SpinIT inkubator ugostio je sinoć HDZ-ov okrugli stol na temu "Cestovna infrastruktura Grada Splita" na kojem se ponavljala ona stara priča o lošem, zastarjelom Generalnom urbanističkom planu i o Splitu koji ne zna što sam želi, kako i u kojem se pravcu razvijati, prometnim zagušenjima, utjecajima novih tehnikalija na način javnog i osobnog prometanja i kako stvar ipak gurnuti naprijed.
Panelisti su bili Neven Matijević iz splitske poslovne jedinice Hrvatskih cesta, Miroslav Jakovčević iz Triviuma d.o.o., Krešimir Budiša bivši savjetnik bivšeg gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, Dražen Cvitanić sa FGAG-a, Ivica Budimir iz Colasa i Hrvoje Balić iz Županijske uprave za ceste. Predstavnika Grada Splita, iako pozvani, nije bilo jer, kako je rekao Budimir, inače kandidat HDZ-a za gradskog vijećnika, okarakterizirali su ovaj skup kao jednu od predizbornih aktivnosti HDZ-a pa se nisu imali potrebu odazvat.
Besmisleno nabacivanje idejama
- Žao mi je zbog toga jer je ova tema uvijek aktualna, pogotovo u predizborno vrijeme. Kad smo se dogovarali oko ovoga prvi smjer je bio prezentacija vizije razvoja grada gdje je GUP dosta bitan. Dosta je bilo pojedinaca, ali malo panela i rasprava koji je pravac bolji, koju cestu prvo radit, raznih ideja tu ima. Pozvali smo razne paneliste koji se direktno bave planiranjem i projektiranjem. Smatramo da paušalno nabacivanje idejama nema smisla ako nemaju u pozadini kvalitetne i dobre argumente kojima možemo potkrijepiti neki plan. Mislim da jedino ako se okupi stručna javnost koju može podržati, kao kod promjene Ustava, bar dvije trećine te javnosti, da možemo nešto staviti na papir što bi gurali bez obzira koja opcija bila na vlasti. Jer svi ovi projekti su dosta veliki i važan je kontinuitet - uputio je Budimir ostale paneliste.
Dobra povijest planiranja
Dražen Cvitanić govorio je o modelima procjene prometa na osnovu anketa po zonama kako bi se doznalo kada, zašto i koliko puta netko ide npr. automobilom, na posao, bolnicu..., a važi i za one koji dolaze iz pravca Sinja, Omiša i Kaštela. A brojanje služi samo za potvrdu tj. provjeru rezultata od 5 do 10 posto anketiranih vozača. Predstavio je povijest dobrog prostornog planiranja cesta od prije 60 i više godina kada su bila previđena raskršća kao za autoceste iako je tada u Splitu bilo samo 2.400 vozila.
- Ali tijekom druge polovina 20. stoljeća, od 1961. do 1981., Split je narasta više od duplo, sa 80.000 stanovnika na 180.000 stanovnika, radio se rajon Split III. Grad je planiran u 9 rajona, svaki po 30 ili 40 tisuća stanovnika. Interesantno, Mejaši nisu bili odvojeni od ostatka Splita. Imali su dvije paralelne ulice, Ruđera Boškovića i ova druga i u njima su predviđeni svi sadržaji: kazališta, škole, trgovi, poslovni prostori tako da se moglo za najduže 50 do minuta hoda doći do svih tih vrtića i drugih sadržaja. Znači, ne smijemo se sramiti povijesti planiranja - rekao je profesor sa FGAG.
Redizajniranje gradova
Naravno, nije se izbjegla priča o upokojenju 1993. godine Urbanističkog zavoda Dalmacije i čudnovatog nestanka dokumentacije i detaljnih karata koje prate prikaz GUP-a. Spominjani su problemi projektanata koji tvrde da po današnjoj lošoj prostorno planskoj dokumentaciji ne znaju odakle kreniti projektirat.
Govorilo se o mogućem rasterećenju prometa zbog električnih bicikli, romobila jer će se možda dogoditi da obitelji gdje svaki punoljetni član ima svoj automobil odustanu od kojeg zbog njih. Tu se navela splitska realnost kako staza za njih nema puno i kak je neprihvatljivo da u istoj budu pješaci s biciklama i romobilima. NIje se zaobišao ni javni gradski prijeevoz. Kazano je kako se on neće koristiti u većoj mjeri ako putnik ne bude znao kad će autobus doći i kad će iz njega izaći, te iskustva stranih gradova koji primjenjuju razmjenu automobila. Čulo se kako se ukupna potreba za putovanjem može smanjiti redizajniranjem gradova. Tome bi pomoglo više davanja usluga od kuće i rad u kući te fleksibilno radno vrijeme.
Dijeljenje automobila
- Split mora imati strategiju razvoja, jesmo li industrijski, turistički ili koji grad. Grad mora znat šta želi od sebe i tome prilagodit promet jer je usko vezan s namjenama površine. Jedan šoping centar privuče pet puta više putovanja u najopterećenijem satu nego ista površina stanova. Tako, ako se premjesti bolnica u Dugopolje neće bit više gužve u Poljičkoj. Sad imamo i enormno povećanje broja taksista. To Grad mora držat pod kontrolom, uvest strategiju, definirat brojeve i potrebe. Znači mora imat cilj, razvit strategiju i implementirat ove razne nove alternativne vidove prevoza kao NextBike, dijeljenja auta, skutera, romobila, aplikacija koje vam kažu kako će te doći najjednostavnije, najjeftinije do odredišta i u kojem vremenu - rekao je Cvitanić.
Loš projekt Kopilice iz Masterplana
Dotaklo se i projekta Kopilica za kojeg je Branko Poljanić, bivši urbanist iz Banovine, rekao da se nada da to nije onaj iz projekt iz Masterplana na kojeg je struka grada, od arhitekata do građevinara, imala ozbiljne primjedbe.
- Tamo se sve napravilo, a da se struku apsolutno ništa nije pitalo. I po nama koji smo gledali to i kako smo ga mi kao struka mogli vidjet, to je loš proizvod. Nikad nismo dobili odgovor na te primjedbe. Notko nas nije pozvao i rekao, popravit ćemo, nećemo napravit, promijenit ćemo nešto. Ako je dalje od toga nešto nastalo onda se bojim da je otišlo u krivom smjeru i da novci koji su tamo potrošeni, potrošeni uzalud - rekao je Poljanić apelirajući da "svi koji mogu sudjelovati u ovakvoj priči trebaju sist za stol i dogovorit ekipu kako će se promet u gradu riješavat".
Komunikacija, razmjena informacija
Naveo je kako prometna infrastruktura mora bit ulazni parametar prije početka projektiranja, a ne da se kao na anketnom natječaju za Rivu pojavi 30 radova, od kojih je samo jedan prometno primjenjiv.
- Ako treba, zatvorimo se pet, deset dana... riješimo ono što je najvažnije za ovaj grad i dajmo to kao parametar za sve buduće gradonačelnike i sve moguće buduće uprave - naglasio je Poljanić.
HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zoran Đogaš složio se s tom idejom i naveo kako je upravo to način kako rješava problem kad sam nije od te struke.
- Fali nam komunikacije i razmjena informacija jer nisam siguran da svi ovdje imamo iste. Meni je svejedno hoće li kongresni centar biti na Istočnoj obali, tamo gdje je Dalmacijavino ili će bit na Stinicama. Na Starom placu neće, to nije realno. Projektni zadatak će iz tog izići i ne bi o tome trebao odlučivati ja kao gradonačelnik već vi kao struka. Ali jedino tako da svi govorite; urbanisti, arhitekti i inženjeri građevine. Dogovorite se i meni super - zaključio je Đogaš.