Na web stranici Europskih strukturnih i investicijskih fondova nedavno je objavljen poziv na dostavu projektnog prijedloga u postupku izravne dodjele "Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u RH", odnosno projekta METMONIC.
Ako se pitate zašto je ova vijest važna, odgovor je višestruk! Upravo bi zbog ovoga projekta Dalmacija prvi put u svojoj povijesti mogla dobiti tako potrebne meteorološke radare. Osim toga, za nekoliko godina bitno bi se unaprijedila mreža meteoroloških postaja i mjernih postaja na moru, čime bi se neusporedivo unaprijedila prognoza za obalu i otoke.
Cilj projekta, čiji je prijavitelj Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), je modernizacija meteorološke mreže što će osigurati da 100 posto teritorija Hrvatske bude pokriveno redovitim praćenjem i procjenom utjecaja klimatskih promjena, kao i alata za modeliranje procjene utjecaja klimatskih promjena i učinaka mogućih mjera prilagodbe.
Projekt se planira provoditi kroz 7 glavnih komponenti:
1. Modernizacija i unapređenje prizemnih meteoroloških mjerenja
2. Modernizacija i unapređenje visinskih meteoroloških mjerenja
3. Modernizacija i unapređenje mreže radarskih mjerenja
4. Uspostava meteorološko-oceanografskog sustava motrenja
5. Unapređenje i modernizacija sustava obrade, kontrole i pohrane podataka i osiguranje
dostupnosti podataka
6. Unapređenje umjernog meteorološkog laboratorija
7. Unapređenje praćenja opterećenja ekosustava elementima u tragovima.
Kao što se može vidjeti, projektom se planira nabava meteoroloških radara. Ako dođe do realizacije ovog projekta, Jadran će prvi put u povijesti dobiti meteorološke radare velikog dometa čime bi se okončala agonija nepostojanja radarskih meteoroloških mjerenja, osobito u Dalmaciji.
O ovom hvale vrijednom projektu, kao i drugim važnim temama vezanih uz meteorologiju u Dalmaciji, razgovarali smo s ravnateljicom Državnog hidrometeorološkog zavoda, Natašom Strelec Mahović.
- Natječaj je raspisan za projekt METMONIC. Mi smo upravo u fazi pripreme dokumentacije. Planiramo sve do kraja tjedna poslati Ministarstvu i službeno prijaviti. Provedba projekta odnosi se na čitavo područje Hrvatske. Ono što je novo je da će se u priobalju postaviti tri radara. Jedna u Istri, jedan kod Zadra na Debeljaku i jedan najvjerojatnije na Pelješcu na lokaciji Rota. Ono što je novo i što DHMZ do sada nije imao u svojem "repertoaru" mjerenja je mjerenje na meteorološko-oceanografskim plutačama. Dobili smo dozvolu od Ministarstvu mora da se od 8 predviđenih lokacija postavi 5 plutača. meteorološko-oceanografska plutača
Ovdje se ne radi o plutačama za mjerenje temperature mora. One se postavljaju na klimatološkim postajama i njihovo postavljanje je također u planu. Oceanografske plutače mjere struje, valove i neke oceanografske parametre. Postavit ćemo ih 5 tako da pokrijemo cijeli Jadran od Istre do Dubrovnika. One neće služiti samo potrebama DHMZ-a, odnosno oceanografskog modeliranja, koje je također planiramo uspostaviti u Zavodu, već i drugim državnim službama. S podacima koje dobijemo s plutača uspostavit ćemo oceanografske modele operativno, a ujedno ćemo upariti taj model s našim "Aladinom", tako da napravimo kompletan oceanografsko-atmosferski sustav modela. Smatram da će nam se onda i točnost prognoza za podruje obale bitno popraviti jednom kada uključimo oceanografski model.
Što se tiče prizemnih postaja, tu planiramo postaviti skoro 440 postaja, što glavnih, što klimatoloških, što kišomjernih i to tako da se u potpunosti pokrije čitav teritorij. Također planiramo nešto novih visinskih postaja. Osim dvije postojeće radiosondažne postaje (Zagrebačka i zadarska Zračna luka) koje ostaju gdje jesu, postavit ćemo jednu postaju Windprofiler s mikrovalnim radiometrom u Istru, a lidar u Slavonskom Brodu.
Dalmacija je jedino područje u zemlji, ali i u Europi, koje većim dijelom nije pokrivano meteorološkim radarima, niti susjednih zemalja. Hoće li ovaj projekt to konačno promijeniti?
- Radari će se nabaviti u sklopu projekta METMONIC. Postavit će se na ukupno 6 lokacija, od čega su tri postojeće lokacije u kontinentalnom dijelu zemlje, a tri su nove na Jadranu. U troškove projekta je uračunata izgradnja radarskih postaja i postava modernih radara na Jadranu. Vrlo vjerojatno idemo na C-band radare, ali točno koja će tehnologija biti "u igri" ovisit će o postupku javne nabave. Pokušat ćemo dobiti radare koji će biti trajni i energetski što učinkovitiji jer radari su veliki potrošači i teški su održavanje. Zatamnjeno područje nije pokriveno radarskim meteorološkim mjerenjima
Projekt bi trebao startati u listopadu ove godine. Nakon što ovaj tjedan dostavimo dokumentaciju, kreće postupak ocjene prihvatljivosti troškova i ako sve što smo naveli bude prihvatljivo, ugovor o dodjeli sredstava trebao bi se potpisati u roku od 45 dana od trenutka kada se procjeni da je projekt prihvatljiv, a mi računamo da bi s 1. listopadom mogli krenuti u provedbu projekta.
Mnoge u Dalmaciji zanima samo jedno. Kada bi prvi radar u Dalmaciji mogao biti u funkciji i online?
- Najizglednija je postava radara na Debeljaku kod Zadra gdje su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Taj radar pokrio bi velik dio srednjeg Jadrana, do iza Splita i dio do Kvarnera. Tako da bi ovim radarom bio već pokriven veći dio Jadrana. Treba računati na građevinske radove, treba sagraditi postaju, urediti teren i onda postaviti toranj. Računamo da će radar biti u funkciji tijekom 2019. godine. S obzirom na gorući problem nedostatka radarskih podataka, osobno ću inzistirati da to bude jedna od prvih aktivnosti, koliko će to biti moguće. Primjer meteorološkog radara
Kakve će se automatske meteorološke postaje postavljati?
- Postavljamo profesionalne meteo postaje s dislociranim zasebnim senzorima. Planiramo i postavljanje dataloggera koji će omogućiti dodavanje instrumenata po potrebi na lokacijama ovisno o potrebama lokalne zajednice ili privrede. U igri je preko 100 klimatoloških i skoro 300 kišomjernih postaja. Od toga će neke kišomjerne postaje imati dodatna mjerenja kao što su temperatura zraka, neke će čak imati i anemometar. Ono što je važno naglasiti je da će svi podaci koje će se dobiti s instrumenata koji se nabavljaju ovim projektom biti javno dostupni! Upravo se izrađuje i platforma za prikupljanje i pristup podacima, to je jedna od komponenti projekta koju će netko informatički urediti tako da svi građani mogu vrlo jednostavno pristupiti i izmjerenim, ali i arhivskim podacima koji se također planiraju skenirati i staviti na raspolaganje javnosti.
Spomenuli ste lokalnu zajednicu, jesu li ostvareni kontakti s dalmatinskim županijama oko ovog vrlo važnog projekta za Dalmaciju?
- Ono što smo morali napraviti kada smo krenuli razmišljati kako uopće provesti projekt u stvarnost, podijelili smo teritorij države u četiri dijela, a onda smo forsirali ugovore o služnosti tj. nekakve sporazume o postavljanju postaja s jedinicama lokalne samouprave u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu države. Imali smo kontakte sa Splitsko-dalmatinskom županijom i očekujem da ćemo sljedećih nekoliko mjeseci uspjeti dobiti lokacije. Dio lokacija smo već dogovorili na Jadranu, no za sada još nismo išli južnije od Zadra jer smo krenuli od zapada Hrvatske s građevinskim radovima. Sam projekt zahtjeva dosta velik obim građevinskih radova, ne samo postavljanje instrumenata.
Apel jedinicama lokalne samouprave
Očekujem da ćemo do kraja 2018. uspjeti dogovoriti lokacije za one postaje koje ne možemo postaviti na trenutnim lokacijama za čitavu Hrvatsku. Apeliram na jedinice lokalne samouprave i na području Splitsko-dalmatinske županije i ostalih dalmatinskih županija da nam se jave i da nam omoguće sastanak na kojemu bismo pojasnili o kakvom se projektu radi i koji je interes ne samo za DHMZ, jer mi smo samo izvođač radova, već i za širu zajednicu.
Konkretno što je činiti nekom gradonačelniku, načelniku općine ili nekoj trećoj strani ako ga zanima ovaj hvale vrijedan projekt?
- Neka nam pošalju dopis na Zavod (DHMZ), može i direktno na e-mail s prijedlogom lokacije na kojoj misle da kojoj bi se postaja mogla postaviti. Može se poslati i moj mail: strelec@cirus.dhz.hr, a može i od kolege voditelja projekta, Stjepana Ivatek-Šahdana, ivateks@cirus.dhz.hr
Na tu e-mail adresu neka nam pošalju prijedlog lokacije. Poželjno je da to bude zemljišna čestica u vlasništvu grada, općine. Primjerice, to mogu biti škole, komunalna poduzeća, elektroprivreda, Hrvatske vode... bilo tko ima u vlasništvu veću parcelu, pa mu 200 kvadrata ne predstavlja problem i može nam ustupiti dio zemljišta za postavu meteo instrumenata.
Split ima svoj Pomorski meteorološki centar na Gripama. Postoje priče da se klimatološki odjel gasi. Također, kako napreduju planovi o pokretanju regionalnog meteorološkog centra u Splitu?
- AMMC (Adriatic Marine Meteorological Centre ) je na hrvatskom regionalni pomorski centar za Jadran. To je dio integriranog globalnog sustava motrenja WMO-a (WIGOS) za Jadran. Prikupljali bi se podaci i metapodaci za čitav Jadran. Centar bi trebao biti uspostavljen u Splitu, a možemo kazati da se on lagano već uspostavlja. Što se tiče informacije o gašenju klimatološkog odjela, naravno da neće doći do prestanka klimatologije Jadrana.
Ono što se planira, a sve je to još u povojima, načelno je dogovoreno s Ministarstvom državne uprave da se DHMZ-u na raspolaganje da bivša vojna zgrada u Divuljama. Ministarstvo državne imovine tražilo je od vojske povrat te zgrade, ako njima nije perspektivna. Do sada nismo dobili odgovor o tome kako je Ministarstvo obrane reagiralo na to traženje, ali se planiram to ponovno revitalizirati jer smo se do sada puno bavili spomenutom METMONIC projektom, ali i projektom za kvalitetu zraka. U rujnu planiram obnoviti ideju da se ta zgrada dodijeli DHMZ-u, da bismo u sklopu izgradnje nove zgrade DHMZ-a na Borongaju tražili sredstva za obnovu zgrade na Divuljama.
Ono što je bila moja ideja je da se napravi jedan pravi Pomorski meteorološki centar u Splitu koji bi imao sve službe koji jedan pomorski centar mora imati. Ujedno bi to bio jedan Centar za prikupljanje podataka i metapodataka na čitavom Jadranu. Postoji čak i ideja da se ide na osnivanje regionalnog centra za instrumente za područje Jadrana, koji ne bi bio samo meteorološki nego i oceanografski, ali pitanje je hoćemo li to uspjeti sve odraditi s obzirom na naše ljudske kapacitete. Inače, u samoj zgradi planiramo formirati nekakav centar za obuku, s obzirom na to da zgrada, kao zgrada, zadovoljava i takve uvjete. Ipak, cijela stvar je još u povojima jer, nažalost, do danas nismo dobili bilo kavu informaciju vezanu uz dodjelu same zgrade. Zračna snimka bivšeg vojnog kompleksa na Divuljama (Google maps)
