Zašto jedinice lokalne samouprave nemaju ovlasti same odrediti na kojim će točno lokacijama postaviti solarne elektrane, jedno je od pitanja koje su postavili panelisti na konferenciji o solarnoj energiji “Dani sunca”, održanoj početkom listopada u Hvaru u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Pokreta otoka.
Da je regulativa GUP-ova (Generalni urbanistički plan) veliki problem u procesu realizacije projekata obnovljivih izvora energije, odnosno da bi gradovi i općine trebali sami odlučivati o lokaciji solarnih elektrana, složio se i Šimun Fio, hvarski gradski vijećnik i predsjednik novoosnovanog Odbora za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije pri Gradu Hvaru.
S kojim ciljem je ovaj odbor osnovan, pojasnio nam je Fio.
– Odbor je tek nedavno ustrojen, a prva radna sjednica Odbora održana je prošlog tjedna. Načelno, ideja vodilja odbora pri gradu Hvaru bi trebala biti približavanje modus operandi građanima Hvara kako realizirati elektrane, ali ujedno i mogućnosti koje nude fondovi EU.
Na otocima se u roku od nekoliko godina to isplati, i bez da se dobiju novci EU to je isplativo – govori Fio za Dalmaciju Danas.
Napominje kako je starijoj populaciji problem pojasniti tehnologiju i korištenje interneta na kojem mogu vidjeti sve dostupne informacije.
– Definitivno bi trebao postojati ured, gdje ljudi starije dobi mogu doći, informirati se, dobiti papire i objašnjenje koji su koraci do realizacije.
Duga procedura dobivanja papira od HEP-a
Primijetio sam kako je ova tema ljudima još uvijek nepoznata, te sam shvatio da trebali imati više pozitivnih primjera iz prakse. Prošle godine sam pokušao ‘uhvatiti’ natječaj za male iznajmljivače kako bih implementirao elektranu za proizvodnju električne energije na svoj krov. Dobio sam informaciju u rujnu da će natječaj krenuti krajem listopada te da traje do kraja prosinca. Nakon što sam pripremio svu potrebnu dokumentaciju otišao sam u HEP, računajući da ću suglasnost zaprimiti do kraja godine, ali dobio sam je u travnju ove godine.
Ali sam je dobio. Sada imam rok od dvije godine za realizaciju centrale (solarima po krovu), ali pričekati ćemo šest mjeseci do nove mogućnosti sufinanciranja iz fondova EU – kaže Fio.
Smatra da nedostaju poticaji građanima, pogotovo u Dalmaciji, i da bi se fotonaponske ćelije trebale masovnije početi postavljati po zgradama. Smatra da je tu kapacitet veći od solarnih elektrana.
– Najidealnije je da je ravni krov, ali može i na kosom krovu s određenim konstrukcijama.
Ponuda koju sam dobio za solarnu elektranu predviđa skoro duplu proizvodnju od potrošnje. Razlog tome je što sam predvidio da zamjenim grijanje lož uljem – toplinskom pumpom na struju. Od ukupnih 300 metara kvadratnih krova, koristio bih 100 metara kvadratnih – jednu trećinu. Tako da je potencijal samo djelomično iskorišten. Ukoliko bi pokrio cijeli krov – onda bih ušao u sferu proizvođača električne energije. To se drukčije regulira.
Idealno je imati proizvodnju jednaku potrošnji, dobro je što se danas u potrošnju električne energije može staviti I automobil na struju. Tako da se u biti vozite na sunčevu energiju.
Odgovorio nam je pitanje koliko bi prosječno domaćinstvo trebalo uložiti da u kupnju fotonaponskih ćelija za krov.
Investicija od oko 10.000 eura
– Uzmemo li primjerice prosječnu kuću za iznajmljivanje, čija je godišnja potrošnja 12 000 KW. Vrlo je bitna ulazna snaga mjerila u kući. Vlasnik je dokupio 15 KW snage, i 100 m2 solara može proizvesti, kalkulirano, 21 000 KW/h.
Ta investicija iznosi oko 120.000 kuna, a da se radi o 10 KW cijena drastično pada na otprilike 10.000 eura, te može se proizvesti oko 15 000 KW/h.
Prosječno 1 KW/ 1000 eura, prosjek 10 KW za kuću četveročlane obitelji – kaže Hvaranin.
Zanimalo nas je što se događa s proizvodnjom struje tijekom godine pošto je ljeti najčešće vedro uz maksimalan broj sunčanih sati, a zimi su dani bez sunca česti.
– Obračun je uvijek na mjesečnoj osnovi, ali se može dogovoriti s operaterom da ako ima veliki suficit u ljetnoj sezoni, da moguća kompenzacija za zimski dio godine.
Kada zaredaju oblačni ili kišni dani, kada nema dovoljno potrebne energije za dnevne potrebe kućanstva, ljudi koji su spojeni na mrežu povuku energiju iz mreže i nadomještaju nedostatak.
Za kuće koje nemaju pristup mreži, moraju postojati baterije te se crpi energija iz njih. U velikoj većini slučajeva takvi off grid sustavi imaju alternativu i to učestalo bude generator. Takvi pak sustavi se nazivaju hibridnima jer se radi o kombinaciji energenata. U slučaju da se dogode, primjerice, tri dana lošeg vremena, baterije se prazne te se generator pali kako bi napunio iste – kazuje nam Fio.
Ne solarnim farmama u maslinicima i vinogradima
Naglašava da mu je drago da se određene zakonske regulative na ovom području mijenjaju.
Bilo mi je drago mi čuti predstavnike Splitsko-dalmatinske županije na konferenciji. Kada govorimo o regulativi koja se tiče privatnog građanina, to je već dobro regulirano, samo tematika treba doprijeti do građanina.
Kada govorimo o velikim investicijama za velike solarne elektrane, na području grada Hvara ili Jelse, tu imamo veliki problem usklađenosti energetskog GUP-a sa Županijom gdje su se tražile određene izmjene. Markacija u Prostornom planu SDŽ za solarnu elektranu u Hvaru stavljena je usred terena gdje su maslinici i vinogradi, a to po meni nema smisla. Grad Hvar je tražio djelomičnu izmjenu da se markacija elektrane pomakne na teren krša koji pripada Hrvatskim šumama, a to će biti točka na sljedećoj sjednici Županijske skupštine.
S druge strane, s vizualnog aspekta smatram da bi bilo idealno imati više manjih elektrana po otoku s određenom maksimalnom površinom – zaključuje Fio.