On je pak ispunio obećano i javio se da nam da svoje viđenje prvenstva, da nam ispriča koliku je podršku imao, kako je trenirao i što misli o položaju sportaša s invaliditetom u društvu.
Dino, kao prvo čestitke na osvojenoj brončanoj medalji, sve si nas učinio ponosnima. Odlična utrka, neizvjesna do samoga kraja, jesi li ti zadovoljan rezultatom?
Naravno da sam zadovoljan rezultatom. Utrka je bila neizvjesna do kraja, ipak je finale Paraolimpijskih igara i svi u finalu imali su pravo nadat se jednoj od medalja. Tako da na rezultat koji sam napravio mogu biti izuzetno ponosan.
U Riju si završio na petom mjestu, sada si treći. Je li ti žao što nije bilo publike u Tokiju da sa tobom proslavi ovaj veliki uspjeh?
Žao mi je puno što sada nije bilo gledatelja. U Brazilu sam plivao pred 10-15 tisuća gledatelja, strašno je koji te adrenalin pukne i koliku snagu ti da dok plivaš. Sve čuješ vani i to ti daje snagu naprijed. Ovo je najbolji bazen na kojem sam ikad plivao, a kapacitet dvorane je 15 tisuća ljudi, to bi stvarno bio veličanstven događaj da su bili gledatelji, ali prilagodili smo se trenutnim uvjetima i ispalo je najbolje moguće.
View this post on Instagram
Postao si pravi promotor para plivanja u Hrvatskoj. Misliš li da će tvoja medalja biti motivacija ostalim osobama s invaliditetom da se upuste u sportske vode?
Što se moje medalje tiče, ja se već zadnjih par godina trudim od kada sam na svjetskoj sceni da moje medalje budu motivacija drugim osobama s invaliditetom da se upute u bilo koji sport, ne mora nužno biti plivanje. Neka probaju malo živjeti van svojih okvira, neka pokušaju živjeti slobodnije. To mi je jedan od ciljeva svaki puta kada idem po medalju. U svemu što radim želim biti dobar primjer. Treba puno raditi i vjerovati u sebe!
Kolika je bila podrška okoline prije nego si odletio za Tokio?
Podrška je bila toliko velika, da je to nekad graničilo sa prevelikim očekivanjima. No, jak sam u glavi i znam koja podrška mi je bila motivacija, a koja je bila nepotrebni presing, većinom od ljudi koji ne razumiju baš sport. Okružio sam se pozitivnim ljudima koji su me gurali do ove medalje, stoga je ova medalja i za njih. Bez njih i njihove podrške, vjerojatno do ove medalje ne bi ni došlo.
Je li sada pravo vrijeme da osvanu i paraolimpijske ploče na Zapadnoj obali?
PARAOLIMPIJCI - SPORTAŠI DRUGOG REDA? Zašto imena splitskih paraolimpijaca nisu na Zapadnoj obali?
Što se ploča na Zapadnoj obali tiče, puno smo puta već pokrenuli tu temu, ali se ništa nije pomaklo ni pedlja. Mislim da svojim rezultatom zaslužujemo biti dolje, to nije nikakva sramota za grad Split. Mi stvarno ne zaostajemo za splitskim olimpijacima, a siguran sam da smo u trenažnom procesu na istoj razini, pa možda čak i malo više zbog problema koje svakodnevno kao sportaši s invaliditetom doživljavamo.
Po svemu zaslužujemo biti dolje, gradu Splitu će to biti mala stvar, a nama kao i svim osobama s invaliditetom to će jako puno značiti, da primjerom pokažemo da smo inkluzivno društvo.