Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana koja je rasprostranjena u čitavom Jadranu na dubinama od 0,5 m do 60m, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura.
Može narasti do 120 centimetaram u visinu, a ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Osjetljiva je na iznimna zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.
Zbog ugroženosti vrste i njenih staništa, plemenita periska strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
- Ono od čega smo strahovali, postalo je stvarnost. Na poznatim područjima populacija plemenite periske i na potencijalnim područjima (uvalama i lučicama), proveli smo vizualni pregled i kartiranje sredinom svibnja. Na otocima Koločep (Kalamota), Lopud, Jakljan i Šipan proveli smo navedene aktivnosti u 11 uvala. Najznačajnije i najgušće populacije (više od 30 komada na 100m2) zabilježene su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep, te uvali Suđurađ i uvali Luka na otoku Šipanu. Nažalost, u sve tri uvale zabilježena je visoka stopa mortaliteta, između 64 i 74 %. Na ostalim istraženim područjima gustoća populacije je bila vrlo niska. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki od kojih je oko 450 bilo mrtvih -, kazao je Hrvoje Ćižmek iz Društva 20000 milja koje okuplja ambiciozne, svestrane i kreativne istraživače čiji je primarni interes područje biologije mora.
Od proteklog ljeta posvetili su se ovom gorućem pitanju.
- Naše istraživanje uključuje pregled lokacija sa zabilježenom povećanom gustoćom školjkaša, uglavnom na lokacijama parkova prirode i nacionalnih parkova (PP Telašćica i NP Mljet). Do sada nismo uočili povećani mortalitet periski, odnosno nismo našli na mortalitet veći od 12% što je neki uobičajeni mortalitet za tu vrstu, pogotovo kada je vidljivo da su ljušture prazne više od godine dana što znamo po količini i vrsti obraštaja na ljušturi. Nakon Parka prirode Telašćice, gdje u jesen 2018. i zimu 2019. nije zabilježena pojava masovnog pomora, istraživanje smo nastavili na samom jugu Hrvatske – na Elafitskim otocima. Tamo smo zabilježili prvu pojavu masovnog pomora u Jadranu -, rekao je.
Zabrinjavajuće je zapravo opažanje velikog broja jedinki koje su prema morfološkim znakovima uginule nedavno; to je vidljivo prema izostanku obraštaja u unutrašnjosti ljušture te ostatcima tkiva na dnu ljušture kojim se hrane strvinari. Također, zapaženo je nekoliko živih primjeraka kojim je plašt vidljivo povučen s ruba školjke prema unutrašnjosti i koje ne odgovaraju adekvatno na podražaje, odnosno ne zatvaraju ljušturu prilikom pregleda ili ju zatvaraju iznimno sporo i nepotpuno.
Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp., međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do 100% smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.
Uključila se i Ministarstva, poslan 'poziv u pomoć'
O ovakvoj situaciji na terenu obavjestili su i kolege iz IUCN -a, a obaviještene su i nadležne službe Ministarstava (Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetiku i Ministarstvo poljoprivrede) koja će poduzeti daljnje mjere s obzirom na propisane korake kada su masovni pomori i/ili oboljenja velikog broja životinja u pitanju.
U Ministarstvu su tako definirali buduće korake za uspostavu mjera očuvanja, a kao potencijalna mjera razmatra se i izuzimanje zdravih jedinki iz nekoliko populacija u hrvatskom dijelu Jadrana, koje bi se mogle očuvati u zatvorenim sustavima u akvarijima te služiti za repopulaciju ili ponovno naseljavanje. Iz Društva, ali i Ministarstva su poslali i 'poziv u pomoć' svim onima koji su opazili periske, da dojave lokalitete, a po mogućnosti i geografske koordinate na adresu elektronske pošte vrste@mzoe.hr uključujući informacije o prisutnosti uginulih jedinki te fotografije.
- Uslijed apela građana koji su do sada prikupljeni, Društvo 20000 milja je prikupilo pozamašnu količinu informacija. Građani su svakodnevno dojavljivali lokacije, također su mnogi građani primili savjet te dojavljene lokacije obilazili i nekoliko puta tijekom sezone kako bi obavili svojevrsni monitoring i provjerili jesu li jedinke još uvijek žive. Ovakav pristup i briga od strane građana prema ovoj emblem vrsti Mediterana i uključenost koju su građani pokazali nije nešto što se često viđa te se srdačno zahvaljujemo svima koji su u bilo kojem obliku sudjelovali u sakupljanju ove velike baze podataka -, naglasili su iz Društva 20000 milja.
U najmađem parku prirode nema više živih periski
Na svom posljednjem terenu u Parku prirode Lastovsko područje, nažalost, umjesto kartiranja jedinki plemenite periske, kartirali su ljušture.
- Monitoring populacija plemenite periske u Parku prirode Lastovsko otočje proveden je na nekoliko lokacija na području Parka koje su od prije bile poznate kao područja gdje se periske mogu vidjeti u većem broju. U periodu od 25. do 28. listopada Društvo 20000 milja posjetilo je PP te provelo monitoring ove strogo zaštićene vrste. Ukupno je ovim monitoringom zabilježeno preko 550 školjki, najveći broj od njih zabilježen je u Malom lagu kod naselja Pasadur, ukupno 154 jedinke. Nažalost, na svim lokacijama nađene su samo školjke – mortalitet populacija na svim lokacijama je 100%. Sve jedinke su mrtve, školjkaš je uginuo te je njegovo tkivo razgrađeno prije provedbe monitoringa i ostale su samo prazne ljušture koje uspravno stoje zakopane u sediment, otvorene, pružajući novi dom i utočište hobotnicama i ribama -, doznajemo iz Društva 20000 milja.
Ovaj podatak tužan je dio statistike koja je već poznata diljem Mediterana. Na cijelom području Istočne obale Španjolske stručnjaci su nakon pomora uspjeli detektirati samo šest preživjelih jedinki. U hrvatskom dijelu Jadrana pomor se širio po vanjskim otočjima te polako nadirao prema unutrašnjosti. Još uvijek postoje lokacije u Dalmaciji koje nisu zahvaćene pomorom, no informacije o najsjevernijoj lokaciji dokle je pomor stigao pristižu iz tjedna u tjedan, posljednja dojava je sjevernije od Zadra. Prema tvrdnjama stručnjaka iz Istre, plemenite periske su još uvijek žive i nema znakova pomora.
Za perisku oko Lastova je prekasno, ali u Jadranu možda nije. Istraživanje se nastavlja, te je cilj locirati područja u Hrvatskoj gdje je gustoća populacije plemenite periske visoka, a položaj relativno zaklonjen, u vidu dubokih uvala i laguna, s obzirom na to da su se takve lokacije pokazale kao jedine potencijalne oaze gdje školjkaš preživljava. S tim u vidu, ako ste upoznati s lokacijama na području Jadrana gdje se jedinke periske mogu naći u povećanom broju (više od 20-tak jedinki na 100 m2), javite se na Facebook profil Društvo 20000 milja u inbox, na mail: info@drustvo20000milja.hr, ili broj mobitela 095 896 8477.
Također možete se javiti i nadležnom Ministarstvu na vrste@mzoe.hr.
