Još se nisu smirile strasti nakon što je s Narodnog trga u Splitu uklonjen štandarac. Jedni smatraju da su učinili dobro djelo, dok drugi smatraju da je u Splitu počinjen još neviđeni kulturocid te da je podmarjanskom gradu nanesena neviđena sramota. Međutim, tu su i oni koji smatraju da je sve kako treba te da će novim štandarcom biti zadovoljena dugogodišnja nepravda.
No, na početku se podsjetimo što se stvarno dogodilo u centru Splita. Dalmacija Danas je pokušala doći do određenih odgovora jer se u javnosti stječe dojam da u ovoj priči, kako se kaže, "nije sve čisto". A je li to stvarno tako, moramo se vratiti korak unatrag. Naime, na odluku Trgovačkog suda, prema kojoj se, na temelju tužbe kipara Kuzme Kovačića, s postojećeg štandarca mora se ukloniti datum oslobođenja Splita od fašizma prvo je promptno reagirao gradonačelnik Ivica Puljak. Tada je Puljak najavio je da će Grad Split ispoštovati odluku suda, ali i ukloniti postojeći štandarac s Narodnog trga.
"Split i Dalmacija su dio Hrvatske"
"Izvršit ćemo privremenu mjeru uklanjanja natpisa sa štandarca, no istovremeno ćemo pokrenuti postupak za postavljanje novog štandarca koji neće biti autorsko djelo pojedinca. Odluke o povijesti Splita ne smiju ovisiti o pojedincima s upitnim namjerama. Novi štandarac sadržavat će sve važne datume iz povijesti grada, uključujući i datum oslobođenja Splita od fašizma", izjavio je gradonačelnik Puljak.
Nakon odluke suda naglasio da će nakon uklanjanja natpisa, sada već uklonjeni štandarac bit će ponuđen Muzeju pobjede u Šibeniku.
"Neka to bude trajni spomen na ovaj, po nama, sramotan pokušaj prekrajanja povijesti Splita. Ako Muzej odbije preuzeti ga, pronaći ćemo drugo rješenje", dodao je Puljak. Na pitanje može li autor Kovačić podnijeti tužbu zbog uklanjanja štandarca, rekao je da se vjerojatno ne može pomiriti s time da je Split danas u Hrvatskoj te mu poručio da postupi kako želi. Gradonačelnik je istaknuo da je postojeći štandarac vlasništvo Grada Splita te da Grad nema nikakvu obvezu prema autoru. Kameno postolje tretira se kao komunalna oprema. Postavljanjem novog štandarca Grad će, prema njegovim riječima, ispoštovati i odluku Gradskog vijeća i odluku Grada Splita, donesenu putem predstavničkog tijela.
"Ovom prilikom želimo poslati jasnu poruku svima koji smatraju da datum oslobođenja Splita nije važan ili koji vjeruju da su Split i Dalmacija trebali ostati dio Italije – Split i Dalmacija su dio Hrvatske i to će tako i ostati. To je poruka svima onima koji mrze sve hrvatsko", poručio je Puljak.
Podsjetimo, Grad je imao rok od 15 dana za provedbu sudske odluke. Nakon toga bi uslijedio postupak u kojem će Komisija za imenovanje ulica i trgova donijeti odluku, a zatim i Gradsko vijeće. Iz Grada Splita su naveli da će postupak biti transparentan, a novi štandarac sadržavat će sve važne povijesne datume koji su prethodno bili uklesani. Gradonačelnik Puljak smatra da sudska presuda otvara opasan presedan, prema kojem bi i zastave mogle biti smatrane autorskim djelima, što smatra apsurdnim. Stoga će se Grad Split žaliti na ovu odluku, jer vjeruju da predstavlja napad na povijest Splita.
"Najvažnije je da se obilježe povijesni datumi, dok ćemo tehničke aspekte postavljanja novog štandarca prepustiti struci. Ne smijemo dopustiti da institucije Republike Hrvatske, poput sudova, odlučuju o tome što će pisati na ulicama i trgovima našeg grada", podvukao je Puljak nakon odluke suda.
Što se događalo 1999. godine?
No, vratimo se u povijest, u davnu 1999. godinu, kada je odlučeno da će štandarac biti postavljen na splitskoj Pjaci. Naime, na sjednici održanoj 17. rujna 1999. godine doneseno je rješenje o odobrenju postavljanja postolja za zastavu – štandarca na Narodnom trgu.
"Odobrava se postavljanje postolja za zastavu – štandarac na Narodnom trgu u Splitu povodom obilježavanja 20. godišnjice upisa Dioklecijanove palače na popis UNESCO-a. Postolje će biti izrađeno prema idejnom rješenju akademskog kipara Kuzme Kovačića", stoji u dokumentima koje posjeduje Dalmacija Danas. Također, detaljno je navedeno što će pisati na štandarcu, a istaknuto je i da izradu te postavljanje postolja za zastavu financira Grad Split, a sve uz blagoslov tadašnjeg predsjednika Gradskog vijeća Grada Splita, prof. dr. Ive Šimunovića. Osim toga, vrijedi napomenuti da posjedujemo dokumente sa 16. sjednice Komisije Gradskog vijeća Grada Splita za imena ulica i trgova te za spomenike. Komisija je održana 6. i 17. rujna 1999. godine, a njome je predsjedavao prof. dr. Andrija Dujić. Na sjednici je bilo prisutno 10 od 13 članova, a nazočni su bili: Vinko Barbarić, prof. dr. sc. Andrija Dujić, dr. Davor Lasić, dr. fra Špiro Marasović, Milivoj Marušić, Perislav Petrić, prof. dr. Ivo Petrinović, prof. dr. Željko Rapanić, prof. dr. Ivo Šimunović i dr. Darovan Tušek.
Na sjednici su također bili nazočni članovi Odbora za obilježavanje 20. godišnjice upisa Dioklecijanove palače na popis UNESCO-a: mr. Petar Krolo, Robert Plejić, mr. Joško Belamarić i Duško Marasović, kao i akademski kipar Kuzma Kovačić. Nakon rasprave o inicijativi za postavljanje postolja za zastavu na Narodnom trgu u Splitu povodom obilježavanja 20. godišnjice upisa Dioklecijanove palače na popis UNESCO-a, Komisija je prihvatila ideju te prijedlog uputila na odobrenje Gradskom vijeću Grada Splita. Većina članova Komisije bila je za postavljanje štandarca, samo je jedan član bio protiv, dok su svi ostali glasali za. Vrijedi napomenuti da je Komisija ostavila otvorenim pitanje unošenja dijela teksta s povijesnim datumima značajnim za Split, koje je prije sjednice Gradskog vijeća Grada Splita bilo nužno preispitati.
Budući da je sjednica bila podijeljena u dva dijela, u nastavku presjedanja Komisije, koja je održana 17. rujna 1999. godine i na kojoj se isključivo raspravljalo o tekstu koji će biti napisan na štandarcu, iznesena su stajališta i argumenti za i protiv navođenja datuma. Prijedlog da se dio teksta s datumima izostavi obrazložen je tvrdnjom da su neki od predloženih datuma povijesno sporni, neprecizni i nisu znanstveno potvrđeni. Na kraju je donesen zaključak da se na postolju za zastavu – štandarac na Narodnom trgu u Splitu neće pisati tekst s povijesnim datumima.
"Time se mijenja Prijedlog rješenja o odobrenju postavljanja postolja za zastavu – štandarac na Narodnom trgu u Splitu, koji je upućen Gradskom vijeću Grada Splita. Predsjedatelj će ovaj zaključak iznijeti kao amandman", stoji jasno u dokumentima iz 1999. godine.
"Raspisat će se natječaj. Ponavljam i naglašavam – natječaj!"
Da bi stvar bila malo jasnija, sada se moramo ponovno vratiti u 2025. godinu. Kako bi došli do o novih odgovora zašto je Grad odlučio ukloniti povijesni spomenik, zvali smo Bojana Ivoševića, dogradonačelnik Grada Splita.
"Gradsko vijeće Grada Splita tada je odlučilo što će pisati na štandarcu, a na spomeniku piše 'Dan oslobođenja'. No, piše li to na spomeniku nakon izvršenja sudske presude? Ne piše! To znači da taj spomenik više ne odgovara odluci Gradskog vijeća Grada Splita. Taj spomenik više ne može biti na tom mjestu jer je u koliziji s odlukama Gradskog vijeća i sudskog vijeća. Jedna odluka kaže da mora pisati, a druga da ne smije i da mora biti obrisano. Jedini način da se ovo ispoštuje jest da se obriše datum oslobođenja Splita, no ako se to učini, onda spomenik ne odgovara odluci Gradskog vijeća. Što god napravili, prekršit ćemo nečiju odluku – ili sudsku ili onu Gradskog vijeća. Nismo mi maknuli štandarac jer smo to htjeli, već zato što moramo poštovati presudu i odluku Gradskog vijeća", rekao je za Dalmaciju Danas te je nastavio:
"Za postavljanje novog štandarca provest će se procedura kao i za svaki drugi spomenik. Prijedlog će biti upućen Vijeću s obzirom na to da štandarac, zbog sudske presude, više ne može biti na tom mjestu. Nakon toga, raspisat će se natječaj. Ponavljam i naglašavam – natječaj! Ranije je stranka to odradila sama s nekim, a sada će se na temelju natječaja izabrati najbolje rješenje. Potom će ga odobriti Komisija, zatim Gradsko vijeće, i to je to. Tako bi procedura trebala izgledati u jednom gradu poput Splita, a ne da ja zovem stranačkog kipara da mi odradi posao. Uglavnom, nismo mi željeli maknuti štandarac, nego smo se našli u situaciji 'kvaka 22'", naglasio je Ivošević.
"To je autorsko djelo"
Nadalje, kako bi razjasnili pravne zavrzlame oko ovog slučaja iz centra Splita, kontaktirali smo i Mirka Klarića, pročelnika Katedre za upravne znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. On nam je detaljno pojasnio pravnu situaciju vezanu uz štandarac na Pjaci u Splitu. U svom izlaganju je objasnio dva ključna problema: prvo, pitanje autorskih prava i izmjena na umjetničkom djelu, te drugo, legalnost uklanjanja štandarca s javne površine bez odgovarajuće odluke nadležnih tijela. Razjasnio je kako zakon štiti intelektualno vlasništvo autora i kako su postupci gradske vlasti u ovom slučaju bili sporni.
"Ta priča sastoji se od dva dijela. Prvi dio odnosi se na pitanje postavljanja i narudžbe samog štandarca. Štandarac je tradicionalni stup koji se postavlja na središnje gradske trgove. Konkretno, u Splitu bi to bila Pjaca. Riječ je o stupu s jarbolom na kojemu se u svečanim prigodama ili u drugim posebnim okolnostima vije barjak – može biti gradski, državni ili neki drugi, sukladno određenoj svečanoj prigodi. Projekt oblikovanja štandarca povjeren je akademiku Kuzmi Kovačiću, koji je izradio rješenje za taj štandarac. Cijeli je štandarac njegovo autorsko djelo i, po svojoj prirodi, umjetnički rad. Prema zakonskim propisima, njegovo intelektualno vlasništvo je zaštićeno, te svaka naknadna preinaka takvog djela, koje se smatra jedinstvenim umjetničkim i intelektualnim uratkom, podliježe suglasnosti samog autora. Kada je Grad Split želio napraviti određene preinake, bilo je potrebno prethodno odobrenje autora. Koliko sam shvatio, autor se usprotivio intervenciji u svoj projekt, no Grad je svejedno samoinicijativno proveo izmjene, polazeći od pretpostavke da su oni naručitelji te, s obzirom na to da su financirali projekt, ujedno i vlasnici. Smatrali su da imaju pravo intervenirati u njega, ali specifičnost takvih djela jest da su zaštićena autorskim pravom. Dakle, u njih se ne može intervenirati bez suglasnosti autora", detaljan je Klarić.
"Nadležna tijela donose odluke"
U nastavku je sve potkrijepio primjerom: "Primjerice, ako arhitekt izradi projekt za neku zgradu, a pritom nije predviđena mogućnost preinaka, on se može usprotiviti bilo kakvim naknadnim izmjenama. Isto tako, ni na zgradi nije moguće izvršiti određene intervencije ako se autor tome protivi. Grad Split izjavio je da će poštovati sudsku presudu, čime je potvrđeno da u ovom slučaju nije bio u pravu", kazao je te se na kraju osvrnuo na drugu problematiku oko slučaja štandarca na Pjaci.
"E sad, otvara se i drugi problem – uklanjanje štandarca, što je učinila gradska vlast. Ako su ga uklonili, mogli su to učiniti isključivo na temelju odluke koju su donijela nadležna gradska tijela. Takva tijela donose odluke o postavljanju i uklanjanju objekata s javnih površina, a budući da je Pjaca (Narodni trg) javna površina, smatram da je uklanjanje štandarca trebalo biti utemeljeno na odluci Gradskog vijeća Grada Splita. Najsporniji dio ovdje jest pitanje je li nadležno i ovlašteno tijelo donijelo odluku o uklanjanju štandarca s Narodnog trga. Ako se štandarac već uklanja, trebalo bi ga ukloniti na način koji bi spriječio njegovo oštećenje ili uništenje. Sada ostaje pitanje što će biti s njim. Autorsko pravo i dalje pripada autoru, a Grad bi morao pronaći odgovarajuće mjesto za njegovu pohranu, kako bi ostao očuvan u izvornom obliku i ne bi bio oštećen", zaključio je ugledni splitski profesor Klarić.
U svakom slučaju, uklanjanje štandarca s Narodnog trga u Splitu izazvalo je značajnu javnu podjelu. Dok su neki pozdravili ovu odluku, smatrajući je ispravnom, drugi su je doživjeli kao napad na povijest i kulturu grada, s optužbama za kulturocid.
U središtu spora su pravna i autorska pitanja, jer štandarac, kao umjetničko djelo kipara Kuzme Kovačića, podliježe zaštiti autorskih prava, što je izazvalo nesuglasice u vezi s izmjenama na tom spomeniku. Grad Split je, uslijed sudske presude, bio prisiljen ukloniti natpis, ali planira postaviti novi štandarac koji će poštovati sve važne datume iz povijesti Splita. Cijeli postupak ostaje kontroverzan, s naglaskom na proceduru i donošenje odluka nadležnih tijela.
