U vikendu za nama u Hvaru je održana iznimno uspješna konferencija posvećena Sunčevoj energiji “Dani sunca“. Konferencija je održana u organizaciji Obnovljivih izvora energije i Pokreta otoka i to u najsvečanije vrijeme u ovom gradu, povodom proslave Dana grada i blagdana sv. Stipana.
Prvi dan konferencije održan je u obnovljenom Arsenalu, a drugi dan se održao konferencijskoj dvorani hotela Amfora.
Izdvajamo zanimljiv panel "Uloga građana u zelenoj tranziciji" u kojemu su sudjelovali Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca, Miljenko Polić, direktor komunalnog poduzeća, Vrgorac, Ivan Zoković Cola, voditelj energetske zadruge Novi Otok s Korčule, Šime Fio, član gradskog vijeća Grada Hvara, Saša Jovičić iz NESOI European Islands Facility i Maja Rajčić, načelnica sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
- Najveća elektrana nam je 6.5 MW, a to nije osobito velika elektrana kada se pogledaju svjetski standardi. Mi da bi napravili solarno polje moramo pričati 3-4 godine s 50 ljudi s obzirom na vlasničke odnose. No ako pripremite teren, porazgovarate prije, usuglasite situaciju i dođete pred investitore sa sređenom pričom "DA u mome dvorištu", onda je to nešto sasvim drugačije. Ljudi u konačnici shvate da im je projekt u interesu, radi se o sinergiji koja bi trebala postojati. Projekte obično koči par ljudi, i tada se događaju samo troškovi, a oni se mogu izbjeći pravovremenim planiranjem.
Korčula ima specifični problem imovinsko-pravnih odnosa. Morate prvi pričati s lokalnim stanovništvom. Neće ići tako brzo plan da se napravi 10.000 solara. Moramo pripremiti stvari, dobiti dozvole i onda se može krenuti na europske projekte. Ipak, stvar nije tako crna, one lagano napreduju. Cres je jedan od sjajnih primjera gdje se razvija projekt građana kroz grupno financiranje. Tada ćemo skalirati na 10 MW na otoku Korčuli - kazao je Ivan Zoković Cola.
Saša Jovičić pričao je o tome kako Hrvati i ostali građani EU sudjeluju u pripremama dokumentacije za projekte energetske tranzicije.
- SOI je platforma Europske komisije koja se bavi izradom dokumenata koji kasnije služe otocima. Radi se o 60.000 € u novcu, a desetak je konzorcija unutra. U prvom pozivu bilo je 117 prijava otoka iz cijele Europe. 28 prijava je dodijeljeno, od toga 4 iz Hrvatske, a od toga su 3 vezane uz solare. To su Elafiti, Krk i konzorcij Cres- Lošinj-Korčula.
Išlo je sve dosta teško, najveći problem bio je reći otocima da postoje projekti za njih. To smo napravili kroz brošure, no naći adrese kome se javiti bilo je puno teže nego smo očekivali. Javili smo se nadležnim ministarstvima, i adrese nisu postojale. Krenuli smo otok po otok i svima potom poslali e-mail adrese. Inicijalni odaziv je bio jako mali, onda smo počeli zvati ljude i odgovori su bili spektakularni. Apsolutni šampion je bila gospođa koja je rekla da nisu još pogledali jer je osoba koja gleda mailove na godišnjem. Na kraju je ispalo da su stigle vrlo kvalitetne prijave.
Gledali smo hrvatske i strane prijave, i kvaliteta naših prijava bila je fantastična. Tehnička priprema je bila fantastično odrađena. Otoci koji su uspjeli to posložiti jako su dobro odradili poput Krka, Cresa i Korčule. Mislim da je posvećenost jedinca lokalne samouprave u tome da znaju kako nešto napraviti. Negdje je volja bila vidna, no nisu znali kako to napraviti. Na Hvaru je napravljen Odjel na kojem se takvi projekti misle raditi, a to je po meni jedini pravi model. Elafiti nisu imali kapacitet no Dubrovačka razvojna agencija napravila je to za njih. Dio otoka to ne može napraviti no trebali bi angažirati nekoga da to napravi za njih jer to početno ulaganje višestruko se kasnije isplati.
U drugom pozivu naglasak je na inovativnosti projekata. Primjerice stvaranje vodika iz otpada - kazao je.
- U realnosti imamo 50-ak naseljenih otoka, a velik dio otoka ima zastarjelo stanovništvo. Imamo zapravo 10 do 20 otoka s kojima raditi i po prirodnim i po ljudskim resursima.
Novci se dobivaju na razini EU, dijele se na razini velikih partnera, a od otočana se očekuje volontiranje. U Tajništvu za otoke smo inzistirali da se dio novaca spusti do ljudi koji na otocima zaista djeluju - kazala je Maja Jurišić.
Novi javni poziv za otoke
- Specijalno za otoke smo prepoznali važnost tretiranja otoka kao zasebne cjeline u sklopu energetske tranzicije. Ove godine ćemo nabaviti pilot javni poziv oko energetske tranzicije na otoke. Oko 80 milijuna kuna imamo za tu namjenu iako još nismo rekli što ćemo financirati. Očekujemo od otoka da nam naglase što žele raditi. Što je ono što je već spremno, a što je ono što je potrebno. Zajedno ćemo gurati tu priču. To je novi smjer razmišljanja u Fondu, zatrpali smo tržište javnim pozivima. Žao mi je da otočani ne mogu prijaviti više paralelnih prijava. Počeli smo ambiciozno, financirali smo neke stvari koje dugo nismo, primjerice energetsku obnovu obiteljskih kuća.
Prijave će početi 14.10. Sada održavamo informativne radionice po hrvatskim gradovima, predstavljamo uvjete poziva, tehničke uvjete i kriterije, pokazujemo kako se radi prijava u sustav. Novost je da smo podijelili 3 dosadašnja poziva. Shvatili smo da nema smisla da se građani dodatno nerviraju, želimo ići u smjeru da svatko tko želi napraviti nešto za svoju kuću može na jednom mjestu to dobiti. Bilo da su to građevinski zahvati ili obnovljivi izvori energije - kazala je Maja Rajčić.
"Ne samo pratiti trendove"
- Kao što sam vidio na vlastitom primjeru, HEP-u je trebalo 5 mjeseci da izda dozvolu, i mislim da bi tome trebalo više pažnje posvetiti. Otoci bi trebali biti poligon za vidjeti u kojem smjeru bi stvari trebali gurati. Valja raditi ideje, ne samo pratiti trendove, koliko se kružna ekonomija na otocima realno može ostvariti. Svakim danom se otkrivaju nove tehnologije, a mi smo i dalje na Zakonu o otpadu iz 2001. - kazao je Šime Fio.
Zadruge kao takve u svijetu puno bolje djeluju u ovom području. Kod nas je problem krivog percipiranja zadruga, dogodila se reaktivacija energetske zadruge na Korčuli, na cresko-lošinjskom arhipelagu. Danas bi naša djeca trebala biti dioničari solarnih elektrana, dosta je nerazumijevanja građana.
Čujem da u Križevcima imate projekt koji bi uključivao suradnju građana i investitora. Što je novo u Križevcima? - upitala je Jurišić.
"Građani su bitni"
- Mislimo da je uspjeh da smo s HEP-om potpisali memorandum o suradnji. Kada pričamo o partnerima, ne moramo raditi s nekim pošto poto. Bilo je otpora u početku. Građani će biti zastupljeni kroz lokalnu energetsku zadrugu. Razvojni sporazum Sjevera, u Križevcima je prošao projekt intermodalnog terminala. Posebno je zanimljiv segment - 2.5 MW elektrana za proizvodnju vodika. Financira se intermodalni čvor, mislim da će do 2030. projektno biti spremni. Ako ne osvješćujemo nećete se uhvatiti kod građana, a građani su bitni. Građane treba pitati svaki dan, pitat ćemo ih puno stvari oko proračuna. S građanima treba komunicirati na dnevnoj i tjednoj bazi a ne od izbora do izbora.
Na lokalnim izborima je najbolja karta da ste spremni izbore izgubiti, no svojim građanima morate moći pomoći kada ste na najodgovornijim funkcijama - kazao je Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca, dobivši veliki pljesak svih okupljenih.
Koliko smo optimistični oko zadrugarstva, kako ljudi uopće reagiranju na zadruge? - upitala je Jurišić-
- Nije nužno da neku inicijativu iznjedri zadruga. Zadruga je podobna kada želimo provoditi grupno ulaganje, veće uključivanje građana bilo pravnih ili fizičkih osoba. No možete ići na javno-privatno partnerstvo. Postoje mogućnosti, neke smo testirali i financirali, neke JLS malo zaziru pa im se odmah diže kosa na glavi kada čuju takvo nešto, na početku smo velikog iskustva ulaganja u veće projekte. Pričamo o projektima na krovovima gdje je zadrugarstvo povoljan oblik. No na tlu, za više od 5MW, partnerstvo se može tražiti od većeg investitora, banke. Ne moramo se slijepo držati zadruga.
U EU je drugi oblik bolji, relativno je novi i idemo u smjeru da organiziramo prvu takvu organizaciju. Tzv. europska zadruga koja ima specifične karakteristike koje omogućuju ulaganje stranog kapitala u projekt, a do sada je bio samo domaći kapital. Otvoreni smo za kombinacije.
ZAKLJUČNE RIJEČI
Kaka bi bili u poziciji moći, kako bi pomogli nekome tko želi ići u smjeru energetske tranzicije?
- Ono što mi se događalo za vrijeme natječaja lani, dosta mi je bilo teško naći konzistentne informacije na jednom mjestu. Najlakše je kontaktirati agenciju koja će reći sve potrebno. Nažalost, to se većinom nalazi na internetu, a većina građana koja bi to mogla realizirati je informatički nepismena. Trebalo bi napraviti neko fizičko mjesto. Edukacija je jako bitna, raditi panele za građane je bitno, fizički ured u gradovima JLS davao bi sve relevantne informacije.
Podcjenjuju se kapaciteti malih kuća. 500 zgrada je u Hvaru, dobijemo 7,5 MW snage, što je više od prosječne elektrane. Velike količine struje se mogu proizvoditi u gradovima s puno manjim utjecajem na okoliš. Ono što se događa u Križevcima trebao bi biti nacionalni plan - kazao je Fio.
- Imamo veliki problem s percepcijom investitora. Često ga se demonizira, ljudi ga se boje. Bitna je demokratičnost i društvena prihvatljivost ulaganja. Mislim da bi investitoru bilo lakše napraviti projekte kada bi osigurali društvenu prihvatljivost projekta. Zadruga nije najbolja, ali je najbolje što bi se moglo naći u zadanim okvirima - kazao je Jovičić.
- Otvoren je natječaj za udruge koje se bave zaštitom okoliša. U Fondu ne podcjenjujemo građane. Naša iskustva s građanima su suprotna. Dnevno odradimo oko 500 telefonskih razgovora, odgovorimo na minimalno 200 mailova, a zadnja 2 tjedna bili smo u kontaktu s 1000 ljudi osobno. Nisu nam građani nepismeni niti neupoznati s područjem. Jako su kreativni i znaju kako iskoristiti prilike koje im se pružaju. Možda im nedostaju specifična znanja. Prezentiranje dostupnog je ključ kako osigurati da se građani okrenu energetskoj tranziciji. Preduvjet za energetsku tranziciju je da se građani mobiliziraju. Ako građani ne tjeraju lokalnu upravu, onda neće ni biti pozitivnih promjena.