Kako je Teta Opereta izgledala kad je tek završila studij solo pjevanja? Kako pećinski pračovjek uspavljuje novorođenče? Zašto je srednji vijek bio mračan? U koga se zaljubio Barba Klavalir? Svira li bolje njegova mlađa sestra, Jelči Klaviruša? Je li šarmantnija grofica Almaviva ili lutka Olympia? Zašto Orfej ima glazbenog menadžera? Za čime čezne Tijardovićeva Floramye, a za čime Gotovčeva Đula? Koliko publike stane u Glazbeni vremeplov? Na sva ta pitanja pokušava odgovoriti interaktivna predstava „Glazbeni vremeplov Tete Operete i Barba Klavalira“. Kreativni tim predstave čine scenaristica Magdalena Mrčela, redateljica Marta Tutiš, selektorica glazbenog sadržaja Žana Marendić, kostimografkinja Tina Spahija (izrada kostima Božena Spahija), oblikovatelj svjetla Igor Gulam, oblikovatelj tona Ranko Smoljan, majstorica šminke Mia Pocrnjić i izvršna producentica Vanesa Kleva.
Glavne uloge mlađih verzija obožavanih Tete Operete i Barba Klavalira (koje su u prošlogodišnjem projektu utjelovili Žana Marendić i Zoran Velić) tumače Tea Požgaj i Stipe Gugić, a publiku u predstavu uvodi pijanistica Jelči Klaviruša, energična mlađa sestra Barba Klavalira, koju je utjelovila Jelena Pavić. Teta Opereta uz melodiju Puccinijeve „O mio Babbino Caro“ i prepjev Žane Marendić stvara interakciju s djecom kroz pitanja. Ona i Barba Klavalir vidno su uzbuđeni i nervozni, a najmlađoj publici naznačuju tajnu – postojanje Glazbenog vremeplova, koji je i njih vratio u prošlost. Vremeplov se tijekom čitave predstave u zanimljivom režijskom rješenju Marte Tutiš posreduje zvukom (topotom), futurističkim oblikovanjem svjetla i zviždaljkom vozača. Na glazbenom im se putovanju priključuju putnici kroz vrijeme, a njihove uloge tumače Rafael Đangradović, Ana Conjar, Matija Škiljo, Tina Matković i Neda Pejković.
Muški putnici kroz vrijeme čine urnebesan skok iz prapovijesti u suvremeni svijet, od pećinara do repera, a zajednička im je ista crta – potreba za glazbom. Vremeplov potom uz nekoliko jednostavnih narativnih rješenja objašnjava srednji vijek i paradoks odnosa glazbe i teksta u Carmina Burana – Veris leta facies i Tempus est iocundum u zanimljivoj i karakterno zahtjevnoj izvedbi Baritona (Rafael Đangradović) i Soprana (Ana Conjar). Matija Škiljo izazvao je opće oduševljenje u publici kao bas-bariton koji je „rješenje za sve naše probleme“, kao i za ulogu Orfeja. Redateljica Marta Tutiš postavila ga je u ulogu kipa/marionete kojim upravljaju Teta Opereta i Barba Klavalir.
Likovi potom vremeplovom stižu do klasicizma, a prijelaz iz prethodne epohe sjajno je popraćen igrom svjetla (Igor Gulam). Jelči Klaviruša iskazuje blago neoduševljenje Mozzartom, ali mišljenje joj promijeni Grofica Almaviva (Ana Conjar) otpjevavši Porgi, amor. Ostali akteri vremeplova njišu se jedan do drugoga iza nje s maskama na licu, a izvedba Grofice probudi emociju Jelči Klaviruše. Romantizam se opisao kroz Rossinijev Duetto buffo di due gatti, vjerojatno jednom od najpamtljivijih glazbenih izvedbi u predstavi koja je izazvala gromoglasan smijeh i pljesak. Duet mačaka izuzetno su duhovito i zabavno interpretirali Požgaj i Škiljo, a Barba Klavalir, koji se boji mačaka, prestravljeno balansira između fantastičnog dvojca.
Dojam je da je najmlađa publika bila posebno oduševljenja likom lutke Olympije iz Hoffmanovih priča. Olimpyju je u Les oiseaux dans la charmille utjelovila Tina Matković, čiji je koloraturni sopran došao do izražaja u najzahtjevnijoj melodiji vremeplova, a mladoj je pjevačici ležala i gluma neobične mehaničke lutke. Tipična lutkica iz slikovnica s kikicama i crvenim krugovima na obrazima vjerojatno je bila i jedan od najdražih zadataka za kostimografkinju i majstoricu šminke, koje su u nekim suptilnijim razdobljima vremeplova pribjegavale nježnijim, pastelnim tonovima, a kod Olympije i glavnih glumaca dale su si oduška u šarenilu i vedrini boja.
20. je stoljeće u Glazbenom vremeplovu donijelo hrvatsku glazbu na scenu, a time zasigurno i edukativno najvažniji aspekt – Tijardovićevu Malu Floramye (Tina Matković) i najpoznatiju ariju Daleko me biser mora nikoga. Matković je i kroz glumački i kroz pjevački segment sjajno ušla u ulogu Floramye koja žudi za rodnim Splitom. Vremeplov je potom promijenio kontinent – do prekooceanske Amerike. Neda Pejković kao Clara/Bess suvereno je izvela Gershwinov Summertime, a ostatak je ansambla interpretirao dolazak ljudi u Ameriku u potrazi za boljim životom. Radnja se potom preselila u Hrvatsku i najpoznatiju hrvatsku operu – Gotovčevu Ero s onoga svijeta. Đula (Neda Pejković) otpjevala je Đula pred kućom sjedila, a utjehu je pronašla u riječima Tete Operete u kojima „Dobri likovi zaslužuju dobar završetak, a svi mi malo glazbene čarolije.“ Ta je čarolija prizvala i jedan svima poznat mjuzikl te zajednički nastup s publikom, pun emocija i djetinjeg oduševljenja.
Redateljica Marta Tutiš u još je jednom projektu s mladim pjevačima pokazala odličan osjećaj za glazbu, pozornost za detalje, sklonost jednostavnim i funkcionalnim rješenjima – ali s maksimalnim učinkom, kao i veliku pažnju prema svim drugim kreativnim aspektima. Njezin pogled na „Glazbeni vremeplov“ nije pretenciozan ni kičast. Jednostavan, ali duhovit i zabavan scenarij protkala je edukativnim glazbenim slojem, koji je opet dovoljno sažet i nenapadan da je primjeren čak i djeci predškolske dobi, iako je jednosatna predstava sigurno najprikladnija za osnovnoškolce, koji će usput usvojiti i nove glazbene pojmove. Glumački i pjevački interaktivna je predstava nadmašila očekivanja, a mladi su pjevači pokazali koliko im je stalo do toga da svoju vidljivu ljubav prema klasičnoj glazbi prenesu i onim najmlađima u publici. Vjerujemo da će se sve izvedbe pamtiti, ali posebno oduševljava lijepa kemija i potpuna uživljenost u uloge Tete Operete, Barba Klavalira i Jelči Klaviruše. Publika je s oduševljenjem gledala i slušala izvedbu, s radošću i veseljem odgovarala na pitanja glavnih likova uspostavljajući komunikaciju i smijala se usputnim, ali promišljenim doskočicama.
„Glazbeni vremeplov Tete Operete“ zalog je da će se djeca odgajati kroz „odraslu“, ali zanimljivu glazbu, na zabavan i pristupačan način, pritom upoznavajući nacionalne, europske i svjetske klasike. Ako je suditi po njihovim reakcijama na premijeri – Hrvatski dom ima novi hit koji će osvojiti srca djece, ali i odraslih koji ljepotu i radost glazbe promatraju iskrenim dječjim očima.
