Naš sugrađanin Ilir Kerni, ravnatelj baleta splitskog HNK, primio je u rodnoj Tirani visoko priznanje koje dodjeljuje predsjednik Albanije, umjetnicima koji su se proslavili diljem svijeta.
Priznanje je Iliru Kerniju uručio prije četiri dana predsjednik Albanije, gospodin Ilir Meta. Svečanom činu prisustvovali su brojni uzvanici, a među njima i veleposlanik RH u Albaniji dr.sc. Zlatko Kramarić. Gospodin Ilir je još u Tirani, prima čestitke od prijatelja, rodbine i brojnih umjetnika. U ponedjeljak se vraća doma. Evo što je za DD izjavio:
- Još prije godinu dana iz kabineta predsjednika Albanije su mi javili da su odlučili dodijeliti meni ovo veliko priznanje i da nađem što prije vremena i da dođem u Tiranu. Naravno, bilo mi je drago, ali ja vam nisam baš tip koji trči za takvo nešto, i zbog posla i svega drugoga ja sam naprosto zaboravio na to, tako da je prošlo puno vremena od tada. Prije tri mjeseca imao sam opet poziv iz predsjedničkog kabineta s istim zahtjevom. Tada sam morao odgovoriti precizno kada bih mogao biti u Tiranu, tako da smo odlučili i datum ceremonije. Ja sam tražio da to bude nakon Splitskog ljeta. Oni su odlučili da to bude 14.rujna 2021. Tako je i bilo, i svečano i lijepo.
Čestitam Vam od srca. Kako ste primili to priznanje kao čovjek, kao Albanac, koji , eto godinama djeluje izvan svoje zemlje?
- Ovo je najveće priznanje za jednog umjetnika u Albaniji. Za sada isto priznanje ima sopranistica svjetske karijere Ermonela Jaho i Inva Mula. Naravno, ovo veliko priznanje moralno mi puno znači, puno znači i za moju obitelj. Najviše mi je bilo drago i lijepo iznenađenje, super lijepa reakcija javnosti. Uz čestitke, bilo je puno onih koji su rekli da je to trebalo biti puno prije. Bio je to veliki ispit, pa iskreno, malo sam se i bojao kako će reagirati javnost …U životu sve se mora opravdati i zaslužiti.
Ceremonija dodijele priznanje kod predsjednika Republike je bila lijepa i emocionalna?
- Drago mi je da je bio prisutan i veleposlanik RH gospodin Zlatko Kramarić. Ja sam mu se posebno zahvalio i pozdravio. I u mom govoru sam rekao da sam zahvalan mojoj drugoj domovini Hrvatskoj za sve mogućnosti koja mi je dala.
Grad Split poput jednog velikog kazališta
Ako se "zbroje" sve one svjetske scene, sav taj Vaš umjetnički rad, došlo je vrijeme da se to nagradi i visokim priznanjem?
- Naravno iza mene stoji 44 godine karijere, i za cijelu jednu generaciju u Albaniji ja sam bio idol kao umjetnik… U to vrijeme.
Istina je da 30 godina živim vani, ali stalno sam gostovao kao plesač, a postavio sam i nekoliko baleta u Albaniji. Čak sam tamo proslavio moju 30. godišnjicu karijere s baletom "La Sylphide" u kojoj sam plesao glavnu ulogu. Godine 2007. sam se vratio, a 2013.-2016. kao intendant ANK, Nacionalne kazališne opere, baleta, i to razdoblje se drži još i dan danas kao najproduktivnije zadnjih trideset godina od promjene režima.
Nastupali ste na brojnim velikim scenama u svijetu, igrali zahtjevne uloge u baletu. Koja Vam je najdraža?
- Iako sam plesao puno uloga, od klasike do moderne predstave, ja bih izdvojio ulogu Mephistofela, Johanes Pasion od Milka Šparembleka. Tu, u toj ulozi sam dotaknuo nešto emocionalno, nešto neponovljivo, doživio transformaciju. To je bilo unikatno iskustvo. Za tu ulogu sam dobio nagradu Hrvatskog glumišta. Ali, uživao sam i u klasici, sve uloge bijelog baleta. Volio sam plesati Bazilio u Don Quijote. Kada sam tu ulogu plesao bio sam mlad i pun energije.
Sad ste ravnatelj baleta u HNK Split. Opišite mi Vaše prve dojmove o Splitu gradu?
- Ha, neopisivo. Stari grad je impresivan, kao jedno veliko kazalište. Svaki put otkrijem nešto što nisam mogao primijetiti prije. Sada mogu reći da sam se nekako udomaćio. Ma, Split je uvijek iznenađenje!
Splitski balet ima svoju slavnu prošlost. Međutim, ima malo domaćih u tom ansamblu. Godinama ne dajemo plesače. Sad je to, rekao bih internacionalni ansambl. Na kojem jeziku uopće komunicirate?
- Bez obzira na sve poteškoće, ograničenje koja je donijela pandemija, mislim da smo uspjeli kao niti jedna druga kompanija u našem okruženju, a možda i šire, jer imamo sjajnu ekipu koja je garancija uspjeha splitskog baleta. Ništa manje nego šest baletnih premijera u nepune dvije sezone. Istina je da domaćih plesača ima sve manje i manje. Naši mladi talentirani plesači su angažirani vani, i zbog toga mi je žao. Željni su novih iskustava, to je isti fenomen svugdje.
Angažirali smo još 10 novih plesača, od Norveške, Francuske, Amerike, Koreje, Japana. Moj materinji jezik je albanski, ali pričam hrvatski, francuski, talijanski, engleski malo slabije. Kod malih naroda se priča nekoliko jezika zbog potrebe prilagođavanju drugim kulturama. Znam nekoliko svjetskih imena iz naše umjetnosti koji znaju samo materinji jezik, i nije ih briga, jer pripadaju velikim nacijama. Ja sam radio u Francuskoj i morao sam učiti taj jezik, došao sam u Hrvatsku i učio sam hrvatski.
Sad je najvažnije nastaviti dalje i nadati se da se situacija neće pogoršati s pandemijom…Toplo se nadam da ćemo imati normalnu sezonu. To je jako važno za publiku da ima kontinuitet dolaska u kazalište, isto tako jako je važno za plesače koji imaju potrebu biti na sceni. Pogotovo za strane plesače koji su daleko od obitelji, oni su došli samo zbog ljubavi prema plesu, ako su ograničeni u tome, bolje za njih bi bilo da se vrate doma.
Još se nije okupao u splitskome moru
Živite u Splitu, sad ste naš, domaći Splićo! Obitelj?
- Dorotea Kerni je moja supruga, dugo smo zajedno, za par mjeseci slavimo 40 godina braka. U Hrvatsku smo došli zajedno kada sam dobio angažman u HNK Zagreb. Moja je supruga diplomirala na dva fakulteta, također je sudski tumač za albanski jezik. Prevodi romane hrvatskih autora. Danas radi u knjižnici Bogdana Ogrizovića kao voditeljica albanske knjižnice. Kad sam otišao u Albaniju na poziciju intendanta ANK, ona je bila sa mnom i radila je u COD pri Vladi Albanije. Ali u Splitu je teško naći posao u njenoj struci, pa smo odlučili ništa ne mijenjati, riskirati, tako da jedan vikend idem u Zagreb, drugi put dolazi ona u Split.
Nemamo djece pa nam je to lakše. Čak i ugodna promjena.
Volite more?
- Ja sam se rodio u Tirani i živio do 30-te godine. More je daleko samo 30 km i često sam se išao kupati. Dok sam bio u HNK Zagreb, čim smo imali priliku trčali smo na more. Ali u Splitu se nisam niti jedan put okupao otkada sam ravnatelj!
Osjećate li se, napokon kao splitski Albanac?
- Nikada nisam razmišljao o tome, ja sam tu doma, ja sam Hrvat, ali kada idem u Albaniju osjećam se Albanac.
Kažu da kada ostariš da osjećaš potrebu vratiti se tvojim korijenima. Izgleda da sam još uvijek mlad. Predugo živim u Hrvatskoj…ovdje je moja druga domovina u kojoj ću provesti vrijeme koji mi je preostalo za živjeti. Barem sada tako mislim.
Ilir Kerni rođen je 18. svibnja 1959. u Tirani, Albanija. Na Baletnoj akademiji u Tirani diplomirao je 1977. i od tada je angažiran u Nacionalnom kazalištu u Tirani, gdje ubrzo stječe status baletnog prvaka. Kao redovni pedagog Baletne akademije u Tirani sudjelovao je u stvaranju generacija plesača uspješnih i izvan Albanije.
Zahvaljujući stipendiji UNESCO-a, 1991. usavršava ples i baletnu pedagogiju u Operi u Strasbourgu i Pariškoj operi. Od 1991. do 1993. angažiran je u baletnoj trupi Ballet du Rhin. Od 1994. baletni je prvak HNK u Zagrebu, u kojemu je uz dugu i uspješnu plesačku karijeru od 2005. angažiran i kao baletni majstor i pedagog u brojnim klasičnim i modernim baletima. Kao plesač i baletni majstor surađuje s mnogim hrvatskim i svjetskim koreografima: Angelin Preljocaj, Vasco Wellenkamp, Milko Šparemblek, Renatto Zanella, Oscar Araiz, Martino Muller, Jorma Uotinen, Bertrand d'At, Claude Brumachon, Ivan Favier, Derek Deane, Norman Dixon, Dinko Bogdanić, Youri Vamos, Staša Zurovac...U Hrvatskoj, u glavnim ulogama gostuje i u riječkom i splitskom nacionalnom kazalištu, a međunarodna mu se solistička karijera osim po većini europskih metropola rasprostire i na pojedine zemlje američkog, afričkog i azijskog kontinenta.
Dugotrajne i plodne suradnje i uspjehe ostvario je u cijelom prvom desetljeću ovog stoljeća u Japanu, gdje realizira glavne uloge: Princ Siegfried (Labuđe jezero), Princ Albreht (Giselle), Colas (Vragolasta djevojka), Kan Girey (Bahčisarajska fontana), James (La Sylphide)...Koreografski značajne tragove ostavlja u Albaniji gdje od 2005. do 2016. na scenu ANK u Tirani postavlja balete La Sylphide, Coppelia, Orašar... istodobno koreografirajući i u Prištini gdje uporno radi i na stvaranju velikog zajedničkog baletnog ansambla. Među brojnim Kernijevim nagradama izdvajaju se čak tri Nagrade 'Oskar Harmoš' za najbolju mušku baletnu ulogu: Princa u Orašaru (1999), Princa u Trnoružici 2000, te Putnika u baletu Pjesme ljubavi i smrti Gustava Mahlera / Milka Šparembleka, 2007; potom Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu Mefista u baletu Johannes Faust passion, 2002; Plaketa grada Zagreba za nastup u baletu Danse macabre, 2009, kao i Zlatni orden Republike Albanije, 2005. godine uz niz drugih nagrada. Od 1984. Kerni ima i titulu Zaslužnog umjetnika Republike Albanije. Od 2013. do 2016. godine Kerni je bio intendant Albanskoga narodnog kazališta Opere, Baleta i folklornoga ansambla u Tirani, a od listopada 2019. ravnatelj je Baleta HNK Split.
