[P]rvog dana 2023. godine euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj. Od trenutka pristupanja Europskoj uniji bilo je jasno da ćemo kad tad morati zamijeniti kunu. Je li to došlo prerano? Sudeći po komunikaciji Vlade prema građanima, mi smo spremni za taj iskorak.
Prvog dana rujna na policama trgovina viđamo dvojno iskazivanje cijena te su odrasli građani sigurno stekli kakvu takvu svijest o onome što nas čeka. No, što je s našom djecom, pogotovo školarcima? Jesu li ih u školi pripremili na veliku promjenu?
"Nisam primijetila da se u školi nešto puno govorili o euru"
Razgovarali smo s nekoliko roditelja splitskih osnovnoškolaca. Ivana je majka djevojčice, koja pohađa četvrti razred osnovne škole.
- Ne znam što bih rekla, zabrinuta sam najviše zato što je sve otišlo gore. Dijete mi još nema prevelike zahtjeve da bi mi uvođenje eura nešto značilo po tom pitanju. Ide u 4. razred osnovne škole, ali nije opterećen markama odjeće i obuće da bi tražio nešto preskupo. Odemo skupa u dućan kad mu nešto treba i izabere sebi što mu se sviđa. Nema neke ekstremne zahtjeve, bar trenutno - kaže nam Ivana.
Nju cijena marende financijski dosad nije puno opterećivala.
- Obično bi mu za marendu stavila sendvič koji bih sama napravila, što mi nije bio prevelik trošak, ako se usporedi sa sendvičima i pecivima koja se nude u blizini škole. No kako je s vremenom prestao jesti marendu, tj. svaki dan ju je vraćao doma, prestala sam mu je stavljati. Naime, rekao bi ili da nije gladan ili da nema kad pojesti marendu jer se mora igrati. Bocu vode uvijek nosi sa sobom, od prvog dana. U školi u toj dobi borave 3 i pol sata sve skupa tako da neće umrijeti od gladi. Sad me zna pitati 5 ili 10 kuna da može kupiti sok ili neku čokoladicu. I kad ima kune, ne kupi ništa hranjivo nego tako neku glupost. Bila je i opcija da u školi naručimo marendu, ali mislim da čak nitko iz razreda nije to naručio, tako da smo i mi odustali od te opcije. Smatrala sam da mu je bolje pojesti običan sendvič sa šunkom i sirom nego neka peciva ili krafne koje bi u školi dobivali - kaže nam.
Upitali smo je li zadovoljna angažmanom škole oko edukacije učenika o euru.
- Nisam primijetila da se u školi nešto puno govorili o euru. Jedino kad su nešto učili o novcu bilo je u prvom ili drugom razredu kada su učili o kunama. Mislim da u knjigama za 4. razred nema ništa o eurima, a nisam primijetila ni da im je učiteljica to spominjala. Doduše, moga to zanima tako da je on već ranije znao odnos kune i eura, a i sama sam mu objasnila da će se sad sve promijeniti i da novac iz kasice mora promijeniti uskoro, inače mu neće vrijediti - rekla nam je Ivana.
"Očekujem poskupljenje školske marende zbog prelaska na euro"
Suzana je majka 11-godišnjaka. I je i nije zabrinuta zbog eura...
- Nisam zato što moj 11-godišnjak zna cijeniti novac, ali jesam jer on još ne shvaća koliko je primjerice vrijednost 1 eura. Smatram da ćemo i mi odrasli imati 'poteškoća' s prilagodbom i izračunom koliko nešto trebamo platiti, a pogotovo djeca kojima je to sve u glavi nešto apstraktno. Njih više trenutno zanima kako izgledaju novčanice i kovanice od eura, negoli činjenica kolika je ta vrijednost u kunama - priča nam.
Suzana je apsolutno nezadovoljna angažmanom škole te pripremom djece za euro.
- O uvođenju eura je čuo od nas ukućana i putem medija. U školi nisu ništa pričali o tome, a kamoli da su ih educirali. Vjerojatno će o tome pričati nakon školskih praznika, kada već krene euro. Ali doslovno kratko popričati jer će se euro već koristiti pa ih eventualno budu pitali jesu li nešto već kupovali u eurima, kako im se sviđaju novčanice i kovanice, ali mislim da od edukacije neće biti ništa! - nezadovoljno će nam.
Na kraju nam je rekla svoju bojazan.
- S obzirom na to da se cijene 'zaokružuju', a marenda je bila 160 kuna, što bi kada preračunamo u euro bilo 21,3 eura. Računam da bi mogla biti 25 eura te očekujem poskupljenje školske marende zbog prelaska na euro - zaključila je ova zabrinuta Splićanka.
Splitski profesor ima umirujuću poruku
Za komentar smo upitali doc. dr. sc. Paška Burnaća, s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta. On smatra da smo spremni za euro.
- Već dugo vremena je euro zamijenio kunu u dvije od ukupno tri funkcije novca, možemo slobodno reći kako je Hrvatska spremna za euro. Naime, kuna u potpunosti ispunjava još samo funkciju sredstva plaćanja, a kad je riječ o obračunskoj jedinici (vrijednost nekretnina, pokretnina…) i sredstvu štednje (depoziti u bankama), građani Hrvatske su se davno opredijelili za euro. Dodajmo tome činjenicu da je Hrvatska snažno trgovinski integrirana s europodručjem, tj. da su glavni trgovinski partneri Hrvatske zemlje kojima je euro službena valuta i koji dijele zajedničku monetarnu politiku. Stoga, ispunjene su sve pretpostavke za uvođenje eura - kaže nam Burnać na početku razgovora.
Ne smatra ni da će razdoblje prilagodbe biti teško.
- Građani Hrvatske još od 1. rujna ove godine u svim trgovinama imaju priliku vidjeti cijenu svakog proizvoda iskazanu paralelno u kunama i eurima. Dakle, na građanima je da ustanove je li trgovac pošteno preračunao cijene iz kuna u eure i da izbjegavaju one trgovce kod kojih to nije slučaj. Uzevši sve u obzir, za očekivati je da razdoblje prilagodbe novoj valuti neće dugo trajati niti će biti bolno - poručuje.
I njega smo upitali jesu li djeca spremna za veliku promjenu.
- Nažalost, intenzivna kampanja koju je Hrvatska narodna banka provodila zadnjih mjesec dana po svim većim gradovima u Hrvatskoj, a koja je prije svih bila namijenjena djeci i mlađima, ostala je u drugom planu zbog svjetskog prvenstva u nogometu koje je zasjenilo sve ostale događaje. Međutim, s obzirom na dostupnost novih tehnologija kojima mlađi uzrasti barataju čak i bolje nego njihovi roditelji i mogućnost brzog dolaska do bilo koje informacije, ne treba očekivati da će djeca previše kasniti za odraslima u prilagodbi novoj valuti - govori nam Burnać.
"Puno veći udarac roditelji i ostali građani su pretrpjeli u proteklih šest mjeseci i to zbog razloga koji nisu vezani uz euro i nad kojima Hrvatska ima tek ograničen utjecaj"
Dvije stvari valja istaknuti kad je riječ o eventualnim poskupljenjima.
- Kao prvo, svjedoci smo visoke stope inflacije i dvoznamenkastog rasta cijena većine proizvoda i usluga iz razloga koji nemaju nikakve veze s uvođenjem eura. Dakle, trenutni rast cijena događa se iz sasvim drugih razloga (dugo razdoblje jeftinog novca i niskih kamata, oporavak potražnje nakon covida, rat u Ukrajini…). Drugo, u zemljama koje su uvodile euro prije Hrvatske (Slovenija, Slovačka, Litva…) inflacija koja se dogodila zbog eura u godini njegovog uvođenja (tzv. zaokruživanje cijena) bila je zanemariva (manje od 1%). Jedini segment u kojima se mogu očekivati poskupljenja zbog zaokruživanja cijena jesu usluge (frizeri, automehaničari…) - smatra.
Po njegovim očekivanjima, udarac na džep roditelja samo zbog uvođenja eura bit će minimalan.
- Puno veći udarac roditelji i ostali građani su pretrpjeli u proteklih šest mjeseci i to zbog razloga koji nisu vezani uz euro i nad kojima Hrvatska ima tek ograničen utjecaj (rast cijene sirovina, električne energije, plina, hrane i pića…). Naime, za razliku od goriva ili električne energije, izdaci za marendu u školi ne predstavljaju ni približno najveći udio u ukupnim mjesečnim izdacima jedne prosječne obitelji - mišljenja je.
O tome je još rekao:
- Ako pretpostavimo da je prosječna marenda danas 15 kuna, taj iznos ni u drugom polugodištu ne bi trebao prelaziti 2 eura. Međutim, puno važnije od konkretnog iznosa marende jest da se djeca što brže upoznaju s eurokovanicama kojima će vrlo vjerojatno baratati puno više nego što je to bio slučaj s kunskim kovanicama. Naime, poznato je da je najvrjednija kovanica do sada bila ona od 5 kuna, dok će od 1. siječnja najvrjednija kovanica biti ona od 2 eura koja odgovara protuvrijednosti od 15 kuna. Prema tome, kad su u pitanju dobra male vrijednosti kao što su školska marenda, kava u kafiću ili autobusna karta, puno više nego sada koristit će se kovanice, stoga je bitno da ih djeca što prije i što bolje upoznaju - govori nam.
Na kraju je uputio poruku građanima.
- Dragi građani, iako zbog uvođenja eura neće izravno porasti vaš standard, niti će plaće biti veće, niti ćete biti produktivniji na poslu, niti će se poboljšati kvaliteta zdravstvene usluge, niti će se smanjiti broj nezaposlenih, ipak pozdravite takvu promjenu jer će i vama i vašem poslodavcu svakodnevni život i poslovanje biti lakše i jednostavnije - zaključio je Paško Burnać.