Ako nikad niste bili u Lumbardi, uskraćeni ste za neviđenu ljepotu krajolika. Ne samo korčulanskoga. To malo mjesto pored grada Korčule ima tek tisuću stanovnika, bogatu povijest.
Tu je pronađen najpoznatiji kameni natpis do sada pronađen na tlu Hrvatske. Riječ je o Lumbardskoj psefizmi. Ali dobro to je daleka, predaleka povijest. Ona nešto bliža govori nam o slavnim umjetnicima iz Lumbarde, kiparima poput Frana Kršinića, Ive i Luje Lozice i Ivana Jurjevića-Kneza, pa onda slikar Stipe Nobilo i dirigent Ivo Lipanović. Lumbarda ima Kulturnu udrugu koja nosi ime „Ivo Lozica“. Udruga ima dugu i slavnu tradiciju. Tako malo mjesto a impresivan broj ljudi okupljenih u Udruzi. Pa smo o tome popričali s Fani Kršinić, predsjednicom Udruge.
- Kulturna udruga Ivo Lozica osnovana je 1980. godine. Danas našu udrugu čini pet sekcija: Narodna glazba, Mješovita klapa Ivo Lozica, Mandolinski sastav, Sekcija za narodne običaje, poznatija pod nazivom „Republika Lumbarda“ te Folklorna sekcija koju čine tri dobne skupine. Naša Udruga ima 120 aktivnih članova, što je za mjesto od nešto više od 1.000 stanovnika poprilično impresivan broj. Počašćeni smo i iznimno zadovoljni što skoro sva mladost Lumbarde prođe kroz našu Udrugu, makar i na kraće vrijeme. Netko ima afiniteta za muziku, netko za ples, netko za glumu, netko za pjevanje, ali najvažnije je da svako dijete i mladi čovjek može naći svoje mjesto, društvo i zabavu.
Pa to je ideal i za veća mjesta, gradove. Baš ste jedinstveni po ljepoti, povijesti… A glazba ima stvarno dugu tradiciju. Kako je krenula ta glazbena priča?
- Narodna glazba Lumbarda osnovana je 1929. godine, na traženje mještana i Mjesnoga vijeća na čelu s doktorom Baldom Cviličevićem, ondašnjim mjesnim liječnikom. Temeljem te inicijative naši su djedovi doveli u Lumbardu mladoga učitelja glazbe „meštra od mužike“ podrijetlom iz Čehoslovačke, Alojza Skrepeka, koji je, nakon Prvoga svjetskoga rata ostao u Crnoj Gori, a potom došao u Potomje na Pelješcu, izgradivši mu prethodno kuću na najljepšem dijelu Lumbarde u uvali Tatinja. Svoj prvi nastup glazba je imala 16. kolovoza 1929. godine, na dan Sv. Roka, zaštitnika Župe Lumbarda, u kojemu su sudjelovala 22 glazbara. Od tada, Narodna glazba svirala je na svim manifestacijama koje su se održavale u Lumbardi; prigodom državnih blagdana, na revijalnim nastupima i koncertima, kako u našem mjestu, tako i u svim mjestima na otoku Korčuli, poluotoku Pelješcu i u mnogim mjestima Županije, a gostovali su diljem bivše države i danas RH i Europe.
Glazbala, uniforme i sve ostalo tražilo je i znatna ulaganja?
- Instrumenti i odgovarajuće prikladne uniforme nabavljene su donacijom naših mještana, ali i uz nesebičnu pomoć naših iseljenika iz dalekoga svijeta. Glazba je nastupila i na Euharistijskom kongresu u Sarajevu davne 1932. godine, kao i na dočeku engleskoga kralja Edwarda u Korčuli, 1936. godine. Naša Lumbarda ponosna je na svoju Narodnu glazbu, redovito je obilježavala njezine jubilarne godišnjice i odavala priznanja njezinim zaslužnim članovima. Svih proteklih godina, Narodna glazba bila je nositelj kulturnih događanja u našemu mjestu. Okuplja mlade ljude, naprednih ideja i svjetonazora i stvaranje boljitka Općine Lumbarda u svim segmentima kulture, športa i zabave. Ujedno je i „inkubator“ za stvaranje mladih glazbenika, kao i mjesto učenja glazbe, notne pismenosti i općenito glazbenoga odgoja, te je tako bila dobar temelj za razvitak zbornoga i klapskog pjevanja u Lumbardi. Nema obitelji u našemu mjestu koja nije u svojoj povijesti dala i po nekoliko generacija vrsnih glazbara, koji su uredno pohađali probe i nastupe, s obzirom da je Narodna glazba imala i svoj pravilnik o pohađanju proba i čuvanju i održavanju instrumenata, koji vrijedi i dan-danas. Sudjelovala je na svim smotrama glazbi otoka Korčule i Županije na kojima je osvajala i prestižne nagrade. Narodna glazba izrasla je iz naroda, i danas služi zadovoljavanju glazbenih i drugih kulturnih potreba mještana Lumbarde, posebice onih prigodom održavanja Lumbarajskog kulturnoga ljeta („Lumbarajskih užanci“) bez koje je ova manifestacija, za vrijeme turističke sezone, nezamisliva. U svojih devedeset godina vrijednoga rada kroz Glazbu je prošlo preko 1.000 glazbenika od kojih su nekolicina doživjeli i međunarodna priznanja, poput maestra Ive Lipanovića, klarinetista Jakše Jurjevića, saksofonista Jakše Kriletića-Jordesa, a koji su u njoj učinili svoje prve glazbene „korake“. Nakon maestra Alojza Skrepeka, glazbom su ravnali dirigent Ivo Lipanović, zatim Josipa Žabica te naš Lumbarjanin Nikica Radovan -„Krilo“, koji je i danas njezin dirigent i učitelj glazbe, a djeluje u posebno uređenim prostorijama Opskrbnog centra (uz Kino dvoranu) namijenjenim za vježbanje, spremanje i održavanje instrumenata Narodne glazbe. U svom devedesetgodišnjem životu u glazbi se obučilo oko 200 glazbara od kojih su neki u svom muziciranju prešli i okvire regije. Danas glazba broji 35 glazbara te pet učenika za koje se nadamo da će postati aktivni članovi glazbe. Narodna glazba Lumbarda postala je, već odavno, prepoznatljivi i zaštitni znak našega mjesta sve do dan-danas, nezaobilazni je sudionik na svim turističkim, znanstvenim i kulturnim događanjima u Lumbardi, cijenjena je „kulturna institucija“ sadašnje Općine Lumbarda, ali i rado viđen gost u drugim mjestima otoka Korčule i naše Dubrovačko-neretvanske županije.
Korona odgodila neke planove
Evo, prošla je i sezona, turistička. Jesu li posjetitelji Lumbarde imali prigodu ovoga ljeta nešto vidjeti i čuti; od pjevača, glazbenika, folkloraša?
- Iako nas je situacija s pandemijom korona virusom malo „poremetila“, uspjeli smo realizirati veći dio planiranih aktivnosti. Odlukama stožera bile su zabranjene probe amaterskih folkloraša, pjevača i svirača tako da smo kombinirali vježbanje s manjim brojem osoba, sukladno mjerama. Redovan rad kroz godinu KU “Ivo Lozica” uključuje: probe limene glazbe (dvije dobne skupine) i folklornih sekcija (četiri dobne skupine), probe klape te nastupe kroz godinu (Omiški festival, ljetni nastupi i događanja, folklorne večeri, sviranje na blagdane i praznike, božićno-novogodišnji koncert...). Ovu sezonu započeli smo 30. svibnja sviranjem za Dan državnosti te 22. lipnja prigodom Dana antifašističke borbe. S folklornim večerima koje organiziramo svake srijede u Lumbardi krenuli smo 30. lipnja. Povezali smo se s nekoliko kulturnih udruga iz naše županije te svake godine organiziramo nekoliko zajedničkih nastupa i gostovanja na folklornim večerima kako bismo upotpunili naš program ali i turističku ponudu našeg mjesta. Gostovali su nam članovi Narodne glazbe Vela Luka s kojima smo se povezali prilikom organiziranja 1. susreta mužike Korčule i Pelješca koju smo odradili 2019, obilježavanjem 90 godina od osnutka Narodne glazbe, a na kojem je sudjelovalo 9 puhačkih orkestara s otprilike 350 svirača.
Osim glazbe iz Vela Luke, posebna čast nam je bila ugostiti i mlade nade hrvatske operne scene: studenticu solo pjevanja, Kotoranku Petru Radulović i Varaždinku Luciju Spevec. S njima je pjevao dugogodišnji član naše Udruge – tenor Roko Radovan, a na klaviru ih je pratio pijanist i profesor Danijel Oto. Planirali smo da nam ove sezone gostuju i HGD „Sv.Cecilija“ iz Korčule s viteškom igrom Moreška, KUD Mišnjice iz Žrnova te glazba Ston, ali zbog pooštravanja epidemioloških mjera ta gostovanja nismo uspjeli realizirati. Također smo morali otkazati sudjelovanje na Vinkovačkim jesenima. Mješovita klapa gostovala je na nekoliko nastupa na otoku.
Imate prijatelja svugdje, a i oni iz Vrbovca su vas ovih dana posjetili?
- Sezonu smo završili zajedničkom folklornom večeri s članovima HKUD Petar Zrinski iz Vrbovca. Prijateljstvo između naših kulturnih udruga počelo je na Korčuli prije 35 godina, a upoznao nas je poznati baletan i koreograf Zvonimir Reljić koji je više od 15 godina surađivao s Vrbovčanima, a bio je i čest gost na otoku postavljajući koreografije tradicionalnih kola. Stara prijateljstva među članovima društava još uvijek traju, ali nas posebno vesele nova koja nastaju među mlađim članovima. Već godinama održavamo tradiciju da pri kraju ljeta oni dođu nekoliko dana u Lumbardu, a mi kod njih idemo najčešće u veljači; oni na more, mi na snijeg.
Članovi budu smješteni u kućama drugih članova i svi se veselimo ovim gostovanjima. Zajednički nastup ove godine odradili smo 24. rujna, a ostalo vrijeme koje su proveli kod nas iskoristili smo za izlete, upoznavanje s kulturno-povijesnom baštinom našeg kraja, kupanje i zabavu. Njih smo ostavili kao „šećer na kraju“ ove turističke sezone.
“Ako neću ja, tko će? Ako ne sada, kada onda?“
Republika Lumbarda me zanima?
- To je neformalni naziv naše sekcije za narodne običaje, a najaktivniji su za vrijeme poklada. Godišnje odrade 20-ak sastanaka za pripremu i pisanje testamenta krnovalu, organiziraju maškarane bale i dječje redute za vrijeme poklada te na Pokladni utorak naprave mimohod po cijelom mjestu kako bi svi vidili krnovala koji taj dan bude osuđen po svim točkama optužnica za koje ga se tereti te spaljen u centru mjesta. Tijekom ljetnih mjeseci organiziraju trke tovara, koje su već godinama turistička ponuda koju posjetitelji i mještani s nestrpljenjem očekuju. Također, članovi sekcije za narodne običaje se aktiviraju prilikom svih humanitarnih aktivnosti koje organiziramo, organiziraju doček Djedu Božićnjaku lumbarajskoj djeci, a sudjeluju i na dočeku Pola nove godine koja se već godinama tradicionalno organizira u Korčuli. Nažalost, zbog situacije s koronom, doček Pola nove godine se zadnje dvije godine nije organizirao.
Tko su vaši članovi? Vidim, bar po fotografijama, da imate dosta mladih, pa i onih najmlađih?
- Tako je. Raspon godina kod naših članova je od 10 do 74 godine.
Sad na kraju, kao predsjednica, kako stignete sve obaviti? Aktivni ste na malo više polja?
- Moja poveznica s Kulturnom udrugom je moje članstvo u sekciji Narodne glazbe, u kojoj već 21 godinu sviram flautu. Dok sam studirala u Splitu, tih 5 godina izostala sam s velikog broja provi, nastupa, druženja i organiziranih putovanja i to mi je u tom periodu nedostajalo. Za Narodnu glazbu veže me bezbroj lipih uspomena iz mladosti, prve ljubavi, novostečena prijateljstva, druženja... Nakon što sam završila fakultet, odlučila sam da ću ostati na otoku i aktivirati se oko društvenih događanja u svome mjestu. Moj vam je moto: “Ako neću ja, tko će? Ako ne sada, kada onda?“ Završila sam fakultet u srpnju 2013., te sam se zaposlila u HZZ, Ispostava Korčula, gdje još uvijek radim. Spletom različitih okolnosti, uključila sam se u različite udruge, volontirala i radila u LAG-5 kako bih naučila više o prijavi i provedbi EU projekata. Tada sam postala aktivnija oko rada Kulturne udruge, bila sam tajnica 2015.-2019, a 2019. izabrana sam za predsjednicu udruge. Osim navedenog, predsjednica sam Općinskog vijeća Općine Lumbarda, predsjednica HSLS – Ogranka Lumbarda i potpredsjednica Županijske skupštine HSLS, potpredsjednica Udruge Bašćina, članica Turističkog vijeća Općine Lumbarda, članica Upravnog odbora LAG-a 5... Vjerojatno sam još neku od funkcija zaboravila spomenuti, ali privrženost koju imam prema Kulturnoj udruzi bila je početna inspiracija za sve ostale aktivnosti i obveze koje sam preuzela. Mislim da me većina ljudi koji me poznaju povezuje upravo s funkcijom - Predsjednice Kulturne udruge.
Kao i u svakoj drugoj udruzi, nailazimo na brojne probleme, ali pretvorimo ih u izazove te ih u koordinaciji s voditeljem dviju najbrojnijih sekcija Nikicom Radovanom, tajnikom Jadranom Milinom i članovima upravnog odbora, uspješno i riješimo.