Kroz Objedinjeni hitni bolnički prijem KBC- a Split u godinu je dana pregledano oko 115 tisuća pacijenata i nema hitnog prijema u Hrvatskoj koji se može pohvaliti s toliko pregledanih pacijenata.
Pročelnik splitskog OHBP- a dr. Josip Krnić kaže da za usporedbu KBC Zagreb, kao najveća bolnica u Hrvatskoj, godišnje obradi između 90 do 110 tisuća pacijenata. Podsjeća na činjenicu da u sklopu OHBP-a s početkom rada u srpnju prošle godine nisu bili drugi prijemi već im se plućni prijem pridružio u rujnu, oftalmološki sredinom studenog, a ORL početkom prosinca. Izvan OHBP- a su ostali samo ginekologija, psihijatrija i pedijatrija zbog zakonskih odredbi, dok je hitni prijem dječje kirurgije također u sklopu OHBP-a.
Težina kliničke slike, pet kategorija
U svakodnevnom poslu imaju pet trijažnih kategorija. Ono što uvijek govore i što bi voljeli da građani shvate je da se pacijenti na OHBP- u ne uvode na obradu po vremenu dolaska nego po težini kliničke slike. Najteži pacijenti su im trijažna kategorija 1, a to su ljudi koje je Hitna medicinska pomoć dovela pod rotacijom i treba ih oživljavati. Njih se odmah prebacuje u reanimacijsku dvoranu na oživljavanje.
U trijažnu kategoriju 2 spadaju pacijenti koje moraju uvesti u obradu unutar deset minuta. Pacijenti su to koji imaju neki oblik poremećaja svijesti ili su u određenom komatoznom stanju, dok su kategorija 3 pacijenti poput onih koji imaju moždani i srčani udari, ali u kojima su ti isti pacijenti pri svijesti, no imaju simptome koji su opasni po život. Takvih pacijenata koji spadaju u te tri kategorije na OHBP- u imaju trećinu, a dvije trećine dolazaka su najmanje hitni pacijenti.
- To su trijažne kategorije 4 i 5 gdje su većina tih pacijenata kronični bolesnici ili ljudi s lakšim tegobama primjerice prehlade, bolovi i zujanje u ušima, zubobolje, različite gastralgije, glavobolje, smetnje vida, križobolje, ogrebotine, razderotine, starije traume. Te su stvari najmanje hitne, a naš prijem najviše opterećuju. Želimo građane osvijestiti da imaju razumijevanje za najteže pacijente, kao i za srednje teške u odnosu prema navedenim lakšim pacijentima koji realno mogu čekati duži vremenski period na obradu.
Bolnici ljeti gravitira milijun i pol ljudi
Pacijenti na prijemu u prosjeku čekaju na obradu sat i 20 minuta, prosječna obrada traje dva sata i 40 minuta, te tako prosječni pacijent ukupno na prijemu provede četiri sata. U skraćivanju čekanja završetka obrade puno im je pomogla tzv. zračna pošta jer su se prije uzorci u laboratorij nosili ručno, dok se sada sve ubrzalo, pa se pomoćno osoblje može više posvetiti drugim bitnim stvarima.
Koliko je preopterećena splitska bolnica, jedna i jedina postojeća kojoj gravitira cijela Dalmacija i Hercegovina, te ljeti na stotine tisuća turista, već i ptice na grani znaju. U ljetnim mjesecima o toj bolnici ovisi milijun i pol ljudi. Podatak da je Klinika za unutarnje bolesti, Klinika za bolesti srca i krvnih žila i Klinika za plućne bolesti non stop na više od 90 posto popunjenosti kapaciteta dovoljno govori sam za sebe.
Na OHBP- u radi 163 djelatnika od čega je deset liječnika specijalista i specijalizanata Hitne medicine, 110 medicinskih sestara, a ostalo je nemedicinsko osoblje. No, pacijenti ne moraju biti zabrinuti da je malo liječnika jer čak 32 liječnika tijekom cijelog dana prođe kroz prijem. To znači da su liječnici specijalisti sa desetak klinika iz bolnice određene dane u mjesecu raspoređeni za rad na OHBP- u.
Radne im snage ne nedostaje, a istraživanje koje su nedavno odradili pokazalo je da svega dva posto pacijenata ode s njihovog prijema nepregledano što je za svjetske brojke odlično. To može značiti da pacijenti opravdano dolaze na prijem, ali i da osoblje radi dobro. Ujedno je to i objektivni pokazatelj da su kadrovski dobro ekipirani, kao i da prijem radi kako treba, smatra Krnić.
"To vam se ureže u sjećanje"
Na prijemu su kroz vrijeme djelatnici doživjeli razne lijepe i ružne trenutke i iako je smrt sastavni dio života, govori Krnić, isto je tako i sastavni dio njihovog rada. Dolaze im različiti slučajevi od vrlo ružnih i teških prometnih nesreća koje osoblju najteže "padaju na srce". Tako im je prošle godine samo četiri dana nakon otvaranja, a otvoreni su 12. srpnja, u 24 sata bilo nevjerojatnih 46 teških prometnih nesreća. Samo iz lančanog sudara u Dugom Ratu na prijem je pomoć zatražilo 15 osoba.
- Takve nam se stvari urežu u sjećanje kao i kada nam dođe 18- godišnjak koji je pao s motora, te je umro ispred svojih roditelja u bolnici. Bez obzira koliko toga smo mi vidjeli u svojoj praksi svaki put nas iznova te tragedije pogode. Teško je i roditeljima reći da im je dijete umrlo, pa gledati kako se od njega opraštaju.
Imaju doduše i lijepe primjere. Prisjetio se Krnić prošle godine kada su djelatnici Jadrolinije oživljavali 55- godišnjaka kojemu je pozlilo na trajektu. Kaže da su ti momci toliko dobro odradili masažu srca i umjetno disanje da su čovjeku spasili život. Pacijentu su u splitskoj bolnici ugrađena dva stenta, nakon šest dana je izašao iz bolnice i tako dobio priliku za novi život. Ovo nije posao, ovo je poziv, uvjerava.
"Da se pozivamo na zakonske odredbe..."
OHBP je prilično teško i zahtjevno radilište tvrdi nam specijalizantica nefrologije dr. Marijana Vučković uvjeravajući da je to jedno od najzahtjevnijih u KBC- u. Ona u službi specijalizanta radi pod nadzorom specijalista, a na dan našeg dolaska na prijem je radila pod nadzorom specijalista Hitne medicine u akutnoj opservaciji.
- Ovdje imamo raznih slučajeva, od jako hitnih do najmanje hitnih. Svakako je ovdje dobro raditi kako bi mladi liječnik stekao iskustvo. Tu stvorimo širu sliku da bi onda u svom poslu radili užu specijalnost. Tijekom ljeta i s obzirom da smo party destinacija dolaze nam alkoholizirani pacijenti, dodaje Vučković.
Predstojnica Klinike za plućne bolesti dr. Suzana Mladinov na prijemu je tijekom našeg posjeta bila konzilijarni liječnik. Kaže da je od ukupnog broja primljenih pacijenata na prijem Internističkih djelatnosti OHBP-a 20 do 30 posto plućnih bolesnika i u rangu su s kardiološkim bolesnicima i nešto više nego gastroenterološkim.
- Večernje dežurstvo ovisi o poslu. Imamo večeri u kojima ne spavamo niti minute, a imamo i one kada se uspijemo barem malo odmoriti. Nemoguće je za predvidjeti. Uvijek moramo biti spremni na rad kao da ćemo raditi cijelu noć što nije lako jer mnogi od nas dežuraju po 24 sata što znači da u noć ulazimo nakon već odrađenog cijelog dana. Zahvaljujući našem požrtvovnom radu cijeli sustav opstaje, a da se pozivamo na zakonske odredbe svega ovoga ne bi bilo, prisnažuje Mladinov.
Mišljenje pacijenata u čekaonici prijema nažalost nismo mogli dobiti. Većina njih nije bila raspoložena za bilo kakvu priču što je i razumljivo s obzirom na stanje zbog kojeg su došli po liječničku pomoć.