Zvjezdarnica u Višnjanu, odnosno na Tičanu, druga je najuspješnija u razotkrivanju asteroida koji bi mogli predstavljati prijetnju za Zemlju, pokazala je nedavno objavljena statistika Centra za mala tijela Međunarodne astronomske unije.
Odmah iza NASA-e, a ispred američke vojske i ESA-e
Hrvatski je tim od početka 2019. odradio čak 54,5% posla u praćenju tijela koja prolaze blizu Zemlje i predstavljaju moguću prijetnju za nju (Near Earth Objects - NEO), čime se smjestio odmah iza NASA-e, a ispred američke vojske i Europske svemirske agencije (ESA).
Legenda hrvatske astronomije Korado Korlević, jedan od najplodnijih lovaca na asteroide, kaže da ih astronomi u svijetu ponekad u šali nazivaju Wallmartom svjetske astronomije, u smislu da imaju najbolji omjer cijena u odnosu na proizvod - da se na njih troši najmanje kada se uzme u obzir posao koji odrađuju s obzirom na to da nemaju nikakvo institucionalno financiranje.
- Primjerice, Europska svemirska agencija u tom poslu ima dvije zvjezdarnice. One su u tome zajedno šest puta lošije od nas - objasnio je za Index Korlević.
Mnogi Amerikanci bili su u Višnjanu pa se ne čude njihovom uspjehu
U posljednjih trideset godina u svijetu se razvija mreža zvjezdarnica i odgajaju se naraštaji eksperata koji bi trebali otkrivati i pratiti tijela opasna za Zemlju, te predviđati i osujećivati ponavljanje katastrofa poput recentne u Čeljabinsku ili one u Tunguskoj 1908.
Do sada je poznato više od devetnaest tisuća tijela koja se vode kao NEO, a taj se broj svakog mjeseca povećava za još dvjestotinjak novootkrivenih. Ipak, ovaj posao još uvijek nije ni blizu dovršenja.
Američke zvjezdarnice s Havaja, iz Arizone, Kalifornije i Južne Amerike čine okosnicu mreže za otkrivanje i praćenje, dok se višnjanska sve više profilira kao njihova važna saveznica u Europi.
- Među američke tragače i lovce uskočila je zvjezdarnica u Višnjanu kodnog imena 'L01', kao ispomoć iz područja u kojima se tijekom zime ne očekuje vedro nebo i promatranja iz Europe. Amerikanci se ne čude našem uspjehu jer u njihovim redovima ima dosta znanstvenika koji su dio svog djetinjstva proveli u Višnjanu. Pored toga L01 je tijekom 2018. godine u tom poslu bila treća na svijetu - tumači naš popularizator astronomije.
Naš tim tradicionalno je u vrhu već godinama, no posebnu priliku za izbijanje na drugo mjesto dobio je u prva dva mjeseca ove godine.
- Elementarna nepogoda, ledena kiša na Havajskim vulkanima, blokirala je tamošnje zvjezdarnice, a neobično oblačno vrijeme nad pustinjama juga SAD-a smanjilo je sposobnost praćenja neba od početka ove godine. Zvjezdarnice europske i japanske svemirske agencije te zvjezdarnica Kineske akademije znanosti i umjetnosti preuzele su 20% asistencija, što je nedostatno da se tijela prate, odnosno da se ne izgube. Pitanje koje si sada svi postavljaju je: Kako je moguće da se iz oblačne Europe može parirati pustinjskim zvjezdarnicama? - kaže Korlević.
Tajna uspjeha Višnjana
Tajna hrvatskog uspjeha je u dva čimbenika. Da bi se razumio prvi, treba imati na umu da je ovdje riječ o projektu u kojem zajednički sudjeluje velik broj zvjezdarnica širom svijeta. Naime, nakon što zvjezdarnica na Havajima otkrije neki NEO, druge zvjezdarnice trebaju preuzeti njegovo praćenje. U protivnom se tijelo gubi.
- Mi smo oko 12 sati od Havaja i stoga smo gotovo na idealnom položaju da preuzmemo praćenje objekata koje oni otkriju. Oni će reći - u tom i tom grmu mogao bi biti zec - a mi potom pregledavamo grmlje. Na kraju Međunarodna astronomska unija objavljuje da je združenim radom otkriveno tijelo - tumači Korlević.
No to nipošto nije cijeli odgovor. Drugi, važniji dio tajne uspjeha Višnjana je u razvoju novih metoda koje su timu omogućile da i s malo sredstava bude vrhunski.
Korlević kaže da uobičajena preporuka da treba slijediti tzv. najbolju praksu drugih nije najpametnija.
- Treba stvarati najbolju praksu. Mi smo krenuli raditi onako kako to drugi ne rade. Očekujemo da će nas neki sada početi slijediti jer je to najefikasnije, iako je jako teško raditi na takav način. Radili smo poboljšanja na više mjesta, od optimizacije promatranja do prihvaćanja stava da za veći teleskop nije svaka oblačna noć jednako oblačna ako se koristi i infracrveno svjetlo. U novije vrijeme vidimo da i drugi počinju raditi u oblačnim noćima - kaže Korlević i pritom ističe da ima odličnu ekipu studenata i mentora koji su sposobni za inovativne načine razmišljanja.
Vjerojatnost udara opasnog asteroida nije mala
Objekti koji prolaze između Zemlje i Mjeseca, uključujući i one koji prolaze na udaljenostima do oko milijun kilometara, stalno su oko nas. Je li neko tijelo opasno ili ne, u početku, odmah nakon otkrića, nije moguće znati - to se određuje prema njihovim brzinama i kutovima pod kojima se kreću na svojim orbitama.
S otkrivanjem asteroida smanjuje se prijetnja Zemlji jer su najopasniji oni za koje se uopće ne zna da postoje. Trenutno se zna za oko 19.000 tijela. Vjerojatnost za katastrofalni udar procjenjuje se na oko 1:100.000. Drugim riječima, u prosjeku jednom u 100.000 godina događa se neki udar katastrofalnih razmjera.
Korlević kaže da su astronomi trenutno došli do faze u kojoj se otkrivaju tijela koja nisu tako opasna, već su u rangu asteroida koji je uzrokovao razaranje u Tunguskoj. Oni mogu spaliti neko područje, a da ne naprave krater. Međutim svojim prodorom kroz atmosferu na tlu mogu spaliti površinu od nekoliko tisuća četvornih kilometara.
- Trenutno znamo za nekoliko objekata koji bi mogli biti vrlo opasni za Zemlju. Jedan od njih svakako je Apophis koji će predstavljati opasnost u travnju 2036. godine. On će 2029. proći kroz točku kaosa, nakon čega će se znati treba li ga uništavati, hoće li samo proći blizu ili ćemo izdati upozorenje da se ljudi evakuiraju iz priobalnih područja dok ne prođe tsunami.
Amerikanci već vježbaju evakuacije za slučaj udara
Korlević kaže da se trenutno radi na raznim teoretskim modelima otklanjanja prijetnje udara asteroida i njihovih mogućih posljedica za čovječanstvo.
- Osnovna politika je da se prijetnja opasnog tijela pokuša otkriti barem tri dana prije udara i da se ljudima javi da se evakuiraju. Znači, ako se pretpostavlja da bi ono moglo udariti u more, da se prevezu u brda kako ih ne bi ugrozio tsunami, ili ako će udariti u neko područje na kopnu i spaliti ga, da se evakuiraju iz ugroženog područja. To je vježba koju američka civilna zaštita već gotovo rutinski radi. Uskoro ćemo imati jednu vježbu u kojoj je naša uloga da pošaljemo najpreciznija moguća mjerenja na temelju kojih se u određenom roku mogu predvidjeti moguća mjesta udara na Zemlji. Događaj će biti fiktivan, a oni će provjeriti koliko im treba da postave cjelokupnu civilnu zaštitu i evakuiraju ljude.
Hrvatska i njezini zakoni potpuno su zaboravili asteroide
Korlević kaže da se opasnost asteroida u Hrvatskoj uopće ne doživljava ozbiljno. Smatra da ona nije jednaka opasnosti koju za čovječanstvo predstavljaju sami ljudi, no ipak nije zanemariva.
- Čak ni u zakonu o civilnoj zaštiti koji je nedavno donesen, ne postoji nikakva ideja da bi, ako netko dojavi o dolasku asteroida, trebalo stvoriti prazan prostor za takav slučaj. A vjerojatnost da se tako nešto dogodi uopće nije mala. Svakih 500-tinjak godina imamo jedan udar koji je dovoljno velik da spali cijelo jedno područje veličine Istarske županije. To je tijelo klase 70-ak metara, nije čak ni 100 metara. Pretpostavljamo da tijela promjera 100-tinjak metara ima na milijune'', upozorava Korlević.
U Jadranu, kaže, nema dovoljno vode da bi pad asteroida uzrokovao neki katastrofalan tsunami. Visina takvog tsunamija u Jadranu bi bila najviše 10-ak metara. No pritom treba imati na umu da udar asteroida ne uzrokuje samo izravne prijetnje već i neke koje mogu imati posljedice na globalnoj razini.
- Posljedice su također uništavanje ozonskog sloja, isparavanje vode koja može završiti u stratosferi i sl. One se mogu globalno osjetiti i 10-ak godina nakon udara. Nije sve samo u izravnim kataklizmama.
Žele ostati u vrhu
Ideja tima iz Višnjana je da pokuša ostati među prvih pet zvjezdarnica u svijetu koje rade na otkrivanju i praćenju kretanja asteroida te da pokuša postaviti novu generaciju teleskopa kojima bi nastavili raditi taj posao, piše Index.
- Nakon 2022. dosta toga će se promijeniti – u posao će ući novi teleskopi. Otkrivanje tijela obavljat će se na drugačiji način pa ćemo se i mi, koji radimo praćenje, trebati prilagoditi. Pokušat ćemo dodati novi teleskop - najavljuje Korlević.
