Branimir Jukić nedavno je postao prvi čovjek HGSS Stanice Split. Na toj poziciji zamijenio je Darka Gavrića Čerču.
Jukić je rođen 1982. godine. Profesor je geografije po zvanju, speleolog, planinarski vodič, alpinist pripravnik, član Rescue 3 sekcije, također i pilot drona, a u Stanici Split je aktualni voditelj sekcije za bespilotne sustave. Obnašao je i dužnost tajnika Stanice.
SPLITSKI HGSS IMA NOVOG ŠEFA Evo tko je naslijedio Darka Gavrića Čerču
Razgovarali smo s novim pročelnikom splitske Stanice HGSS-a, evo što nam je sve otkrio.
Otkad ste član HGSS-a? Zbog čega ste se odlučili postati dio te priče?
"Devet godina član službe, na poziv prijatelja gorskih spašavatelja pristao, oduvijek se divio onome što rade, njihovoj plemenitosti i požrtvovnosti, stručnosti. Velika je sreća moći pomoći drugima neopisivo zadovoljstvo pomoći nekome ili ga spasiti iz teške situacije ili od neke životne ugroze u kojoj se našao."
Jeste li mogli sanjati da ćete jednog dana biti na čelu splitske stanice HGSS-a?
"Bio sam tajnik stanice, vodio sekciju bespilotnih sustava, ali do nedavno, iskreno, nisam baš razmišljao o ulozi pročelnika stanice."
Hoće li biti nekih promjena sada kada ste preuzeli vođenje?
"Svaki pročelnik sa svojim timom tj. Izvršnim odborom trudi se napraviti bolje za Stanicu i Službu. Moj tim čine iskusni i vrijedni spašavatelji sa velikom energijom i jasnom vizijom. Stanica se mora razvijati i prilagođavati novim vremenima i izazovima. Jedan od najvažnijih ciljeva je i osigurati novi adekvatan prostor sa svim potrebnim sadržajima. Stanica Split pokriva vrlo zahtjevan prostor, planine rijeke, otoci, veliki broj turista. Zbog toga smo kao Stanica i HGSS morali biti pokretači mnogih procesa u Hrvatskoj, uključujući i izgradnju sustava, uvođenje novih sposobnosti i resursa. Kako smo integrirani u svjetsku struku, uvijek smo se uspoređivali s najboljima na svijetu. Zato i jesmo u dva navrata bili domaćini svjetskoj spasilačkoj eliti. Svakako ću nastojati da Stanica još više unaprijedi sposobnosti, ostvari bolju suradnju s JLRS, zaštićenim dijelovima prirode, turističkim zajednicama i bude još korisnija zajednici i ljudima na ovim prostorima."
Čime se inače u životu bavite? Završili ste geografiju, zbog čega ste se odlučili baš za to polje? Inače ste i speleolog, planinar,… otkud ljubav prema tome?
"Kao geograf koji voli terenski/istraživački posao, puno vremena provodim na terenu privatno i poslom. Speleologija je disciplina koja me je uvijek privlačila zbog mogućnosti pristupa nedostupnom krškom podzemlju. To su prostori koji su još uvijek slabo istraženi, nedostupni većini i dostupni samo rijetkima. Osim podzemlja, u novi vrijeme u fokusu su i nadzemne krške pojave i hidrogeološke značajke krša posebice krška jezera Imotske krajine. Gotovo jedanput mjesečno smo u Crvenom jezeru zbog raznih istraživačkih aktivnosti..."
Tko vam je uzor kada su članovi HGSS-a u pitanju (neki prijašnji pročelnik)?
"Uzori i prijatelji, stariji gorski spašavatelji i legende gorskog spašavanja Stipe Božić i Vinko Prizmić. Oni su prije par dana dobili orden za 50 godina u službi. Bili su pročelnici Stanice. Vinko mi je bio i mentor koji me doveo u službu i vodio kroz proces obrazovanja do gorskog spašavatelja."
Ljudi su u HGSS-u volonteri, ima ih vjerojatno svih struka. Kako to sve izgleda kada dođe poziv za akciju? Kako ljudi usklađuju svoj posao sa poslom u HGSS-u?
"Naprave sve da idu u akciju. Traže nekoga da im pričuva djecu, organiziraju se na brzinu, traže brza rješenja... U tom trenutku HGSS-ovcu je akcija spašavanja najvažnija stvar.
Spašavatelju je HGSS mogu reći i način života. U službi kolege vremenom postaju obiteljski prijatelji, kumovi, vežu se. HGSS je kao velika obitelj…"
Kako se može postati članom HGSS-a, što je sve potrebno?
"Čovjekoljublje i osjećaj potrebe pomagati. To je osnovno, a uz to znanja i vještine kao što su alpinističke, speleološke, kompetencije na divljim vodama, rad sa psima.. U novije vrijeme i neke nove kompetencije kao što su rad s dronovima, digitalna kartografija i dr..
U našoj Stanici se mladi i zdravi ljudi mogu uključiti u rad Ispostava. Tu kao vanjski suradnici prolaze obuku i priključuju se jednostavnijim akcijama traganja i spašavanja. Najvrjedniji i najspremniji se najčešće priključe aktivnom sastavu stanice."
Što vam je najveći izazov kada je vođenje Stanice Split u pitanju?
"Zadržati i čuvati ugled i utjecaj Stanice, osigurati adekvatan prostor u koji će zadovoljiti naše uvjete u nadolazećem razdoblju. Ojačati naše Ispostave, osigurati za sve ispostave adekvatne prostore i ojačati ih novim kvalitetnim kadrovima."
Najzahtjevniji dio sezone spašavanja dolazi u ljetnim mjesecima. Tko je veći problem ljeti – domaći ljudi ili stranci?
"Tražimo i spašavamo domaće i strance. Statistika kaže da je preko 80 posto domaćih.. Stranaca je više u turističkoj sezoni, ali ne više nego domaćih..."
Ima li i naših ljudi u japankama i bez vode na planinama ili je to „rezervirano“ za češke turiste?
"Neprikladna obuća je čest problem u toplom dijelu godine. Do naših kao da su doprli naši apeli i preporuke. Strancima se češće dogodi da uđu u neprikladne terene u neadekvatnoj obući. Česi su neopravdano prozivani, jer se to događa turistima svih nacija. Naše obalne planine nisu velike nadmorske visine, pa zavaraju turiste da nisu zahtjevne, ali kriju niz opasnosti."
Često se po medijima zna potegnuti pitanje toga trebaju li nesavjesni turisti platiti akciju spašavanja. Kakav je vaš stav po tom pitanju?
"Mi spašavamo svakoga tko zatreba našu pomoć. Naravno da angažman ljudi i tehnike u nekoj akciji spašavanja imaju neku novčanu vrijednost, ali mi o tome u našim akcijama ne razmišljamo jer se radi o ljudskim životima. Za nas je to etički jedino ispravno, a zaštita života je i međunarodna obveza svake države. Država bi trebala osigurati zakonske osnove za neku vrsti ili model naplate ali samo neodgovornim pojedincima koji se ne pridržavaju preporuka i uputa."
Savjet ljudima kada idu u planinu? Što je dobro ponijeti sa sobom?
"Biti odmoran i zdrav, turu svakako prilagoditi svojim fizičkim sposobnostima. Nositi pun mobitel, vodu, svjetiljku toplu odjeću. Ne ići sam u planinu, pripremiti se, najaviti bližnjima pravac kretanja i uvijek predvidjeti i one nepovoljne okolnosti koje nam se mogu dogoditi. To je takozvani 'GSS pristup' . Nesreće se najčešće događaju baš onima koji misle da se baš njima ništa ne može dogoditi."
Što ste željeli biti kad ste bili mali?
"Učitelj .-) "
Čime se bavite u slobodno vrijeme?
"Boravak u prirodi s obitelji, rad u vinogradu, kad se svi kod kuće uspijemo organizirati odemo na neko putovanje u Slavoniju, na Velebit, Alpe ljeti..."