Posljednjih dana nestišava se rasprava oko gradnje crkve na Splitu 3, kao i izmjena DPU-a u tom splitskom kotaru. Mnogi su ovih dana iznijeli svoje mišljenje oko gradnje crkve na ovom području, a danas je to napravio i splitski HSLS. U priopćenju potpisanom od strane čelnika splitskog ogranka HSLS-a, Tonćija Blaževića, stoji kako su protiv referenduma na Splitu 3.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
[ HSLS SPLIT PROTIV REFERENDUMA NA SPLITU 3 ] Vrijeme je da se stane na balun i smire strasti glede izgradnje crkve na Splitu 3. Trenutno prevladava stav „ILI-ILI“ –stoga je važno da u moru informacija, poluinformacija i dezinformacija građanima priložimo sljedeće činjenice: Netočno je da Grad Split financira izgradnju crkve i da se planirana crkva treba graditi na gradskom zemljištu! Kada bi se izgradnja crkve ili bilo kojeg drugog sakralnog objekta financirala iz gradskog proračuna, HSLS bi prvi bio oštro protiv toga, jer Hrvatsku vidi kao sekularno uređenu zemlju, liberalne demokracije. Investitor radova na crkvi je Splitsko-makarska nadbiskupija, a NE Grad Split.
S druge strane, Grad Split sudjeluje u financiranju izgradnje škola. Dakle, uspoređivati broj škola i crkava u gradu, što neki pojedinci kroz medije čine, jednostavno nema smisla! Valjda bi gradska vlast posljednih 27 godina trebala biti dobrim dijelom krivac što nema novih škola, jer ih grad i plaća „i iz svog džepa“. Uostalom, kakva nam je demografska slika, osim proširivanja Lovrinca neće biti potrebni nikakvi drugi građevinski radovi. Također, važno je napomenuti da je „sporno“ zemljište nacionalizacijom bivše države oduzeto jednoj splitskoj obitelji, koja je pristala odreći se prava na povrat zemljišta, isključivo ako će se na njemu graditi crkva.
Dakle, i zemljište ima svoju povijesnu priču i moralnu potku. Točno je i da je sama nadbiskupija potaknula izmjene GUP-a kako bi se prostor predviđen za izgradnju crkve umanjio. Točno je da je predviđeno 20-tak parkirnih mjesta više, nego što ih ima sad. Uostalom parking se sada naplaćuje. Točno je i da se radi vrtić i da tržnica po planu ostaje, ali je isto tako točno da se ovakve činjenice mogu malo gdje pročitati i da se očito nameće ideološka rasprava. Također, nije svetogrđe raspravljati o promjeni lokacije crkve na cjelokupnom promatranom području. Uostalom, svaki nam se dan samo na primjeru „ građevine“ kod bivše Dalme zorno prikazuje što znači gubljenje kriterija kad ti je sve dopušteno. U svemu se itekako mora voditi računa o kontinuitetu rada tržnice dok bude trajala izgradnja na ovom prostoru.
Od struke se očekuju pravodobni, logični, potkrijepljeni komentari i prijedlozi bez dijeljenja lažnih skica i dolijevanja „ulja na vatru“. Poznato je da se u Splitu godinama činio i čini urbocid, kulturocid, opća pošast nelegalne i nakaradne gradnje, pa je struka šutila i danas šuti za brojne druge primjere. Uostalom, dok su sve oči uprte u crkvu, ostaje pitanje što će se dogoditi s „medicinskim centrom“ i hoće li završiti poput onoga ispod bolnice na Firulama. O tome se malo ili nimalo govori. Pitanje je potrebe istog na tom području izgleda nije toliko „ zanimljivo“. Apsurdno je da oni koji se ne deklariraju vjernicima ili ne idu u sakralne objekte, žele ograničiti pravo pojedinca – vjernika da prakticira svoju vjeroispovijest. Nikako svi, ali očito glasniji dio to populacije.
Isto tako „propagiranje“ suprotnih stavova glasnošću, brojnošću i vrijeđanjem, a ne razgovorom, osuđujemo u startu. Zato mi liberali, u kontekstu tolerancije i uvažavanju SVIH naših vjerskih, nacionalnih, političkih i ostalih razlika ili stavova, apeliramo na suzdržavanje od svođenja rasprave na ideološku ili vjersku. Stoga ne možemo prihvatiti prijedlog splitskog SDP-a i stranke Pametno da se kroz referendum odlučuje o potrebi gradnje bilo kojeg sakralnog objekta. Svima nama je sasvim jasno da bi se taj prijedlog izrodio u još dublje zakopavanje u rovove netolerancije te bi razum nestao. Sama „potreba“ referenduma kao pravnog alata za rješenje ovakve situacije, dokaz je da nam je razina demokratičnosti i tolerancije u kritično niskoj fazi. Predsjednik HSLS Split, Tonći Blažević