Gubi li Dalmacija dio turista zbog visokih cijena? Ovo mjesto u Hercegovini je apsolutni hit, sve je popunjeno: "Pravi raj"

Ramsko jezero je umjetno jezero u općini Prozor- Rama, na sjeveru Hercegovine. Nastalo je 1968. godine izgradnjom brane na rijeci Rami i zauzima površinu od 15,5 kilometara kvadratnih. Najveća dužina jezera je 12 kilometara, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara. Jezero je okruženo obroncima planina: Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana.

Stalni dotok vode u Ramsko jezero dolazi s izvora Rame, Buka i Krupića i nekoliko manjih potočića i izvora te u proljeće s okolnih planina otapanjem velike količine snijega.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Jezero godišnje privlači tisuće posjetitelja koji uživaju u obilasku, kupanju, plovidbi i drugim aktivnostima na ovom prelijepom biseru. Da je područje Ramskog jezera vrlo pogodno je za sportsko-rekreacijski, ribolovni i lovni turizam, ruralni turizam, ekoturizam i vjerski turizam samo smo se uvjerili.

Naime, naći slobodan smještaj u kolovozu u blizini Ramskog jezera bila je gotovo nemoguća misija. Područje Rame ovog je ljeta iznimno dobro posjećeno, a predanjače gosti iz zapade i sjeverne Europe.

- Tu sam sa skupinom motorista. S vodičem obilazimo okolne planine i staze i moguću reći da sam oduševljen viđenim u BiH. Ljudi su srdačni, krajobraz prekrasan, a cijene pristupačne. Ovo je raj - govori nam Hans iz Njemačke.

Jonas pak iz Švedske kaže da je u Ramu došao nakon što je posjetio Split.

- Dalmacija i Hrvatska su prelijepi, ali previše je ljudi za moj ukus i previše je vruće. Raspitao sam se na društvenim mrežama i vidio da BiH ima prekrasnu prirodu, svi hvale hrane koja je ukusna, a to mogu sada i sam posvjedočiti. Bitno je jeftinije nego u Splitu - kaže Šveđanin.

Zbog zauzetosti svih kapaciteta mi smo smještaj potražili u Uskoplju, no ručali smo uz samu obalu Ramskog jezera, u ugostiteljskom objektu Laguna.

Donosimo vam nekoliko predivnih prizora iz Rame.

Franjevački samostan, Crkva Blažene Djevice Marije u Šćitu i Kuća mira

Savršenstvo na ovom svijetu ne postoji no pejzaž i prizori koji se mogu vidjeti u mjestu Šćit su nesvakidašnji i nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Simbioza prirode i arhitekture posjetitelje, fotografe, prolaznike, turiste i vjernike, ostavlja bez daha.

U sklopu kompleksa Franjevačkog samostana su Crkva Blažene Djevice Marije, Kuća mira i Etnografski muzej. Zbog cjelokupnog dojma opravdano je reći kako je Šćit centar kulturno – vjerskog turizma ramskog kraja.

Poznato je da je čuvena slika čudotvorne Gospe sinjske u Sinj stigla upravo iz Rame.

Etnografski muzej

U sklopu Franjevačkog samostana Rama – Šćit nalazi se i Etnografski muzej. Muzej je postavljen u starom dijelu samostana, jedinstvena je građevina u Bosni i Hercegovini, jedina takve vrste iz vremena turske vladavine u Bosni i Hercegovini, sagrađena 1857. godine. U njemu je prikazana povijest i predstavljen život stanovnika ramskog kraja.

Na dvije etaže postavljeni su izlošci starih zanata, gospodarstva, prijevoznih sredstava, stambene kulture. Treća etaža predstavlja tekstilnu radinost – procese proizvodnje i proizvode u uporabi. Tu je i fratarska samostanska ćelija – soba fra Jeronima Vladića. Četvrta etaža predstavlja floru sa stotinjak najčešćih biljaka s nazivima i osnovnim karakteristikama kao i faunu.

Umjetnička galerija fra Ljubo Lucić

Umjetnička galerija franjevačkog samostana nosi naziv po jednom od najistaknutijih franjevaca druge polovice 20. st. Bosne Srebrene, fra Ljubi Luciću. U galeriji su smještena umjetnička djela Đure Sedera, Ivana Kožarića, Vlatka Blažanovića, Zlatka Kesera, Igora Rončevića, Ede Murtića, Josipa Biffela, Jagora Bučara, Matka Vekića, Mile Blaževića, Blaženke Salavarde, Matka Vekića, Miroslava Šuteja, Ive Dulčića.

Po fratarskim sobama i hodnicima samostana nalaze se još mnoga djela. Mnoga nisu ni izložena, osobito nemala kolekcija naivaca koji su darovali svoje slike: Rabuzin, Večenaj, Melihek, Vujčec, a među njima se bez premca svojom darežljivošću istaknuo Ivan Lacković Croata.