Ivana Marković, diplomirana ekonomistica i gradonačelnica Grada Supetra unaprijedila je svoje rodno mjesto otkako je od 2013. na njegovom čelu.
Pozitivni demografski trendovi Supetra prepoznati su na razini države, a sami grad, ali i cijeli otok razvijaju strategiju modernog otočkog turizma. Mnogu se pohvaliti brojnim projektima koji su financirali iz fondova Europske unije.
Razgovarali smo s Ivanom Marković. Otkrila nam je recept za uspjeh.
Donijeli ste strategiju prema kojoj bi Brač do 2040. godine trebao postati energetski neovisan. Malo nam recite, koliko će to biti važno za vaš grad, ali i cijeli otok?
Mi smo tijekom prošle godine radili na toj strategiji u kojoj su sudjelovali brojni dionici, a isti je u potpunosti financiran iz fondova Europske unije. Otok Brač jedan je od 26 otoka koji su izabrani za pripremu te strategije. U fondovima EU postoji više od 100 milijuna eura koje se planiraju ulagati u razvojne projekte smanjenja emisije CO2, a koje će prije svega biti na raspolaganju otocima. Želimo da se u ovu strategiju uključe privatne i prave osobe koje će moći prijaviti na natječaj za energetsku obnovu svojih kuća.
Je li se ovim projektom poboljšava nužna veza otoka i kopna? Što je još bitno osim navedenog?
Financirat ćemo razvoj električnih vozila, romobila i javnih punionica, a dugoročno je cilj modernizacija prijevoza s otoka na kopno. U ovom trenutku radimo energetsku obnovu javih zgrada preko sredstava ministarstava, konstruiramo javnu rasvjetu i projekt pametnog grada (Smart city).
Strategija razvoja modernog turizma na Braču. Radite li na tome?
Vrijeme pandemije i koronavirusa u kojem živimo je donijelo velike promjene za naš Supetar i otok Brač. Dosadašnji masovni turizam iscrpljivao je prirodna bogatstva i pomorsko dobro i mislim da će se u budućnosti promijeniti turistička ponuda. To nam je velika šansa i trebali bi promijeniti prioritete. Moramo se okrenuti prema prirodi i obnovljivim izvorima energije.
Pripremamo strategije zelenog i plavog turizma. Trenutno radimo na tome i želimo provoditi projekte koji će biti usmjereni ka vrednovanju prirode i javnog pomorskog dobra te poticanju lokalnih proizvođača. To nam je prvotni cilj. Svim naših građanima, pravnim subjektima i jedinicama lokalne samouprave bit će na raspolaganju brojna sredstva za smanjenje negativnih utjecaja emisije CO2 i razvijanje čiste energije.
Spomenite nam neki vaš projekt kao dobar primjer razvija modernog turizma?
Od brojnih projekata mogu spomenuti poučnu stazu Trolokve koja se financira iz fondova Europske unije, a investitor su Hrvatske šume. Mislim da će te poučne staze biti najvrjedniji turističkih potencijala našeg otoka u budućnosti. Time želimo proširiti turističku ponudu, mislim da je to bitno za razvitak turizma.
Prošlogodišnja turistička sezona nije bila dobra. Jesu li vas financijski pogodili veliki gubitci?
Prošlogodišnja turistička sezona trajala je samo mjesec dana. Ja sam stalno u kontaktu sam našim poduzetnicima i svim građanima. Iako je sezona trajala samo mjesec dana smatram da nam je to bilo od velike pomoći. Iza nas je zaista teška godina, prihodi su pali za 45 posto i većinu projekata morali smo odgoditi.
Naravno, projekte koje smo već ranije ugovorili smo i dovršili, a neki su na samom kraju. To se prije svega odnosi na energetsku obnovu zgrade Dječjeg vrtića i izgradnju Dobrovoljnog vatrogasnog društva koji je u tijeku. Sve ostale projekte smo morali stopirati.
Izgradnja DVD-a. U kojoj je fazi taj projekt i koliko će biti bitan za vaše građane?
Dva projekta koja sam već spomenula imaju veću financijsku konstrukciju od cijelog proračuna Grada Supetra. To dovoljno govori o važnosti tih projekata. Veliki dio sredstava smo dobili od Europske unije, gotovo 20 milijuna kuna. Od toga je 15 i pol išlo za DVD, a ostatak je namijenjen za razvoj predškolskog odgoja.
Izgradnja zgrade vatrogasnog doma došla je u pravom trenutku. Ta zgrada će u se budućnosti moći koristiti kao evakuacijski centar u trenutcima nekih kriza i izvanrednih situacija za cijeli otok. Projekt se realizira uz potporu Grada Supetra i Općina Nerežišća, Sutivan i Postira. Rok završetka radova je 29. lipnja i mislim da će sve biti gotovo i prije roka.
Kako ste uspjeli poboljšati demografski trend Supetra?
U 2018. godini smo napravili program „Sritna dica, sritan grad“. To je program koji već treću godinu prati djecu od trenutka rođenja do prvog zaposlenja ili odlaska na fakultet. Donijeli smo niz odluka i mjera u kojima smo postigli rezultate koji su bili prepoznati na razini države. Povećali smo naknadu za novorođenu djecu, a sva djeca u našoj školi imaju besplatne knjige, pisanke i radne bilježnice. Jedan smo od deset gradova u Hrvatskoj po visini sufinanciranja vrtića i po iznosu stipendija. Možemo se pohvaliti pozitivnim demografskim trendom i to me uistinu veseli.
Koliko je projekt modernizacije dječjeg vrtića utjecao na pozitivne demografske trendove?
Zasigurno, to je puno utjecalo. Vrtić smo potpuno osuvremenili te smo otvorili odjele za dvije nove jasličke grupe. Ove godine nismo imali neupisane djece u vrtiće i samim time podigli smo jedan standard. Osim toga uveli smo proširenu uslugu boravka u vrtićima, te smo kupili dodatni namještaj i didaktičku opremu za rad. U predškolski odgoj smo u 2020. godini uložili preko 13 milijuna kuna. Cijeli niz strategija i mjera rezultirao je pozitivne demografske promjene. Otvaraju se i nova radna mjesta, na tome dosta radimo u proteklim godinama.
Na većini čelnih pozicija u Supetru žene. Je li to recept za uspjeh?
To je bio splet nekih okolnosti. Ja sam prva gradonačelnica u povijesti Supetra, ne znam je li to neki recept, ali očito se pokazalo kao vrlo učinkovito. Najvažnije je da sve svoje suradnike i suradnice biram svega po znanju, kvaliteti i iskustvu. Mi smo jedan mali kolektiv i svaka osoba koja dođe raditi u Grad, upravu ili neku gradsku ustanovu je jedan važni kotačić tog sustava. Ovdje nema mjesta za ljude koji nisu sposobni. Mislim da je to recept za uspjeh.