O turističkoj sezoni 2019. tek će konačne brojke donijeti završnu ocjenu, ispred nas je duga posezona, no činjenica je da je ovo ljeto, kao nikada do sad, u Hrvatskoj izazvalo brojna propitkivanja kamo ide hrvatski turizam. Je li hrvatski turistički bum posljednjih godina isključivo bio rezultat problema u Hrvatskoj turistički konkurentskim zemljama, je li i koliko je rast bio posljedica turističke strategije, jesu li cijene u Hrvatskoj prenapuhane ili su prenapuhane priče o cjenovnoj prenapuhanosti, je li održiva ekspanzija privatnih smještajnih kapaciteta, može li infrastruktura naše obale i otoka izdržati stalni turistički rast, kada će se ozbiljno početi govoriti o kvaliteti, a ne kvantiteti, i možda najvažnije, koliko radimo na tome da nam turizam bude održiv, samo su neka od gorućih pitanja.
Na kraju izazovne turističke sezone posjetili smo Makarsku, grad kojem je turizam jedna od ekonomskih žila kucavica, a o svemu smo otvoreno porazgovarali s direktoricom tamošnje turističke zajednice, Hloverkom Novak Srzić.
Prošle su dvije godine da ste direktorica Turističke zajednice grada Makarske. Vidimo da makarski turizam po brojevima daje rezultate, a pokrenuli su se i brojni projekti?
- Neskromno mogu reći da smo napravili velike promjene. Kada sam došla na mjesto direktorice, mogu reći da je bilo nekoliko lijepih manifestacija u smislu pjevanja klapskih pjesama i ribarskih večeri. Turistička zajednica je bila smještena na samoj rivi, u jednom zapuštenom vlažnom prostoru, potpuno neprimjerenom makarskom turizmu. Imali su dosta fotografija bez autorskih prava, nekoliko prospekata starih na desetke godina. Dakle, stanje nije bilo tako dobro. Mi smo u ove dvije godine nabavili banku fotografija, točnije preko deset tisuća fotografija. Napravili smo logo, koji bi trebao biti prepoznatljiv u svim reklamama, brošurama, u kojima želimo istaknuti naše prirodne ljepote. Tako nam je i slogan "Zagrljena prirodom", kao što Makarska i jest.
Naglasila bih da se Turistička zajednica do mog dolaska nije oglašavala na nijednoj društvenoj platformi. Izuzev prospekata, nije znala što je to internet. Uz to, stvorili smo i dvije nove lokacije za turističke manifestacije. To su Park fra Jure Radića, kojeg smo otvorili festivalom craft piva, i plato pred hotelom Osejava, gdje je prije dvije godine nastupio carski ruski balet s Labuđim jezerom. Ove godine je tu bila opera Ero s onoga svijeta, prvi puta u Makarskoj. Imali smo gotovo 4.000 posjetitelja na samo te dvije priredbe. Uz to smo organizirali niz novih manifestacija. Izdvojila bih Šumoteku, u kojima smo promovirali pisce i knjige, također u Parku fra Jure Radića, Glazbene noći pod zvijezdama. Imali smo Tribute to festival, koji je posjetilo gotovo 1.000 gostiju.
Podigli smo i ljestvicu našeg Jazz festivala, čiji je umjetnički direktor Ante Gelo. Festival su posjetili svjetski poznati glazbenici i držim da je to jedna od najboljih manifestacija koje smo imali ovoga ljeta.
Kada ste došli i sada nakon dvije godine, jesu li Vam ciljevi isti ili su stvari drugačije nego ste ih prije dvije godine zamišljali?
- Stvari su drugačije utoliko što je mentalitet takav kakav je. Nisam nešto obljubljena ni od HDZ-a ni od SDP-a. Otvorila sam vrata svim mladim kreativnim Makaranima i Makarankama, od dizajnera, kreatora, slikara, pisaca i raznih ostalih, da zajedno surađujemo na raznim manifestacijama i projektima. Ne želim se osvrtati na ono što je bilo. Treba gledati naprijed, ne treba se puno hvaliti jer djela govore najbolje o vama.
Kako komentirate govorkanja da je "Hloverka ukinula ribarsku noć"?
- Hloverka je ukinula ribarske večeri, koje su bile na Rivi, i to komercijalnog karaktera. Tu su prolazili auti, a na zelenoj površini se jelo, pilo, zalijevalo uljem... Mi smo kao Turistička zajednica prošle godine uložili truda da to peremo. Da skratim, to je bio jedan "seljački dernek", neprimjeren onome što mi želimo napraviti od Makarske kao turističke destinacije. Mi smo ribarske večeri vratili u jedan nekomercijalni koncept, gdje smo sportskim udrugama omogućili da po simbolničnim cijenama prodaju svoje morske proizvode. Imali smo igre s našim gostima, tradicionalne dalmatinske igre. Osnovna zamisao tih novih ribarskih večeri, i time sam jako zadovoljna, bila je da se lokalno stanovništvo družilo s gostima, da su gosti osjetili tradicionalni način dalmatinskog života. Zajedno su pjevali, dijelili nagrade i plesali. Reakcije naših Makarana govore da je taj koncept uspio i mi ćemo dogodine nastaviti s njim.
Kada će se početi raditi najavljeni Multimedijalni centar za posjetitelje?
- Imamo nove urede u novoj zgradi PP Biokovo, a do početka listopada će biti završen multimedijalni centar za posjetitelje. Čim sam došla na čelo TZ-a, predložili smo Ministarstvu kulture projekt i dobili smo 700.000 kuna za taj centar. Pri tome je Grad Makarska s TZ-om uložila svoje novce.
Tu će biti suvenirnica, prostor gdje će turisti moći osjetiti poznatu buru, što će biti jako zanimljivo. Oko turista će biti veliki display, a snimili smo onu najveću buru te će svi tako dobiti pravi doživljaj naše bure.
Otvorit ćemo i Javni poziv za kreativce, da sudjeluju u poslu stvaranja suvenira. Imat ćemo naše poznate slastice, tortu Makaranu i rafiole, koji su nadaleko poznati.
Bit će veliki interaktivni stol, gdje će moći pronaći sve informacije.
Što je sa Kotišinom, povijesnim i kulturnim biserom Makarske? U kojoj je fazi tamošnji projekt?
- Obnovljene su crkvice sv. Ante i sv. Martina, a do sljedećeg ljeta će biti gotov Multimedija Kaštel. To je jedan potpuno novi turistički proizvod.
Na Biokovu će biti gotov i Skywalk, također do sljedeće godine. Žičara je za mene kapitalni projekt grada Makarske, koji će potpuno promijeniti sliku grada. Nije se odustalo od tog projekta, malo je usporen, ali sve ću dati da kao gradska vijećnica proguram taj projekt. Mislim da bi moglo sve biti gotovo za dvije godine, u smislu ekonomskih studija i papira. To čudo, koje bi vozilo od mora prema Biokovu je naše bogatstvo i najveća kvaliteta.
Biokovo je najviša obalna planina, direktno povezana s Makarskom. Koliki su pomaci kada Biokovo gledamo kao jak makarski turistički adut?
- Ima pomaka, ali ne onoliko koliko bi trebalo biti. Broj posjetitelja je svakim danom sve veći. TZ Makarske s Vrgorcem i Imotskim radi studiju razvoja cikloturizma. Radimo s profesionalcima, radi se analiza i stanje. Radit ćemo nove staze, manifestacije i sve što je povezano s cikloturizmom.
Spomenuli ste Imotski, Vrgorac. Ne i Bašku Vodu?
- Meni je neshvatljivo da načelnik Baške Vode gospodin Joško Roščić ne želi sudjelovati u projektu formiranja te destinacije, kada znamo da su svi Zakoni ali i politika HTZ-a usmjereni na destinacijski menadžment. Imotski je primjer kako su se ujedinile sve turističke zajednice. Međutim, gospodin Joško Roščić nas u tome neće spriječiti.
On kaže da je gotovo vrijeme Makarske rivijere, a isto tako govori da nisu to prave biciklističke staze?
- Gospodin Joško Roščić je u jednom u pravu, da se nekada biciklističim stazama proglašavao onaj dio koji vodi na magistralu. Upravo zato mi želimo revidirati taj projekt i radimo na novom cikloturizmu. Ipak, ne može reći da je projekt Makarske rivijere, koji živi godinama i prepoznatljiv je u svijetu, gotov. Poznato je da je veliki vizionar, bio je i protiv tunela sv. Ilije, tako da...
Ljudi van Makarske sa zabrinutošću gledaju na pretjeranu betonizaciju prekrasnog grada. Radi li Makarska na održivom turizmu?
- Svi se mi naravno opredjeljujemo za taj održivi turizam. I to odlično zvuči. Voljela bih reći da ne može biti turizma ako pri tome ne štitiš svoj prostor i prirodne ljepote. Makarska je u velikoj mjeri devastirana stambenim zgradama, lošom turističkom i komunalnom infrastrukturom, koja nije pratila tu izgradnju. Imali smo i jednu tribinu ove godine, na kojoj je poznati arhitekt Ante Vrban rekao da Makarska jest dosta devastirana, ali da nije još u tolikoj mjeri da se stvari ne mogu popraviti.
Kao gradska vijećnica ću vjerojatno predložiti da GV Grada Makarske donese odluku da se ne može izdati građevinska dozvola stambenim objektima koji imaju više od deset stanova, a da pri tome nemaju priključak na vodovod, kanalizaciju, struju i da pristupni put mora najmanje biti širok devet metara. Na posljednjoj sjednici sam pitala kako je moguće da je sto stanova sagrađeno bez ove komunalne infrastrukture na putu koji je širok dva metra. Apeliram na sve vijećnike, a pogotovo na izvršnu vlast, da svi sjednemo zajedno, da raspravljamo o urbanizmu koji je rak rana našeg turizma.
Poluotok Sv. Petra često se spominje u posljednje vrijeme po lošim stvarima. Što se tu događa?
- Tamo se dogodila jedna katastrofa. Članica sam Odbora za koncesije. Da objasnim za čitatelje, ne odlučujemo o ničemu, osim pregledu materijala koji dođu i kažemo je li odgovaraju zahtjevima natječaja. Tamo se dogodila teška devastacija. Koncesiju su dale Hrvatske šume, a mi smo kao Odbor s obzirom na prekršene uvjete da se ta koncesija poništi. Koncesionar se žalio i prošlo je cijelo ljeto.
Sigurna sam da će ta koncesija biti maknuta. Slijedi nam velika bitka s investitorom koji bi gradio kuću veličine hotela Miramare, na području poluotoka. Razmišljala sam o tome kako je nekome uopće palo na pamet tamo graditi. Onda su se pojavila zakonska tumačenja gdje se govori o tome da ti možeš nešto renovirati, što je ruševina. To je bila nekada kožara.
Mijenja li se struktura makarskih gostiju?
- Možemo biti jako zadovoljni u smislu turističkih rezultata. Imamo 2 do 3% porasta broja dolazaka, ali i noćenja. Struktura gostiju se mijenja. Vraća nam se njemačko tržište, pojačani su dolasci iz Velike Britanije. Također, vraćaju nam se i Talijani. I dalje imamo najviše Poljaka i oni će biti naši stalni gosti i dalje. Izdvojila bih i Čehe, koji su itekako bogata zemlja u odnosu na Hrvatsku. Veseli me podatak da su hoteli s četiri zvjezdice narasli za 7%, a privatni smještaji s četiri zvjezdice narasli su za čak 14% više u odnosu na prošlu godinu. Poruka našim ulagačima je da trebaju ulagati u svoje smještajne kapacitete. One garaže neće više prolaziti.
Je li to izmišljen pojam? Turizam doživljaja?
- Na razini države moramo prestati brojati noćenja. S obzirom na broj stanovnika, dosegli smo limit rasta. Ugledni časopis Politico je ispitivao turistička kretanja u Europi od 2009. do 2017. Prema tome je Hrvatska rasla za 130%. Litva je na prvom mjestu sa 189%, Portugal je rastao 62%, Francuska 47%. To se radi o broju noćenja. EU broji oko 31 mil. kreveta, od čega je trećina smještena u Francuskoj i Italiji. Međutim, Hrvatska je u samom vrhu po broju kreveta u odnosu na broj stanovnika. Tako u Hrvatskoj na 1.000 stanovnika dolazi 255 kreveta. Usporedbe radi, Francuska ima 77 turističkih kreveta na 1.000 stanovnika, a Italija 83. Konkurentska Grčka ima 118, a Španjolska 76.
Mi u Makarskoj ne želimo više brojati turiste, nego vidjeti koliko su ostavili novaca, kakvu su dobili gastronomiju, kakvi su naši djelatnici, čistoća i niz drugih stvari.
Makarska je idealno područje za turizam doživljaja. Razgovarala sam s jednom grupom poduzetnika. Recimo Mostarski skokovi, koji prikupe na tisuće posjetitelja. Primjerice, da u Makarsku dovedemo Red bull, da se skače s našeg sv. Petra. Blizina mora i Biokova sa sv. Jurom je bogom dana za to.
Kakva je situacija s radnom snagom? Pretpostavljamo da je na početku ljeta bila prava panika. Postoje li problemi ili je Makarska uspjela to prebroditi?
- Mislim da smo u boljoj situaciji nego neki drugi krajevi. Navest ću primjer hotela koji cijelu godinu plaćaju radnu snagu, upravo iz straha da im radnici ne odu. Postoji hotel koji je i povećao plaće radnicima, dobile su se i nagrade na tom polju i mislim da su svi naši ugostitelji svega toga svjesni...
