U kolovozu ove godine u organizaciji grada Hvara, Pokreta otoka i udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske u gradu Hvaru predstavljena je Strategija energetske tranzicije otoka Hvara.
Ana Marija Jakas iz tvrtke Vivo Somnia d.o.o. prezentirala je Strategiju energetske tranzicije otoka Hvara, podsjećajući na to da je riječ o najsunčanijem otoku s još neiskorištenim potencijalom proizvodnje električne energije iz Sunca. Strategija se odnosi na razdoblje od 2020. do 2035. godine i svake dvije godine će se nadograđivati. Uključuje 4 stupa: civilno društvo, obrazovne institucije, lokalnu samoupravu i poduzetnički sektor.
Nakon uspješne konferencije o solarnoj energiji “Dani sunca” koja je u najsunčanijem hrvatskom gradu održana početkom listopada, razgovarali smo s Jakas koja nam je pojasnila kako je došlo do Plana energetske tranzicije otoka Hvara.
- Krajem 2018. godine objavljen je natječaj Tajništva za čistu energiju Europskih otoka te smo zadovoljili uvjete i dobili pozitivan odgovor. Odabrani smo kao jedan od 26 otoka koji mogu napraviti Plan uz njihovu stručnu podršku. Godinu dana se izrađivao Plan energetske tranzicije otoka Hvara, a sve jedinice lokalne samouprave su bile aktivno uključene u izradu ovog plana uz ostale dionike.
Plan se temelji na četiri stupa: proizvodnji električne energije (sunčane elektrane i dr.), grijanju i hlađenju (solarni sustavi, biomasa, dizalice topline...) te smanjenju potrošnje energije i prelasku na čišće oblike cestovnog i pomorskog prometa. Uključivanje svih dionika je nužno kako bi se došlo do zajedničkog smjera s referentnom godinom.
Što to znači za Hrvatski otok?
- To znači prepoznatljivost vrijednosti kapaciteta za naš otok, pošto smo jedan od četiri Hrvatska otoka koja su zadovoljila njihove uvjete. Mi smo među 26 izabranih Europskih otoka, a na taj natječaj prijavljeno je više od 1000 i nešto projektnih aplikacija.
Što nam taj plan donosi?
- Plan nam predviđa proces i strategiju, kojim putem ići te kako i na koji način ostvariti prelazak na čistu energiju te smanjenje upotrebe fosilnih goriva. Odnosno, povećavanje kapaciteta obnovljivih izvora energije, te kako to ostvariti na otoku kao što je Hvar.
Gdje je Hvar danas i kakav je plan da bude kroz 10 godina?
- Danas otok Hvar, što se tiče energetskog konteksta, ima nešto malo kućanstava koji imaju implementirane fotonaponske ćelije za proizvodnju električne energije te nešto više solarnih kolektora za zagrijavanje vode. Postoje objekti koji nemaju pristup infrastrukturi na pojedinim dijelovima otoka te su primorani pronaći način za snabdijevanje energijom. Drago mi je čuti da su to fotonaponske elektrane u takozvanom OFF-grid obliku.
Dio otoka Hvara nije pokriven električnom mrežom, na istoku?
- Dijelovi istočnog područja otoka nisu, međutim sad je započela elektrifikacija tih uvala koje nemaju pristup infrastrukturi. Svatko tko nema pristup infrastrukturili ili električnoj energiji primoran je, na određen način, snalaziti se bilo da je to generator ili obnovljivi izvori energije. Svakako su ljudi prepoznali da im je isplatljivije uložiti u obnovljive izvore energije, nego li koristiti generatore koji su pogonjeni fosilnim gorivima.
Logika nalaže da bi se najsunčaniji otok trebao okrenuti zelenoj energiji. Kako Vi vidite proces prilagodbe, odnosno prelaska na obnovljive izvore energije.
- Proces će biti dugotrajan, a planirano je predviđeno do 2035. godine. Jako bitno je za istaknut da je potrebna suradnja svih sektora i građana kako bi se cijeli proces ostvario. Na jednoj od radionica i raznih upitnika koje smo radili kroz godinu dana, imali smo super prijedlog, koji se može biti različito interpretirati. "Otok Hvar utopia", u energetskom kontekstu to bi bilo isključivo korištenje obnovljivih izvora energije i energetska samodostatnost te zapravo puštanje viška proizvedene električne energije, koja se na otoku neće potrošiti, u mrežu. Tako se nadopunjava kapacitet mreže.
Je li projekt, obvezujući za jedinice lokalne samouprave, Županiju i Vladu?
- Projekt je obvezujući za 4 jedinice lokalne samouprave na otoku Hvaru. Županija je dala podršku tome, međutim to nije obvezujuće na županijskoj ni nacionalnoj razini.
Ide li se na implementaciju?
- Malo po malo se ide u implementaciju. S obzirom na nedavne izbore, prije ljetne sezone i na nekim mjestima promjene vlasti i drugačijih struktura, mislimo da je više kapaciteta i da će sada taj proces biti puno brži nego je očekivano.
Laički rečeno...
- Svaki čovjek će osjetiti manji trošak režija. Koliko manji, ovisi o kućanstvu i potrošnji. Primjerice, moja obitelj je investirala u obnovljive izvore energije u OFF-grid obliku te su u skorašnje vrijeme primijetili povrat investicije.
Preciznije...
- Ako osoba proizvodi energiju i potrošač je iste, odnosno proizvedenu energiju koristi za svoje potrebe nema obveznih davanja državi. No, ako osoba ima višak kapaciteta električne energije i pušta to u mrežu, o svom trošku je dužan ugraditi dvostruko mjerilo. Tako mu se zabilježava ulaz i izlaz električne energije.
Što se događa s viškom kapaciteta električne energije u mrežu?
- Kompenzira na računu, ali zapravo pušta u mrežu svoj višak koji on ne koristi.
Na konferenciji smo čuli da se već dugo čeka dozvola HEP-a?
- U pitanju je administracija i manjak zaposlenika.
PORUKA ZA GRAĐANE?
- Većina gradova i općina osnovala je Odbor za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kojima se građani mogu obratiti za pomoć.