U četvrtak, 13. siječnja 2022. u 20:00 sati Terezija Cukrov otvara Baštinski ciklus na klaviru Bösendorfer iz 1850. godine kojega je vlasnik Kristian Nakić ustupio na trajno korištenje Koncertnoj dvorani - Hrvatski dom Split.
U novu godinu ulazimo sa zvucima iz prošlosti: izvedbom na povijesnom klaviru i dvama skladateljima čije su skladateljske poetike povezane na zanimljive načine. WOLFGANG AMADEUS MOZART (1756. – 1791.) i FRANZ SCHUBERT (1797. – 1828.) su iznimno talentirani austrijski skladatelji; djelovanje prvoga je u središtu epohe bečkog klasicizma, dok se drugi na klasicizam nadovezuje oplemenivši ga romantičarskom senzibilnošću. Obojicu krasi talent za osmišljavanje melodije, obojica su umrli iznimno mladi, Mozart u 36. godini, a Schubert u 31. godini života, a svoja remek djela su skladali na kraju života. Osluhnimo večeras razlike i sličnosti u skladanjima ovog dvojca posebice osluškujući kako su koristili c-mol tonalitet u kojem su gotovo sve skladbe večerašnjeg repertoara.
Iako je poznata Schubertova fascinacija Beethovenom, nije krio da je bio apsolutno očaran Mozartom: „O Mozart! Besmrtni Mozart!" napisao je, "kako si bezbrojne dojmove svjetlijeg, boljeg života utisnuo u naše duše!" Skladba Glazbeni trenutci je među popularrnijim Schubertovim skladbama za klavir. Skladatelj je ove minijature napisao u posljednjoj godini života niti ne sluteći da će postati tako uspješne. Tehnički ne prezahtjevna, skladba nudi šest glazbenih trenutaka, od kojih večeras slušamo dva, bogatog spektra raspoloženja. Oscilirajući između klasične i romantičke glazbe, Schubert je stvorio novi oblik: glasovirsku minijaturu koja sažetim izrazom privlači i fascinira u trenu. Druga Schubertova skladba koju slušamo večeras jedna je od tri klavirske sonate koje je Schubert dovršio u svojim posljednjim mjesecima života. Sonata u c-molu, D. 958, najizravnije je pod utjecajem Beethovena na što najviše aludira izbor tonaliteta. Schubertovi izdavači nisu bili naklonjeni takvoj suviše kompliciranoj glazbi koja je previše podsjećala na Beethoveovo pero. Trebalo je proći skoro sto godina dok ih publika i struka nije otkrila i poklonila m zasluženu pažnju i štovanje.
Mozartova klavirska Sonata br. 14 u c-molu, K. 457 tipičan je primjer trostavačnog sonatnog oblika. Dovršena 1784.godine , ova je skladba nastala tijekom Mozartovih godina provedenih u Beču. Objavljena je 1785.zajedno s Fantazijom u c-molu, K. 475. Iako su skladbe napisane u različito vrijeme (Fantazija je završena 1785. godine), skladbe su povezane, a postoji i tumačenje kako je Mozart Fantaziju promatrao kao prošireni uvod u Sonatu. Skladbe je izdala izdavačka kuća Artaria, a bile su posvećene Theresi von Trattner, Mozartovoj učenici. Stoga se vjeruje da je srednji stavak Sonate napisan prije ostalih kao moguće didaktičko djelo za Theresu. Osim što su značajne u pedagoškom radu, skladbe očituju razvoj Mozartova skladanja u pogledu varijacija i ukrasa.
TEREZIJU CUKROV prestižni je New York Times ocijenio pijanisticom impresivne snage i samopouzdanja. Kao solistica i komorna glazbenica nastupila je u Europi, Americi i Aziji. Debitirala je solističkim recitalom u Carnegie Hallu 2008. godine, sudjelovala je u projektu za preparirani klavir u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku, a predstavila se i recitalom na toy pianu na Muzičkom biennalu Zagreb 2015. Održala je pijanističke seminare u Hrvatskoj, SAD-u i Hong Kongu te predavanja s temom o elementima folklora u pijanističkoj literaturi hrvatskih kompozitora na Sveučilištima u Sloveniji, Srbiji, Rusiji i Gruziji. Nakon studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ljubomira Gašparovića, usavršavala se u Bergamu i Parizu, magistrirala na konzervatoriju Mannes College of Music u New Yorku i doktorirala na Sveučilištu Rutgers u New Brunswicku, SAD. Za umjetnički izričaj posebno je značajna suradnja sa Claudeom Frankom, jednim od posljednjih učenika legendarnog Artura Schnabela, dok u svijet povijesnih instrumenta ulazi potaknuta idejom Malcolma Bilsona, jednog od najvećih interpreta iz tog područja. Nedavno je izvela Mozartove sonate na povijesnom klaviru Rosenberger, 1810. iz fundusa Gradskog muzeja u Varaždinu. Suorganizatorica je i izvođačica ciklusa 50 koncerata "Glazba može promijeniti svijet" koji su se redovito održavali u sezoni 2020./21. Sukreatorica je i voditeljica inovativnog koncepta "Otvorenih proba" u suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem u Poreču. Snimala je za Albany Records, Innova recordings, Pass The Hat Records, Cantus, HRT, RTS, WNYC i dr. Živi i radi u Zagrebu. Redovito nastupa sa vodećim hrvatskim glazbenicima.