U velikom intervjuu s gradonačelnikom grada Trogira, Antom Bilićem, osvrnuli smo se na proteklu godinu, ali i ovu koja je pred nama. U razgovoru smo se dotaknuli različitih tema; od socijalne politike koju u Gradu Trogiru od početka ističu kao najvažniju kojom su, između ostalog, povećali naknade za novorođenčad, omogućili da sva djeca budu upisana u vrtiće, financirali radne materijale osnovnoškolcima..,projektu POS stanova kao i trendovima na tržištu nekretnina koje nisu zaobišle ni Trogir, preko projekata na koje su najponosniji, ističući projekt desetljeća u Trogiru: rekonstrukciju starog kina.
Nismo mogli da ne spomenemo i model participativnog budžetiranja koji Grad Trogir provodi od 2018. godine, a za kojeg gradonačelnik Bilić kaže da mu je pored svih novih ciljeva i asfalta to jedan od najdražih projekata. Osvrnuli smo se i na suradnju Grada Trogira i Splitsko-dalmatinske županije, nezadovoljstvo stanjem u trogirskom Domu zdravlja kao i na dinamiku oko centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.
Razgovarali smo i o novoj gradskoj plaži Saldun, šetnici Brigi, konačnom rješavanju pješačkog mosta preko Foše, zelenim projektima, ali i turizmu u Gradu Trogiru koji se itekako predstavio kao predvodnik trendova te najavio jedinstven projekt otvaranja brand storea i koji polako postaje najpoželjniji mali grad na obali.
Kako ste zadovoljni proteklom godinom, općenito govoreći?
Ne mogu biti nezadovoljan godinom u kojoj smo dovršili rekonstrukciju starog kina i dobili moderni, višenamjenski kulturno-edukacijski centar. To je definitivno projekt desetljeća u Trogiru, ne samo kao lijepi novi objekt, nego kao simbol smjera u kojem želimo da grad ide, mjesto za sva događanja i za sve generacije.
Marina Vujčić izabrana za voditeljicu kulturno-edukacijskog centra
Dobili smo i novu gradsku plažu u Saldunu, dovršena je šetnica Brigi s novom zelenom zonom, projekt Aglomeracije je na preko 80% izvedenosti, uznapredovala je prva faza rekonstrukcije kanalizacije u jezgri kao i obnova zapadnog ulaza u grad, potpisali smo prvi kolektivni ugovor u povijesti Holdinga i podignuli plaće djelatnicima, jednako i u drugim gradskim ustanovama.
Postigli smo izvrsne brojke u odvajanju otpada – papira i plastike je odvojeno 400% više, stakla 300% više, a na deponij je odloženo 30% otpada manje nego prošle godina, a zasluge idu savjesnim sugrađanima. Bila je to jedna dobra godina i samo se mogu zahvaliti kolegama i sugrađanima na povjerenju i suradnji.
PLAŽA SALDUN U POTPUNO NOVOM RUHU Trogirani su osim moderne plaže dobili i šetnicu
Ako uzmemo u obzir da ste gradonačelnik Grada Trogira od 2017. godine, koju biste ocjenu dali sami sebi za sve napravljeno za Grad u 2023. godini u odnosu na prethodne godine?
Nezahvalno je ocjenjivati svoj rad. To je na građanima svako četiri godine. Meni su stavke iz proračuna i obećanja iz predizborne brošure jedini važan orijentir i ako to gledam, mogu biti zadovoljan postotkom realizacije. Većinu najavljenih projekata smo priveli kraju, ostalo je pokrenuto, nešto je izmijenjeno, ali ništa nije otkazano bez objašnjenja. Građani to prepoznaju, nismo se nikad sakrivali ni tražili alibije.
Ako smo odgađali neke projekte, transparentno smo isticali zašto. I kolege i ja sigurno smo danas bolji u svojim ulogama nego 2017., iskusniji 6 godina, bolje upućeni u procedure, dokazani ispred institucija s kojima surađujemo i najvažnije, ispred građana koji su nas izabrali.
Ako govorimo o demografskim trendovima, ne možemo reći da Vaš Grad prati negativan trend što je, nažalost, sve češći slučaj u ostalim gradovima Lijepe Naše. Što je to Grad Trogir napravio po pitanju pozitivnog demografskog trenda? Radite li i dalje na određenim demografskim projektima kako bi se taj trend nastavio? Što trenutno radite po tom pitanju?
Četvrti smo grad u Hrvatskoj po izdvajanjima za djecu. Najviše izdvajamo za predškolski odgoj gdje smo osim novih objekata i stalnog ulaganja u kvalitetu, prije 5-6 godina smanjili cijene za 20-30 posto. Financiramo radne materijale osnovnoškolcima, povećali smo naknade za novorođenčad..., sve su to kumulativno socijalne i demografske mjere koje sigurno znače mladima kada razmišljaju gdje će graditi svoju budućnost i planirati obitelj, a mi ih time želimo zadržati u Trogiru.
Nadam se da će nakon silnih komplikacija s projektom POS stanovi krenuti u izgradnju do kraja 2024. što će također olakšati put do prve nekretnine za jedan dio sugrađana. Od ove godine sufinancirat ćemo medicinski potpomognutu oplodnju kao jedan od tek nekolicine gradova u Hrvatskoj. Mislim da koristimo sve nama dostupne alate da zadržimo ljude i da naši mladi jednom nemaju dilemu gdje će živjeti.
Jedan ste od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji nema neupisane djece u vrtiće. Kako ste to postigli? Smatrate li da svi gradovi trebaju ostvariti uvjete za to i na koji način bi to mogli postići?
U posljednjih nekoliko godina otvorili smo dva nova gradska vrtića, Leptirić i More, te time postigli da nijedno dijete koje zadovoljava kriterije ne ostane bez svog vrtićkog mjesta. U 2023. prenamjenom jednog uredskog prostora dobili smo još jednu vrtićku skupinu i to je kumulativno povećanje kapaciteta za nekih sto mjesta u četiri-pet godina, ali tu ne stajemo.
Osigurali smo bespovratnih gotovo 500.000 eura za proširenje i adaptaciju vrtića Maslačak pa ćemo kroz godinu-dvije imati novih par desetaka mjesta. Mjesto u vrtiću ne smije biti pitanje ni briga za roditelje nego standard koji svaki grad mora ponuditi i pri tom smanjiti cijenu koliko god je moguće.
Mlade obitelji imaju problem s kupnjom stana u Splitu, no mnogi od njih spas pronalaze u susjednim općinama i gradovima kao što je i Trogir iako je i on, mogli bismo reći, skor napučen. Možete li se malo referirati na cijene stanova i stambenih jedinica u vašoj općini? Je li po vama prihvatljiva ta cijena ili je trend poskupljenja stigao i u Trogir?
Nisu ni Trogir zaobišli trendovi na tržištu nekretnina kakvi vladaju u svim obalnim sredinama, no još uvijek je nešto povoljniji od Splita. Cijene novogradnje su visoke kao i svugdje, naravno, teško priuštive onima s prosječnim primanjima.
Prednost malog grada je višekatnost obiteljskih kuća, a dio naših građana zarađuje i kroz turizam koji im omogućuje prihode s kojima mogu malo lakše riješiti stambeno pitanje. Trogir se po prostornom planu ne može previše širiti niti to ima smisla ako će se graditi zgrade s apartmanima koji će biti u funkciji 3 mjeseca godišnje. Rekao bih da smo još uvijek u prilici učiti na greškama drugih, kao što su Dubrovnik ili Makarska, gdje mladi ne mogu ni kupiti ni iznajmiti stan po realnim cijenama. Moramo zadržati situaciju u okvirima održivosti, ne raditi od Trogira jedan veliki AirBnb apartman jer od toga nema ni kvalitetnog života, a kad ne bude toga, neće biti ni turizma.
Model participativnog budžetiranja provodite od 2018. godine. Koliko ste zadovoljni odazivom, uključenosti građana? Ove godine izdvojili ste čak 60 tisuća eura više u odnosu na prethodnu godinu, kakav nam je to pokazatelj ovog modela?
Često istaknem da mi je pored svih novih cijevi i asfalta ovo jedan od najdražih projekata. Ne bi postojao da nema interesa građana da budu aktivni u oblikovanju svoje svakodnevice. Akumuliralo se do sada oko 285 pristiglih prijedloga i 150 realiziranih, s prosječno 350 sudionika na tribinama godišnje i s utrošenih 6,6 milijuna eura.
Nisu toliko bitni ni sami projekti, koliko činjenica da ljudi žele sudjelovati, da smo razvili povjerenje i da je to prilika za druženje i konstruktivan razgovor. To mi je veća nagrada od međunarodnih nominacija i činjenica da su mnogi gradovi uzeli naš model.
Turizam, općenito govoreći, jako je razvijen u Vašem gradu. Odražava se i na lokalno stanovništvo, a nagrade koje je Grad Trogir dobio, samo su još jedna potvrda kako obavljate dobar posao. Kako ste to sve postigli te što možemo očekivati u turističkoj budućnost Trogira?
Imamo aktivnu, mladim kadrovima ojačanu turističku zajednicu koja posljednjih godina radi zaista dobar posao, a na nama je samo da ih podržimo koliko možemo. Nagrada za nautičku destinaciju godine, godina najbogatija manifestacijama do sada, izvrsno Trogirsko kulturno ljeto i ovaj zadnji Advent govore tome u prilog.
Uvedena je mobilna aplikacija za iznajmljivače mVisitor, aplikacija virtualne šetnje po gradu za goste, prisutni smo na relevantnim europskim sajmovima za nama važna tržišta, korak po korak razvija se branding strategija pa bi uskoro trebao zaživjeti brand store, prvi takav u Hrvatskoj.
Turizam je važna djelatnost, od njega u Trogiru neposredno i posredno ima koristi sigurno više od polovice sugrađana. Nama je glavni dugoročni cilj produljiti pred i post sezonu. Ključno što će se raditi u 2024. je plan upravljanja destinacijom u cilju kvalitetnijeg suživota lokalnog stanovništva i turističke djelatnosti.
Postali ste partner u CreAIT projektu. Možete li nam to prokomentirati? Zašto ste se uključili, što možemo očekivati od tog projekta?
To je projekt koji se tiče pristupačnosti turističkih destinacija osobama s invaliditetom, u sklopu Interreg programa u kojem sudjelujemo mi i talijanski Fermo. Odabrali smo dva lokaliteta, našu Kulu Kamerlengo i Muzej koji će kroz projekt implementirati nova rješenja i dodatne usluge prilagođene osobama s invaliditetom. Moramo se pobrinuti da arhitektonske barijere više ne budu prepreka osobama s invaliditetom i ponosan sam što sudjelujemo u projektu.
Okrenimo se i ostalim projektima, koji su najbitniji i najkrucijalniji projekti koje ćete ostvariti u narednoj godini, a kolika je ukupna vrijednost projekata koje ste pokrenuli i realizirali u ovoj godini, odnosno koji su u fazi realizacije?
Neke godine su „plodnije“ u smislu izvedenih projekata, a u godini ispred nas manje će se graditi nekakvi kapitalni projekti. Više će se pripremati dokumentacija i to za sportsku dvoranu, uređenje pojasa Soline – parking – tržnica što će bit najveći projekt u novijoj povijesti grada. Žiriranje je provedeno i kroz nekoliko dana bit će poznat pobjednički rad.
Napravit ćemo i prve korake za projekt malog nogometnog stadiona kod novog mosta. Od infrastrukture ide nastavak šetnice od Briga do malog mosta, početak proširenja vrtića Maslačak, pješački most preko Foše, prva faza proširenja groblja, rekonstrukcija Ulice Ante Starčevića i Tina Ujevića. Počet ćemo i radove na igralištu na Put Krtina. I dalje dajemo naglasak na zelene projekte i idemo u prvu fazu uređenja Garagnina koja podrazumijeva hortikulturu i staze i za što smo osigurali 1,1 milijun eura kroz ITU mehanizam. Ide se u obnovu Žudike i Fortina.
Ima li nešto što niste ostvarili u protekloj godini, a što vam je cilj napraviti u ovoj godini? Ima li nešto što vas 'projektno i infrastrukturno muči' u Trogiru i što bi željeli popraviti u što bržem roku?
Ključno je da ćemo konačno riješiti pješački most preko Foše. Dugo je to potrajalo, prvo usporeno zbog neizvjesnosti koju nam je donijela pandemija, pa smo provodili javni arhitektonski natječaj, pa je bilo žalbi, pa smo morali čekati novi proračun, izvođača radova pronašli smo iz ponovljenog natječaja i evo, konačno je uveden u posao i do sezone ćemo imati projekt dovršen.
Jednako važno, očekujem da Županijske ceste najozbiljnije prionu dovršetku rekonstrukcije zapadnog ulaza u grad. To ne smije ući u turističku sezonu. Osobno sam najmanje zadovoljan dinamikom projekta rekonstrukcije ceste i šetnice od novog mosta do granice sa Slatinama. Tu smo kao Grad učinili sve, sada je na Hrvatskim cestama izrada glavnog projekta što će, nadamo se, biti ove godine.
Također, imamo obećanje od Županije da će se ove godine ići u rekonstrukciju obalnog pojasa od starog mosta do Duhanke. Kroz koju godinu, uz suradnju svih uključenih, taj cijeli pojas sjeverne strane Čiova konačno bi mogao biti uređen.
Kakva je suradnja Grada Trogira i Splitsko-dalmatinske županije? Jeste li zadovoljni županom Blaženkom Bobanom i županijskim institucijama?
U šest godina koliko sam na funkciji gradonačelnika imali smo dobru komunikaciju i suradnju sa Županijom. Obostrano su vrata uvijek bila otvorena. Mi smo često dolazili sa spremnom projektnom dokumentacijom koju je samo trebalo financijski podržati, dolazili smo s jasno posloženim prioritetima i uvijek se stavili na raspolaganje za provedbu projekata. Naravno da su naše potrebe veće od onoga što je napravljeno, prvenstveno mislim na obalni pojas, ali ukupno govoreći mnogi naši zahtjevi su podržani i na tome smo zahvalni.
Ono s čime nismo zadovoljni, a nažalost nismo jedini, je stanje u trogirskom Domu zdravlja, kako samog objekta, okoliša, parkinga pa tako i liječničkih kadrova.
Razlog za nezadovoljstvo je i dinamika oko centra za gospodarenje otpadom u Lećevici koja je sad već neprihvatljivo spora. To je ispit za Županiju po kojem će se ocjenjivati cijeli mandat aktualnog vodstva, a ako ga ne prođe, nije pretjerano reći da nam zaista prijeti napuljski scenarij.
Druga bitna tema je školstvo. Nužni su nam novi školski objekti i prelazak na jednosmjensku nastavu, dostupna su i sredstva za te projekte, ali naša Županija nije spremna za to, barem na primjeru Trogira.
Kakva je suradnja Vas, vaših vijećnika u GV, ali i oporbe? Imate li zajedničke ciljeve, pronalazite li svi skupa zajednički jezik?
Zadovoljan sam razinom suradnje na gradskim vijećima. Sjednice su konstruktivne, bez suvišnih povišenih tonova i ponašanja koje tu ne pripada i nije na čast gradu. Mislim da smo razinu političke komunikacije doveli na puno civiliziraniji nivo nego što je to bilo ranije.
Otvorenost pokazujemo usvajanjem amandmana oporbe ako su na korist grada i građana, jednako tako imamo situacije da oporba podrži važne gradske odluke, iako imamo vrlo komodnu većinu. Bez obzira na to, aktivna oporba nužan je instrument za jednu funkcionalnu gradsku vijećnicu i gradsku upravu, u konačnici za boljitak građana. Volio bih da budemo kontinuirano svjesni da smo na ovim funkcijama prolazni, da ideološka i osobna neslaganja stavimo po strani i da za 10-20 godina kad se osvrnemo na ovaj period možemo biti zadovoljni.
I za kraj našeg intervjua, po čemu je Trogir danas drugačiji u odnosu na 2017. kada ste zasjeli u gradonačelničku fotelju?
Puno toga je drugačije u odnosu na 2017., a ono što mislim da se najviše promijenilo je puls grada i način na koji ga građani doživljavaju. Trogir je postao primjer dobre prakse na nacionalnoj razini, od participativnog budžetiranja, branding strategije, vrtićkog mjesta za svu djecu... Naši projekti su prepoznati i međunarodno, često nas hvali i UNESCO. Od mrtvila koje je vladalo tijekom zime danas imamo najbolji Advent u Dalmaciji. Građane uključujemo u odlučivanje, projekte definiramo na javnim arhitektonskim natječajima. Sve to prije 7-8 godina je bilo nezamislivo.
Od zapuštenog grada u koji se godinama nije investiralo danas imamo nove trgove, šetnice, mostove. Išli smo prvo s manjim projektima, dugo smo sanirali dugove, oporavljali se od onog što smo naslijedili, malo po malo podizali proračun, povukli sva moguća vanjska sredstva i u tom periodu uspjeli napraviti 2 nova vrtića, obnoviti kino, urediti trg ribarnicu, šetnicu Brigi, plažu Saldun, 7 dječjih igrališta postaviti kilometre asfalta, novu LED rasvjetu, energetski obnoviti javne zgrade, sanirati deponij, izgraditi reciklažno i što sve ne.
Sada smo zreli za ozbiljnije projekte, Soline, tržnicu, dvoranu, jedan mali gradski stadion...
