišnjem financijskom okviru za 2021 - 2027 predložio uvođenje posebnog fonda od 4,8 milijardi eura za novi energetsku tranziciju Europske unije. Tim sredstvima bi se olakšao i kompenzirao prelazak na obnovljive izvore energije onima koji će najviše biti pogođeni tranzicijom. Cilj fonda bio bi rješavanje društvenih, društveno-ekonomskih i okolišnih utjecaja na radnike i zajednice tijekom tranzicije, što podrazumijeva i mnoge otoke EU. Nova Komisija jasno naglašava novi, jači fokus na 'novi zeleni pakt' tako da očekujemo i novu, pojačanu institucionalnu i financijsku podršku za otoke“, naglasio je u svojem govoru Picula.
Piculi su otoci u fokusu djelovanja još od početka njegovog prvog mandata u Europskom parlamentu. Godine 2016. je zajedno s kolegom A. Santom predstavio Akcijski plan i podnio amandman vrijedan 2 milijuna eura na europski proračun, s ciljem osiguranja sredstava za energetsku tranziciju otoka. Dugotrajni pregovori unutar samog parlamenta te razgovori s Komisijom i Vijećem, doveli su do inauguracije Tajništva za otoke – prvog radnog tijela namijenjenog isključivo otocima. Tajništvo je u lipnju 2018. oformljeno unutar Europske komisije i predstavljeno u Bruxellesu. To je prvo radno tijelo u povijesti EU koje je isključivo na raspolaganju otočanima, ali istovremeno i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima.
Zastupnik Picula na očuvanju i poboljšanju života na otocima radi od početka mandata. Suosnivač je Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja Europskog parlamenta gdje je zadužen za otoke. Sada predvodi inicijativu za njezino ponovno okupljanje i u ovom mandatu jer se Međuskupini odlučilo pridružiti čak 110 zastupnika iz 25 EU zemalja.
Uslijedila je prva panel rasprava, na temu iskustava s otoka unutar energetske tranzicije. Prezentirana su tri pilot projekta tranzicije na čistu energiju.
Svoje iskustvo prvi je podijelio Ugo Topić iz Otočne razvoje agencije koja objedinjuje creski i lošinjski arhipelag.
- Radim u Otočnoj razvojnoj agenciji i koordinirali smo izradu programa energetske tranzicije. Osnovali smo mali tim od šest članova, zatim smo krenuli u izradu strategije u koju smo uključili više od 40 lokalnih dionika. Imali smo 4 sastanka koje smo organizirali uz pomoć Tajništva. Tu smo raspravili smjernice i probleme vezane uz energetsku tranziciju. 30. listopada smo predali dokument "Energetska tranzicija Cresa i Lošinja".
Napravili smo inventar emisija stakleničkih plinova. Veliki postotak emisija se odnosi na prijevoz, bilo cestovni ili pomorski. To je oko 60 posto emisija CO2. Upravo je to nešto na čemu najviše moramo raditi. Sročili smo viziju do 2030. Planiramo energetsku tranziciju, a da bi je proveli, građane moramo energetski opismeniti. Planiramo potpunu dekarbonizaciju do 2040.
Koordinator Dara Ó Maoildhia, pričao je o energetskoj tranziciji na irskom otočju Aran.
- Naše otočje se najviše bavi ribarstvom, zatim turizmom. 2012. smo osnovali energetsku zadruga, pozvali smo tada otočane da budu zadrugari. Ulog je bio 100 eura za svako zadrugara, a možete kupti samo 1 ulog. Tada je vaš do kraja života. Ideja je da svaki član obitelji bude član. Sada imamo 85 članova, što je oko trećina našeg cilja. Zadrugari su volonteri, a odbor se sastoji od 12 volontera.
Plan je da otoci budu nezavisna mikromreža. U slučaju da zbog bilo kojeg faktora budemo odsječeni od kopna, proizvodit ćemo vlastitu energiju.
Nuria Albet Torres je koordinatorica energetske tranzicije na španjolskom otoku La Palma.
- Nekada nam se čini da se na otocima ništa ne događa i da ljudi zapravo ne žele promjenu, ali to nije istina. Svi ju želimo samo često ne znamo kako i od kuda početi. Stoga smo u posljednje vrijeme naviše vremena i truda uložili u provedbu radionica za lokalnu zajednicu gdje smo sa svim zainteresiranim razvijali zajedničku viziju i razrađivali ideje koje su imali. Razmjenjivali smo različite alate o projektnom menadžmentu. Osim službenih formalnih radionica i sastanaka, često smo organizirali i neformalne tzv. "enregy beers" događaje kako bi što više uključili lokalne dionike u cijeli proces i međusobno ih povezali.
Sljedeći panel govorio je o ubrzanju tranzicije na otocima i učinkovitoj institucionalnoj podršci.
Tajana Huzak je pomoćnica ministrice Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije zaduženu zadužena za razvoj otoka.
- Demografska slika većine otoka je problematična jer ljudi s njih odlaze. S druge strane, imamo otoke gdje se broj stanovništva povećava, ali i one gdje se demografska slika promijenila.
Šolta tako već ima premali vrtić za postojeći broj djece, Brač također demografski raste. Neki otoci su već spremni za energetsku tranziciju, no mislim da je program još potrebniji malim otocima.
Mjere će se primjenjivati selektivno, odnosno ovisno o stupnju razvijenosti neke sredine. Država će pomoć omogućiti prvo najnerazvijenijima. Uprava za otoke sluša potrebe i prioritete otoka, a na osnovu informacija s terena se formira otočna politika.
Eleni Marianou, glavna tajnica "Peripheral and Maritime Regions".
- Želim poslati tri poruke u uvodnom izlaganju. Sada imamo zajedničko mišljenje što se događa s klimatskim promjenama i namjeru da moramo nešto napraviti u vezi toga. Te akcije nisu uvjetovali Eurobarometar ni mala Greta, jednostavno mislim da smo u dobrom društvenom zamahu. Političari su preuzeli odgovornost da djeluju odmah i održivo. Druga poruka je da sada imamo opći zamah, građani žele budućnost vratiti u svoje ruke, te ako pratimo program koji je najavio EP, klimatski problemi su na vrhu tog programa. Što ćemo poduzeti oko tog problema, postoji niz elemenata koji su izrečeni kao i obećanja da će se u prvih 100 dana rada nove EK pokazati jasna nakana da se bavi zelenim i plavim paktom. Ne možemo sklapati zeleni bez plavog pakta. Sada je dobar zamah javnosti, svi su u istom pokretu, imali smo dobro predsjedavanje u mandatu Malte, a vjerujem da će takvo biti i hrvatsko.
Trenutno radimo na otocima i u svim zaključcima zauzimamo holistički pristup. Sve politike koje se tiču otoka su obuhvaćene, želimo zatvoriti priču o zatvorenosti otoka. A nadamo se da će se prema otocima provoditi pozitivna diskriminacija. Ti otoci imaju probleme granica, mora... i moramo im baciti "pojas za spašavanje". Ako ga ne bacimo, ti otoci zaista nemaju ništa.
Mislim da hrvatski predstavnik dobro "gura" ovu skupinu za otoke i vjerujem da je način s kojim se bavimo ovim pitanjima transverzalan. Morate pregovarati sa svim grupacijama, sa svim uključenim dionicima iz sektora, politike, nevladinih organizacija... Ne moramo stvarati nove strukture, idemo se koristiti onime što već imamo.
Moja treća poruka je financiranje, a to bi se moglo dogoditi tijekom njemačkog predsjedavanja. Financije znače pridržavanje svih potpisanih deklaracija. Ako su deklaraciju potpisali toliki subjekti, mora se svemu doprinijeti i financijama. Novca ima, već su neka sredstva odvojena za rješavanje klimatskih promjenama. Macron je čak govorio o osnivanju klimatske banke.
Julije Domac, predsjednik FEDERENE-a i član europskog Odbora sporazuma gradonačelnika.
- "posvojila" me je jedna otočna obitelj u Hrvatskoj. otočna pitanja su mi jako bliska i drago mi je da mogu podijeliti ovaj dan u Splitu s vama. Imamo samo jednu poruku, a ta je da su otoci spremni djelovati, voditi i pokazati prijelaz na čistu energiju. Otočani tradicionalno žive u teškim uvjetima. Kada govorimo o klimatskim promjenama, prvi smo na koje će to utjecati. Nemojmo gubiti vrijeme. Bilo što razvijamo na otocima, može funkcionirati i u ruralnim. A nije nužno tako i obrnuto. Moramo proučiti EK da je Hrvatska od 1000 otoka. Blagoslovljeni smo različitim opcijama obnovljivih izvora energije, sve nam ide u prilog. Postići bilo što osim klimatske neutralnosti je poraz. Konferencija služi da razmislimo što moramo napraviti, a ne što možemo.
Ameena Camps, energetski stručnjak u Federaciji škotskih otoka i predstavnica Mreže europskih malih otoka, govorila je o iskustvima u Škotskoj, naglasivši da je većina projekata koji stižu s otoka inovativna.
Posljednji panel imao je temu kratkoročnih rješenja i priprema za sljedeće korake.
Sudionici konferencije su se nakon večere uputili na Jadrolinijin trajekt koji je u 22 sata krenuo za Hvar. Većini je ovo bio prvi posjet Hrvatskoj i svi su isticali žaljenje da su tako kratko u Dalmaciji, te da su Split mogli vidjeti vrlo letimično.
- Sretni smo da smo uspjeli vidjeti barem Dioklecijanovu palaču, prošetati kroz tu očuvanu povijest je nevjerojatno iskustvo - kazala nam je sudionica konferencije. Europske goste nisu poslužile vremenske prilike, ali se nadaju da će bolje sreće biti na Hvaru.
- Cresko-lošinjski arhipelag ima za cilj potpuno dekarbonizirati svoj energetski sustav do 2040. To će se djelomično postići solarnim elektranama u vlasništvu lokalne zajednice.
- Culatra će raditi na 100-postotnoj vlastitoj potrošnji obnovljive energije koja će biti u vlasništvu lokalne zajednice.
- Aranski otoci će instalirati vjetroelektrane u vlasništvu zajednice, preuređivati domove i postavljati dizalice topline ili druge obnovljive izvore energije za toplu vodu u domaćinstvu i grijanje prostora
- Salina ima za cilj povećati svijest javnosti o energiji i okolišu. Salina će dekarbonizirati svoje pogone za proizvodnju električne energije, prebaciti se na 100% električnu / hibridnu mobilnost na otoku, povećati učinkovitost u zgradama i dekarbonizirati svoj pomorski promet.
- La Palma ima za cilj punu dekarbonizaciju i samodostatnost u energetskom sektoru. Otočni tim za tranziciju snažno je usmjeren na izgradnju snažnog otočkog energetskog sustava, aktivno uključujući više od 100 lokalnih udruga koja su se obvezala podržati tranziciju otoka.
- Sifnos želi postati 100% obnovljiv i samodostatan, te je razvio brojne različite pravce koje bi otok mogao slijediti kako bi postigao taj cilj. Sva postrojenja bit će u suvlasništvu lokalne zajednice i privatnih investitora.
Strategije energetske tranzicije su izradili otočni timovi za energetsku tranziciju na otocima uz stručnu i savjetodavnu podršku Tajništva za čistu energiju EU otoka. Spremnost ovih strategija će u narednim mjesecima usmjeriti razvoj projekata i jačanje loklanih strateških okvira kojima se pojačava angažman i uključivanje lokalne zajednice. Dodatno su trenutno u procesu izrade strategije energetske tranzicije na čistu energiju na dvadesetak drugih EU otoka koji će se objaviti u narednoj godini, a od kojih izdvajamo Brač, Hvar i Korčulu iz Hrvatske.
O Inicijativi „Čista energija za EU otoke“
Kao dio paketa Čista energija za sve Europljane EU, inicijativa Čista energija za otoke EU pruža dugoročni okvir za pomoć otocima da stvore svoju održivu, jeftiniju energiju. Inicijativa Čista energija za otoke EU pokrenuta je u svibnju 2017. na Malti, kada su Europska komisija i 14 zemalja EU-a (Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Malta, Portugal, Španjolska, i Švedska) potpisali političku deklaraciju za dekarbonizaciju otoka EU.
O Tajništvu
Tajništvo „Čista energija za otoke EU“ pruža sveobuhvatne smjernice otocima kako započeti i unaprijediti svoj prijelaz na čistu energiju u obliku metodologije angažiranja dionika, podrške u pripremi programa tranzicije, jačanja kapaciteta, tehničke podrške u razvoju projekata i financijskih planovi kao i mogućnosti umrežavanja i izgradnje zajednice.