Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
O prijetnji korona virusa turističkoj sezoni 2021. godine već sam pisao i najavio da možemo u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) imati nadolazeću turističku sezonu bez korone. Virusi korone mogu iščeznuti.
Isto mislim i danas samo uz jedan upit svima nama: Želimo li mi imati punu ljetnu turističku sezonu 2021. godine bez korona virusa?
Ako stvarno želimo tada ćemo je i imati. Uradit ćemo ono što je neophodno da se to ostvari.
Za razliku od drugih turističkih odredišta prošlu godinu imali smo i time se opravdano hvalimo uspješnu turističku sezonu. Istina, bila je skraćena do sredine kolovoza ali ipak je skoro dva mjeseca podsjećala na sezone prethodnih godina bez korone.
Iz tog razloga ponovno vas podsjećam da je osnovni zalog bio taj što smo prošle godine polovicu svibnja i cijeli lipanj bili bez zaraženih koronom. Mali broj zaraženih kroz srpanj bili su uneseni oblici zaražavanja od strane turista ili sezonskih radnika. Govorilo se: „Domaće korone nema ni za lik!“
Parlamentarni izbori početkom srpnja nisu imali utjecaja na povećanje broja zaraženih kao ni svetkovine u kolovozu.
Povećanje broja zaraženih u drugoj polovici kolovoza posljedica je proslava vjenčanja i drugih okupljanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Posljedice takve prakse višesatnog boravka u neventiliranim zatvorenim prostorima najviše su se osjetile u Zagori. Rodbinskim vezama zaražavanje je preneseno i u županijsku središnjicu Split i druge dijelove priobalja. Da je tome tako u mjesecu rujnu, kada se očekivao veći broj zaraženih zbog početka školske godine, dogodilo se suprotno. Rujan, mjesec kasnog ljeta i rane jeseni, imao je manji broj zaraženih nego čisto ljetni mjesec kolovoz.
Ukratko, sve ovo postigli smo samo provedbom općih mjera. Prisjetimo se samo što smo sve bili prisiljeni raditi u provedbi mjera gotovo potpune karantene. Sjetite se samo propusnica. Znamo koliko su nas te mjere stajale gospodarskih gubitaka ali smo za razliku od drugih spasili brojne živote naših najstarijih i zdravlje velikog broja stanovnika koji nisu oboljeli od COVID-19 i sada ne boluju od postcovid sindroma.
Danas, nakon godinu dana s mnogo više iskustava i što je najvažnije kada od prosinca imamo na raspolaganju veoma učinkovitu specifičnu mjeru zaštite – cijepljenje protiv korona virusa, ne možemo reći da je trenutno stanje s epidemijom korone puno povoljnije nego u isto vrijeme prošle godine i da mirno možemo dočekati početak pune ljetne turističke sezone.
Istina je da nakon godinu dana i jesensko-zimsko-proljetne izuzetno duge sezone ove opake zarazne bolesti s putem prijenosa preko organa za disanje imamo respektabilan broj osoba koje su zaražavanjem postigli prirodnu otpornost na korona viruse i da je do sada cijepljenjem makar jednom dozom cjepiva obuhvaćena trećina starijih od osamnaest godina te su ukupno gotovo dvije trećine stanovništa zaštićene od korone. Također je činjenica da se broj zaraženih koronom, koji je do prije četiri tjedna bio desetorostruko veći nego u travnju 2020., rapidno, gotovo strmoglavo, smanjio poput slobodnog pada, ali još uvijek su virusi korone tu i prijete ponovnim zaražavanjem preostalog nezaštićenog, neiumunog stanovništva.
Sadašnji sedmodnevni prosjek broja zaraženih korona virusima manji od pedeset zaraženih dnevno (46 na dan 20.svibanj) zalog je očekivanju da bismo do kraja lipnja mogli biti bez zaraženih koronom ako bismo uspjeli kroz naredna tri tjedna cijepiti još 10% starijih od 18 godina. Stariji od 65 i kronični bolesnici trebali su već biti potpuno cijepljeni s dvije doze.
Tehnički je ovo izvodivo samo ako bude osigurano 27.000 potrebnih doza cjepiva. Ako bi se ovo ostvarilo u SDŽ bi s prirodno prokuženima bilo više od 70% stanovništva zaštićeno, imunizirano protiv korona virusa što je uvjet za prestanak epidemijske pojavnosti u ovoj pandemiji. Mogu se javljati samo rijetki sporadični pojedinačno zaraženi bolesnici.
Da je ovo ostvarivo i da ove tvrdnje nisu plod tek neutemeljene optimistične želje neka posluži primjer usporedbe kretanja korona zaražavanja u SDŽ (447.747 stanovnika) s mediteranskim zemljama: Malta (442.576 stanovnika), Cipar (1.215.000 stanovnika) i Crna Gora (628.136 stanovnika). Broj i stope zaraženih i drugi podatci preuzeti su iz podataka Worldometer sa stanjem na dan 19. svibanj 2021. https://www.worldometers.info/coronavirus/
Prema kumulativnim stopama na 100.000 stanovnika najveću zaraženost ima Crna Gora s 15,7% laboratorijski potvrđenih zaraženih svih stanovnika Crne Gore iz čega se može procijeniti da je prirodno prokuženo 47% stanovništva, gotovo polovica stanovnika Crne Gore.
Iza Crne Gore slijedi SDŽ sa cca 10%-tnom laboratorijski potvrđenom zaraženošću čitavog stanovništva. Procjena je da je ukupno prirorodno prokuženo 30% svih stanovnika SDŽ (135.000). Ako je trećina odraslih cijepljena makar jednom dozom cjepiva (130.000 stanovnika) tada je u ovom trenutku više od 60% stanovništva SDŽ imunizirano, zaštićeno od korone.
Malta ima 6,9% laboratorijski potvrđenih zaraženih korona virusima što bi činilo cca 21% ukupno prirodno prokuženih stanovnika Malte. Iz grafikona za Maltu treba uočiti da od ožujka do svibnja broj zaraženih korona virusima gotovo stagnira.
Najmanju stopu laboratorijski potvrđene zaraženosti ima Cipar od 5,9% cjelokupnog stanovništva te je procijenjena prirodna zaštićenost svega cca 18%. Za Cipar je bitno istaknuti da se od siječnja mjeseca do svibnja udvostručila stopa zaraženosti sa 2,5% na 5,9%, ali zaraženost je ukupno još uvijek veoma niska.
Iz prikaza stopa laboratorijski potvrđenih zaraženih korona virusima po mjesecima uočava se raznolikost među zemljama. Potvrđeno je staro pravilo kao kod gripe da ona nikad istom jačinom istovremeno ne pogađa sve zemlje niti sva područja. Potrebne su najmanje 3-4 sezone ovakvih respiratornih infekcija pa da se prosjeci između zemalja i područja izjednače.
U sezoni 2020./2021. Crna Gora i Malta imali su epidemiju jednog veoma dugog vala trajanja osam mjeseci od listopada do travnja, dok su Cipar i SDŽ imali dva vala, jesenji i proljetni val.
Početni prvi val u ovim mediteranskim zemljama u travnju 2020. godine bio je gotovo nezamjetan. Promptno uvedene i provođene stroge epidemiološke mjere prekida puteva prijenosa virusa onemogućile su širenje virusa.
Prvi zamjetni val većeg zaražavanja u Crnoj Gori je u srpnju mjesecu dok SDŽ i Malta imaju prvo zamjetno povećanje zaražavanja u kolovozu. Prva epidemijska pojavnost na Cipru bilježi se tek u listopadu. Ova povećanja zaražavanja u čisto ljetnom razdoblju nisu prirodna osobina epidemija s respiratornim putem širenja i one su isključivo posljedica ljudske aktivnosti, odnosno pogrešaka koja su omogućile lakše širenje virusa do epidemijskih razmjera.
Vrhunac zaražavanja bio je u mjesecu studenom za Crnu Goru, prosincu za SDŽ, ožujku za Maltu i travnju za Cipar.
Najbrže i najveće smanjenje stope zaraženosti zbilo se na Malti. U roku od dva mjeseca od mjeseca ožujka sa stope od 1.480,20/100.000 do polovice svibnja Malta je došla na samo 44,51/100.000 stanovnika. Smanjenje za 33 puta.
Smanjenje stope za SDŽ je pet puta od 1.759,03/100.000 u travnju do 335,90/100.000 na dan 19. svibanj.
Crna Gora od ožujka do polovice svibnja ima smanjenje deset puta, a Cipar od travnja do polovice svibnja tri puta.
Zorniji uvid u promjene broja zaraženih pruža prikaz kretanja broja zaraženih kroz posljednjih četrnaest dana od 6. svibnja do 19. svibnja.
Sve zemlje bilježe smanjenje broja zaraženih ali samo Malta bilježi jednoznamenkasti broj dnevno zaraženih koronom. Dnevni prosjek za posljednjih 14 dana je šest zaraženih na Malti, u SDŽ 58 zaraženih, u Crnoj Gori 79 i na Cipru najveći 254 zaražena dnevno.
Za takvo povoljno stanje na Malti najveća je zasluga visoke procijepljenosti više od 60% stanovnika.
Cipar ima dobru procijepljenost od blizu 40%, ali zbog kasnijeg početka cijepljenja i zbog izrazito niske prirodne prokuženosti unatoč povoljnim klimatskim uvjetima ima najvišu stopu zaraženosti u polovici mjeseca svibnja. Ukupni imunitet u zajednici Cipra zbog slabije prokuženosti nema dovoljno zaštitne moći.
Crna Gora svoje povoljnije stanje od Cipra u svibnju ne može zahvaliti procijepljenosti. Cijepljenje je počelo tek krajem travnja i cijepna otpornost kod stanovništva kroz nešto više od dva tjedna nije se mogla postići. Zahvaljujući samo ranijoj vrlo visokoj prokuženosti došlo se do stanja početka gašenja epidemije zbog potrošenosti epidemijskog potencijala. Očito da je broj zaraženih u Crnj Gori znatno iznad procijenjenog broja. PCR dijagnostiku zaraženih provodili su slanjem obrisaka u laboratorije u Njemačkoj. Uostalom izuzetno visoka stopa smrtnosti od COVID-19 u Crnoj Gori 2.498 umrlih na milion stanovnika govori da je zaraženost kronom bila znatno veća. Usporedbe radi smrtnost na Cipru 288/milion, Malti je 942/milion, a u SDŽ 1.356/milion.
S većom procijepljenošću kroz idući mjesec dana Crna Gora može se priključiti SDŽ i Malti.
U SDŽ ako je procijepljeno svo stanovništvo starije od 65 godina i svi bolesnici u riziku od korone, te ako je ukupno cijepljena jedna trećina odraslih uz 30%-tnu prirodnu prokuženost bilo bi potrebno cijepiti još 10% odraslih da bismo bili poput Malte na putu otvaranja ljetne turističke sezone bez korona virusa.
Malta se uvelike s pravom već sada u tome smislu i predstavlja na emitivnim turističkim područjima kao zemlja bez korone.
Za Maltom smo u zaostatku mjesec dana. Sustići je možemo samo ako se još potrudimo cijepiti makar deset posto odraslih kroz slijedeća dva-tri tjedna.
Razumljivo da je primarni cilj zaštita zdravlja naših građana. Iz ove analize razvidno je da je cijepljenje najučinkovitija mjera. Ostale opće mjere su korisne dok se ne postigne cijepni imunitet ili pak imunitet preboljavanjem što sada sa sobom nosi nepotrebni rizik po zdravlje i mogući smrtni ishod. Od svih ostalih mjera najvažnija je i ima najveći protuepidemijski učinak ne boraviti u zatvorenim neprovjetrenim prostorima.
Nošenje kirurških maski u takvim prostorima ima slab učinak sprječavanja širenja virusa.
Nastavimo li s uspješnom provedbom cijepljenja nadalje i preko ljeta koliko nam prispjele doze cjepiva to omoguće možemo se nadati nadolazećoj jeseni i zimi bez epidemijskog vala zaražavanja korona virusima.
Stoga neophodnost je CIJEPITI SE!
