Direktor gradske tvrtke Čistoća d.o.o. Ivica Karoglan prvi put je službeno boravio u Žrnovnici. Obilaskom je stekao uvid u njeno komunalnom stanje, stanje reda i nivo čistoće. I nije krio kako je prekrasna. Osim toga, Čistoća će, kao i do sada, pomoći 10. Zelenu čistku u organizaciji udruge Žrvanj uz suorganizaciju OŠ Žrnovnica, jednu od najvećih ekoloških akcija u Hrvatskoj, koja će se dogoditi 17. rujna ove godine. Čiste se korito rijeke Žrnovnice u dužini od 5 kilometara, šetnica uz rijeku, centar mjesta, njene ulice... Svake godine sudjeluje sve više volontera, a pomažu im HGSS, vatrogasci, Crveni križ, planinarska, ronilačka i kajakaška društva., Općina Podstrana, JU More i krš, Decathlon, apsolutno su svi dobrodošli na akciju koja počinje u centru Žrnovnice (Bašta) u 9 sati, a na istim mjestu završava oko 12 sati uz zajednički ručak.
Direktor Čistoće nam je otkrio što namjerava poduzeti da se stanje u ovom podmosorskom mjestu poboljša.
- Mjesto ima jakog potencijala. Međutim, zahtjeva malo uređenja, čišćenja, uz pomoć domaćeg stanovništva tako i nas firme. Vidi se da se radi na tom polju i da su dole postavljeni kontejneri za razvrstavanje. Što znači da nećemo napravit puno nekih novina.
Koje bi stvari promijenili obzirom na viđeno, na ono što ste primijetili ili će sve ostat isto?
- Obzirom na konfiguraciju terena prilično je teško doći ovdje s nekom teškom mehanizacijom za čišćenje. Vidio sam da tamo ispod crkve imamo reciklažno dvorište koje je prilično uredno. Ja sam to obilazio prilikom dolaska u Split i u Žrnovnicu. Moj kolega, poslovođa živi tu i tek što sam došao, prvo što sam napravio u firmi, pohvalio sam čistoću i urednost i disciplinu stanovnika Žrnovnice.
Naravno, uvijek može bolje. Vidili smo dolje uz samu rijeku da ima prilično plastičnog otpada i ispod kontejnera. A svaki građanin koji na neki način sortira otpad, jer su kontejneri namijenjeni za tu svrhu, kad mu ispadne, ne bi mu bio problem to i skupit jer je ružno za vidjeti. Ali da se puno napraviti uz povremene edukacije i slično da ljudi malo više poštuju svoj prostor, naposljetku i sebe.
Bolovanja zbog prekovremenih
Čistoća šalje jednom tjedno čovjeka da očisti centar mjesta. Sve drugo, van centra nije u godišnjem planu. Smatrate li vi da je to dovoljno za mjesto u kojem živi skoro četiri tisuće stanovnika?
- To je u nadležnosti Gradskog vijeća. Mi imamo naše smjernice s kojima se moramo vodit. Naravno, da bi trebalo pojačati jer to Žrnovnica apsolutno zaslužuje. Nas u firmi ima prilično i na taj broj efektive mogli bi obuhvatiti Žrnovnicu, ali činjenica je da sam vjerojatno jedan od rijetkih direktora koji je pokrenuo pitanje bolovanja.
Sad se počelo nešto pričat o tome. Dakle, u vrhuncu sezone imate 53 čovjeka na bolovanju i od toga 48 iz operative i poprilično je teško na taj način organizirati proizvodnju iako volim reći da sam zadovoljan, posebno s našim operativcima koji su najviše izloženi u tom poslu. Ima tu i puno prekovremenih koji su i razlog bolovanja. Sad je to naš unutarnji problem. U svakom slučaju kao i Žrnovnica tako i sva mjesta oko Splita zaslužuju više pažnje kad je u pitanju čistoća.
Gorući problem u Žrnovnici su ilegalni deponiji koji niču po prirodi, uz šetnicu... ljudi se neodgovorno ponašaju. Imamo potez od TTTS-a prema Žrnovnici koji je užasan, Dioklecijanov put, novouređena staza prema Srinjinama isto. Problem datira na desetke godina unazad. Krenulo je to s kaštelanskim kamenolomom za građevinski otpad. Hoće li se pojačat kazne za ilegalno odlaganje šuta? Još za vrijeme gradonačelnika Andre Krstulovića Opare bile su predviđene drakonske kazne, ali ne znam da li je ijedna naplaćena.
- Naravno da bi trebalo. Stava sam da prvo treba educirati sebe pa onda ljude s kojima živimo i pokazat svojim primjerom da je priroda ta koja nas čini ili dobre volje ili one malo drugačije. Svaki susjed koji vidi da netko tako nešto radi u prirodi treba reagirati.
Uz to, dođu komunalni redari i svi oni koji su u sustavu. Međutim, u nas je još uvijek ta kultura 'neću ja nikog prijavljivat, neću se zamjeravat', a to se u konačnici nama multiplicira strahovito. Netko to mora očistit. Tko će nego Čistoća?! Kome će naplatit? Nikome. A imamo reciklažno dvorište u Cemexu gdje se može prevesti građevinski otpad. On nešto košta, nisu to milijuni. To je malo šira priča, al' apsolutno rješiva. Žrnovnici je najbliže reciklažno dvorište Karepovac.
Ne ide na istu gomilu
Često čujem komentar poput: "Zašto bih sortirao kada se to sve skupi i odbacuje na isto mjesta". Je li to istina?
- Moram to demantirati. To apsolutno nije istina. I to me boli i kao građanina Splita i kao direktora i kao kolege koji su u tom sustavu. Dakle, mi ulažemo jako velike napore, a sve je krenulo od mog kolege Lukše Regja. On je prvi direktor u Čistoći koji je ozbiljno krenuo s razvrstavanjem otpada. Sad smo na preko 20 posto i u fazi dijeljenja bio kanti. Infrastrukture nemamo. Što je infrastruktura? Treba imat kompostanu ili postrojenje za biostabilizaciju. Nemamo ni jedno ni drugo.
I u finalu otkup. Radimo na tome, elaborat je gotov. Trebamo dobit dozvolu za oporabu otpada. O tome se nekoć nije razmišljalo. Idemo u pravcu izgradnje objekta za oporabu plastike i papira. Sad naš papir i plastika ide u koncesionara, ali u jednom trenutku ćemo to mi sve obrađivat kod sebe s tim da ćemo plastiku obrađivat 100 posto. U Hrvatskoj postoji firma koja obrađuje onaj dio plastike koji nije dostatan, a on se sada energetski oporablja ili deponira.
Spomenuli ste kompostanu. Žrnovnica je uvijek bila poljoprivredni kraj, danas puno manje nego prije. Ovdje bi još najlakše ljudi prihvatili da imaju vlastiti kompostanu.
- Kompostana kao postrojenje ili biostabilizacija zahtjeva prostor. Mi nažalost u ovom trenutku nemamo dva hektara slobodnog prostora kao u ravničarskom dijelu Hrvatske. Ali kažem, radi se na tome i ustrajat ćemo na tome da imamo ili svoju kompostanu ili pogon za biostabilizaciju otpada gdje ćemo proizvest kompost. U nekoj perspektivi, a računam po mom iskustvo da ga ukupne količine otpada ima 18 posto. Statistike govore od 30 do 40. Ali u ovoj našoj fazi bitno je odvojit suhu od mokre frakcije i da ta suha frakcija kao što je papir, karton, plastika bude što više i povećavamo onaj organski dio. Taj organski dio sada može ići na Karepovac bez problema jer će on fermentirati, trunuti itd. Ali nećemo Karepovac kontaminirat s drugom vrstom otpada. Tako će se smanjiti količina miješanog komunalnog otpada i produženje vijeka trajanja Karepovca što nam je svim cilj.
Cilj ne plaćati otpad
Kako stojimo s realizacijom projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici?
- Vjerujem da će Lećevica zaživjeti. O njoj se priča prilično godina. Gledajući županiju, bez nje nećemo moć funkcionirati jer komunalne firme nemaju novce za neke ozbiljne projekte. Naša osnovna cijena je 30 kuna po korisniku. Moja ideja kao direktora je cilj da otpad ne plaćamo. Sve ono što skupimo s terena će se obraditi i proslijediti dalje.
Oni koji su tehnološki uznapredovali će to dalje obradit i imat će neke nove vrijednosti, a nama se neće povećavat troškovi niti se multiplicirati našem krajnjem korisniku.
Što se sad događa s Karepovcem i njegovom sanacijom koja je počela 2017. godine?
- Ugrađuju se fumari za otplinjavanje. Njih je ukupno 86.Zato molimo građane, naše korisnike da maksimalno razvrstavaju otpad. Na nama je da damo infrastrukturu, da se količina miješanog komunalnog otpada smanji rapidno, da 2024. dođemo na 50 posto. Najlakše je doći do onih tridesetak, a onda to ide malo sporije.
Molimo Boga da Karepovac što duže potraje.
Zašto?
- Jer će inače otpad strahovito poskupiti. To netko mora platiti. To moram reći javno! Mi kao Čistoća koja je odgovorna za ovaj posao u Gradu.
Hoće li nam doći veći računi obzirom na cijelu situaciju?
- S obzirom na koji način idemo u tu priču, "ludi" sam optimist i mislim da za poskupljenjem nema potrebe ni razloga. Učinili smo prilično dobre korake u posljednjih 6, 7 mjeseci.
Sada da imamo svoju halu od par tisuća kvadrata, plastika bi bila nula. Sada je 1179 kn po toni rapidno se povećava iz mjeseca u mjesec, to nas raduje jer ne ide na Karepovac, s s druge strane nam opterećuje bilancu. Sve što prikupimo moramo platiti.
Koliko turistička sezona utječe na količinu otpada koja završi na Karepovcu?
- Uvijek je referentna ta 2019. godina, ali imam osjećaj da će to 2022. premašiti. Bili smo nedavno kolega Lukša i ja u obilasku grada i u razgovoru s našim ljudima koji su u centru oni su se hvatali za glavu i pitali hoće li ovo stat. Ima otpada poprilično. Uveli smo razvrstavanje otpada u centru grada i bilo je negodovanja u samom startu od naših korisnika, koji drže ugostiteljske objekte, restorane. Međutim, u vrlo kratko vrijeme su shvatili da je to OK.
Bio sam u Samoboru, to je mali i lijepi grad i vrhu u Hrvatskoj kad je u pitanju čistoća i otpad. Splićani imaju prilično visoke kriterije što me jako raduje i Splićani ne daju da ne radite 300 posto i to nam daje energiju i podstrek za dalje. Imamo mi tu svojih propusta i problema ali su oni rješivi. I kad se gleda cijela sezona, od Uskrsa pa na ovamo mogu reći da sam kao direktor vrlo zadovoljan.
Neki naši čitatelji iz centra grada ovog ljeta su nam dojavljivali da se centar puno rjeđe pere šmrkovima. Je li to istina?
- Svaku noć naše dvije ekipe čiste i peru uži dio grada. Što je najžalosnije, to rade fizički bez strojeva jer strojevi ne mogu uć unutra sa šmrkovima. Prije toga šamponiraju, peru s četkama. Imali smo jednu fazu koja je trajala mislim tjedan dana kad su nam dečki bili u koroni, a jedan je imao problem s nogom i naprosto niste imali koga stavit, ali je jedna ekipa radila. Odgovorno tvrdim da je kompletno centar grada u tjedan dan opran. Nema ulice koja nije oprana. I ono što me smeta ka čovika i djelatnika Čistoće je kad nas prozivaju da je grad šporak, da se nije očistilo. Slika se neka puna kanta i kažu: evo. A ti koji vide sliku recimo ne znaju da se ta kanta ili neka druga ispraznila već za pola sata.
