Proslava Dana grada Hvara i blagdana sv. Stjepana I., pape i mučenika, zaštitnika grada Hvara i hvarske biskupije, koji Hvarani slave 2. listopada, održat će se od 28. rujna do 10. listopada.
Uoči Dana grada, Gradsko vijeće Grada Hvara održalo je danas svečanu sjednicu u Arsenalu, a u katedrali sv. Stjepana upriličena je svečanost otvorenja blagdana, uz I. Večernju i prigodan program.
Nakon svečane sjednice porazgovarali smo s hvarskim gradonačelnikom Rikardom Novakom.
Dočekujete Dan grada u svom drugom gradonačelničkom mandatu, jeste li ga očekivali?
- Kada idete na izbore, idete s mišlju da ćete pobijediti, ostvariti dobar rezultat.
Presedan je u hrvatskoj politici da ste bili gradonačelnik koji u Gradskom vijeću nije imao svoju opciju.
- U prvom mandatu sam išao sam sa zamjenikom, nisam imao nikoga u Gradskom vijeću. Nisam imao nikoga, no naučio sam lekciju te smo se za drugi mandat pripremili. Napravili smo listu koju smo nazvali Forte. Iznenađujuće, dobili smo četiri vijećnika. Za vladati smo sjeli s istomišljenicima, dali smo jasnu naznaku kakav program želimo raditi, što nas zanima u budućem razdoblju, ponudili smo suradnju s tim da su se ostali vijećnici aktivno uključili u priču, da zajedno budemo tim koji će raditi na dobrobit grada i njegovih projekata. Hvar je politički aktivan, od 13 vijećnika 9 je skroz novih koji do sada nisu participirali u politici. Iznenađeni smo pozitivno s četiri vijećnika i radimo zajednički. Vijećnici su predsjednici raznih odbora pri Gradskom vijeću. Ideja mi je da svatko od njih ima zadatak s polja gdje je najjači. Dali smo im naznake da se organiziraju, da razgovaraju, da dođu pred gradonačelnika i gradsku vlast da možemo rješavati probleme.
Čim ste zadovoljni, a čim ste najnezadovoljniji u prve četiri godine mandata?
- Kad dođeš iz realnog sektora, suočiš se sa stvarima za koje se nisi nadao da ćeš se suočiti. Dobrobit grada, napredak, projekti, izgradnja, poboljšavanje uvjeta života u gradu, sve bi to trebalo ići u boljem smjeru, i to smo odradili. Puno je projekata, urbanističkih planova, no mnogo toga nisu jednostavne stvari koje se ne mogu napraviti tijekom noći.
Mogu reći da smo napravili mnoge stvari u onoj administrativnoj pripremi, a u ovoj zadnjoj utrci smo se natjecali da bi ono što smo pripremali mogli provesti ove četiri godine. Najvjerojatnije se neće sve uspjeti jer postoje ne samo administrativno zahtjevni projekti nego i financijski. Iza nas su dvije krizne korona godine, budžeti su svim lokalnim jedinicama u Hrvatskoj oslabili, pa tako i naš. Srećom, ove godine nam se turizam vratio na visoki nivo što otvara mogućnosti da se vratimo na optimalno punjenje proračuna i da ćemo se ponovno moći posvetiti provođenju projekata za Hvar koje smo pripremali.
Jedan od tih problema je zbrinjavanje otpada?
- Otok je uvijek problem u svakom pogledu; od prometne povezanosti do ostalih segmenata. Potrebne su nam sortirnice, reciklažna dvorišta, a već je djelomično organizirano odvajanje otpada po pitanju plastike, kartona... Naravno, tu su subvencije agencija i ostalih izrazito bitne.
Hvar je uvijek bio turistička sredina, a on je u posljednjem desetljeću dodatno porastao. Zadnje dvije godine koronakriza jako je pogodila turistički sektor. Kako se to odrazilo na funkcioniranje grada?
- Apsolutno, turizam je 90 posto ili više privrede grada Hvara. Pred 30 godina smo imali ratno stanje, pa se barem starija generacija učila na tome i ta generacija se drugačije postavila u ovo doba korone kada nije bilo gostiju i prihoda. Održali smo se pametnim upravljanjem gradskim resursima, proračunom. Pomogli smo gospodarstvo grada Hvara kroz mjere, lani smo ih čak oslobodili 70 posto davanja Gradu oko javnih površina, komunalnih doprinosa, još nekih segmenata kojima upravlja Grad. Unatoč tome, nismo imali smanjivanja plaća, posebne restrikcije. Uspjeli smo očuvati proračun, a puno projekata koje je Grad započeo uspjeli smo nastaviti ili odraditi osiguranim sredstvima.
Depopulacija i demografska katastrofa hrvatska su stvarnost. Kako stoji Hvar u tom pogledu?
- Mislim da su grad i otok Hvar bez problema s demografijom. Naš grad 7 mjeseci u godini ima jaki turizam. Ljudi koji rade u gradu jako dobro privređuju kroz turizam i ne vidim potrebe da ljudi napuštaju grad. Dio mladih ljudi zimi napusti otok, lutaju svijetom i istražuju mogućnosti, nalaze nova iskustva i ideje te se vrate u treći mjesec. Pripremaju se za sezonu i implementiraju ono što su vidjeli.
Ovo ljeto u Hvaru je bilo dosta strane radne snage.
- Radna snaga nije problem samo u Hvaru nego u Hrvatskoj i Europi. Veliko je pomanjkanje radne snage, izašlo se ususret s vizama, ljudi se primaju i odrade ugovor i sezonu, zarade...
Kada će nova pumpa?
- Imamo pregovore s Inom, odnosno bilo s kim tko je spreman napraviti. Pumpa je predviđena prostornim planom, nije na istom mjestu iako pumpa more mora ostati zbog ovolikog broja plovila koje se nalaze u Hvaru i koja gravitiraju njemu. Počela je jesen, od 4. listopada Hvar ponovno može početi s teškim građevinskim radovima. Kroz listopad očekujem pregovarače da stignu u Hvar i mislim da će uskoro nakon toga početi izgradnja.
Koliko je važna međuotočka suradnja i kako ona funkcionira?
- Jako je važna. Hvar je najduži otok u Jadranskom moru. Ima svoje četiri jedinice lokalne samouprave. Na zadnjim izborima svi smo ostali na svojim mjestima i nastavljamo svoju priču poput spajanja turističkih zajednica. Otok u turističkom smislu mora djelovati zajednički. Osim Hvara i Jelse nudimo drugo na drugim područjima.
Koliko Splitsko-dalmatinska županija stoji iza vas?
- Hvar je u osmoj skupini razvijenosti, tako kada se raspisuju projekti nismo niti u mogućnosti aplicirati na njih. Pripremljeni smo kroz nacionalni fond EU, pripremili smo se s više građevinskih dozvola. Imamo projekt Tvrđava kulture, radimo na rješavanju Križne luke - marine za domicilno stanovništvo. U nekim sitnim stvarima vrlo teško dođemo do sredstava, a moram biti iskren i reći da nam Županija izađe u susret. Radi se o pomoći od 70 do 200 tisuća kuna, a svaka kuna je dobrodošla u proračun grada. Školski rečeno, suradnju ocjenjujem ocjenom vrlo dobar.
Županijska skupština dobila je predstavnicu Pokreta otoka, koliko vam to znači s obzirom na njihovu usmjerenost rješavanju problema na otocima?
- Jedan dio županije su otoci i svaki dio županije mora imati predstavnika u takvim tijelima. Kako drugačije doći do znanja što se događa na mikrolokacijama da bi oni to mogli prezentirati u Skupštini? Tek tako se možemo boriti za svoje interese i ukazati na probleme koje imaju otočani i drugi stanovnici županije.
Poruka sugrađanima povodom Dana grada?
- Svim našim građanima čestitam Dan grada. Svim gostima poručujem da su uvijek dobrodošli u turističku meku, najstariju destinaciju organiziranog turizma u Europi.
PROGRAM DANA GRADA, SUBOTA 2.10.
Na sam blagdan sv. Stjepana, 2. listopada, u 10 sati u katedrali bit će održana svečana sv. misa s procesijom. Euharistijsko slavlje predvodit će mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.
U koncertnom dijelu programa, koji će se održavati na Ljetnoj pozornici Veneranda, u petak 1. listopada, nastupit će jedan od najboljih tamburaških sastava u regiji, Tamburaški sastav Dobreč iz slovenskog Črnomelja, a u nedjelju 3. listopada na Venerandi će nastupiti naš proslavljeni tenor Marko Škugor. U subotu 9. listopada Veneranda će ugostiti jednog od najboljih svjetskih izvođača loopa i beatboxa: u organizaciji Glazbenog studija Hvar Endru će nastupiti u pratnji pijanista i hip-hopera Jena Hovorke.