Svaka nova knjiga, novi je svijet za sebe. Čitanjem bježimo od svakodnevice. Danas, kada nam je to prijeko potrebno, čitanjem doživljavamo ono što nam je u stvarnosti oduzeto. Otvaranjem nekih novih stranica, novih svjetova postajemo pustolovi, čarobnjaci, snažne žene, povijesne ličnosti, ljubavnici, ubojice…
Najtraženiji termin na Googleu prošle godine „lockdown“, svatko od nas je prihvatio na svoj način. Ako se fokusiramo samo na ono pozitivno, onda ćemo to vrijeme zamisliti kao vrijeme provedeno s obitelji, vrijeme gledanja filmova i serija koji već dugo čekaju na svoj red, vrijeme kada smo čitali više nego ikad. Jeli to zbilja tako, jeli u knjižnicama porastao broj posuđenih knjiga, upisanih članova, kakva tematika nas je zaokupila, odgovor na ta i još neka pitanja dat će nam ravnateljica Gradske knjižnice Makarska, Ana Duvnjak.
Ana, je li se što promijenilo u 2020. godini s obzirom na cijelu situaciju? Ima li knjižnica veći broj upisanih članova i posuđenih knjiga?
- Svi ćemo se složiti da nam je 2020. pokazala zube na svim društvenim poljima i poremetila rad mnogima, pa tako i gradskoj knjižnici Makarska. Rad knjižnice je promijenjen i prilagođen novonastaloj situaciji. Odnos s korisnicima je možda najveća promjena, jer se izgubila ona klasična komunikacija licem u lice stoga smo pokušali obogatiti ponudu knjižnice „na daljinu“. Izdvojila bi facebook stranicu Gradske knjižnice Makarska gdje smo redovito nudili kvizove, preporuke za čitanje, promicanje čitanja elektroničkih knjiga, te nagradne igre za djecu. Osim odnosa prema korisnicima, promijenio se i odnos prema knjigama, naime prema naputku Nacionalne sveučilišne knjižnice provodi se tzv. karantena za vraćene knjige u trajanju od tri dana. Mnogi korisnici Gradsku knjižnicu Makarska doživljavaju kao svojevrsni dnevni boravak grada, tako da je bilo neobično vidjeti korisnike kako s maskama i s razmakom čekaju u redu za nove naslove. Iako je 2020. utjerala strah u kosti svima nama, već na samom početku godine bilo je jasno da je broj članova povećan. Kao razlog tome moglo bi biti zatvaranje kafića što je ljude natjeralo da potraže alternativna mjesta za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Zbog većeg opsega posuđenih knjiga Gradska knjižnica Makarska prati potrebe svojih korisnika te sukladno tome radi narudžbe novih naslova.
Kada bih Vas zamolila da nam otkrijete 5 najposuđivanijih knjiga u Vašoj knjižnici, kakav bi zaključak donijeli? Gdje su čitatelji najradije „bježali“? I što je s hrvatskim autorima? Jesu li rado čitani?
- Kao knjižnica pratimo izdavačke trendove tako da ono što korisnici ugledaju u najavama, Gradska knjižnica Makarska to jako brzo ima na svojim policama, pa stoga vjerujemo da smo kao ustanova zaista mjesto gdje se stvaraju i oblikuju čitateljski ukusi. Pri vrhu posuđenih knjiga svakako je beletristika, kriminalistički romani i trileri, ali tu ne zaostaju i ljubavni romani. Strani autori svakako imaju prednost kod naših čitatelja, no prema našim preporukama korisnici rado posuđuju i hrvatske autore gdje Kristian Novak zauzima sami vrh, prati ga Ivica Ivanišević, Zoran Ferić, Marina Vujčić. Zanimljivo je istaknuti trend kod čitatelja gdje se posuđuju naslovi ekranizirani u obliku filmova ili serija, pa se tako na listi najčitanijih knjiga ističu Male žene, Louise May Alcott, zatim Sluškinjina priča autorice Margaret Atwood. Korisnici rado posežu za knjigom 12 pravila za život, Jordana Petersona, što je čini najposuđivanijim naslovom publicistike. Svakako bih istaknula veliko zanimanje za knjige Bekima Sejranovića, čija nas je smrt sve neugodno iznenadila. Zbog velike zainteresiranosti za njegove naslove, bio to roman Tvoj sin Huckleberry Finn ili Dnevnik jednog nomada, bilo je gotovo nemoguće doći do slobodne knjige.
Ono što čitatelji možda ne znaju, Gradska knjižnica Makarska ove godine je obnovljena sredstvima grada Makarske i Ministarstva kulture. Što bi izdvojili kao najveću prednost obnovljene knjižnice? S obzirom da se sam prostor proširio, za što je bogatija sama knjižnica?
- Zahvaljujući Ministarstvu kulture i gradu Makarska koji je prepoznao potrebu ulaganja u jednu od najdugovječnijih kulturnih ustanova u gradu napokon imamo knjižnicu koja u svim pogledima zadovoljava standarde jedne narodne knjižnice. Nama djelatnicima to je omogućilo normalno funkcioniranje i rad, a korisnicima ugodniji i pregledniji prostor za provođenje svog slobodnog vremena. Obnovljeni prostor nam je omogućio organiziranje aktivnosti kao što su rodoslovne radionice, informatički tečajevi za umirovljenike, besplatni tečajevi francuskog jezika za odrasle, brojna književna gostovanja. Kao što sam već spomenula, pandemija nam je, kao i svima, poremetila planove i programe, pa se nadamo da će 2021. donijeti bolju situaciju i omogućiti nam da svojim korisnicima pružimo sve ono što naša knjižnica može ponuditi. Htjela bih ovom prilikom istaknuti odličnu suradnju s turističkom zajednicom grada Makarska i zajednički projekt Šumoteka, prva knjižnica na otvorenom, gdje smo pokazali kako to izgleda kada knjižnica „izađe“ iz svojih zidova.
Uloga roditelja kao onoga koji potiče dijete u čitanju, jedna je od ključnih mnogobrojnih uloga koju roditelj ima. Poticajno okruženje svakako je jedan od preduvjeta gdje se kod djeteta može razviti ljubav i želja za knjigama. Vidjeti roditelja s knjigom u ruci kod djeteta budi zainteresiranost i želju za činjenjem istog. Čitanjem od malih nogu kod djece se razvija dobra govorna sposobnost i bogat rječnik što je odličan preduvjet za kasniji jezični razvoj, komunikaciju s drugima te olakšano čitanje i pisanje u školskim klupama. Danas, kada je ekran zamijenio stranice knjiga i kada je djecu teško zainteresirati za čitanje, odlazak u knjižnicu trebali bi biti navika od malih nogu. Ulogu u odgoju djece nemaju samo roditelji, već ih pročitane stranice oblikuju te im bogate maštu na najljepši mogući način. Vezano za temu dječje književnosti provjerili smo kakva je situacija u Gradskoj knjižnici Makarska.
Kako smo spomenuli, knjižnica je obnovljena i samim time sigurno privlačnija i za najmlađe korisnike. Dovode li roditelji djecu, posuđuju li djeca knjige ili smatrate da se ta brojka ipak treba povećati s obzirom na broj djece u Makarskoj?
- Dječji odjel u makarskoj knjižnici jedan je od posjećenijih. Jedna od prednosti je što zgradu dijelimo s glazbenom školom, pa su polaznici škole nerijetko i korisnici knjižnice. Obnovom knjižnice dobili smo privlačniji i bogatiji dječji odjel, te samim time privukli roditelje i djecu, pa je upravo to čest prizor u našoj knjižnici, što nas posebno raduje. Nadamo se da će nam korona to dopustiti i da ćemo svojim uslugama i sadržajima posvetiti veliku pažnju upravo toj skupini korisnika, te na taj način privući još djece u naše prostore.
Stječe li se ljubav prema knjigama od malih nogu ili se zaljubiti u knjige možemo neovisno o dobi?
- Brojna istraživanja su pokazala da je čitanje važno za svaki stadij razvoja djeteta, pa je tako čitanje od malih nogu i gledajući roditelje i odrasle oko sebe kako čitaju, poticajno okruženje čime se razvija ljubav prema čitanju i odlasku u knjižnicu. Iako je zanimljivo napomenuti kako je pojavom pandemije porastao broj upisanih odraslih članova što nam govori da za ljubav prema knjigama nikad nije kasno.
Za kraj Vas molimo da izdvojite Vaših top 5 knjiga? I s obzirom da ste i sami majka male djece, preporučite našim čitateljima, roditeljima 5 knjiga za djecu?
- Izdvojila bih naslove koje sam pročitala u 2020. i koji su na mene ostavili najveći dojam. Prvi od njih je roman naše autorice Marine Vujčić, Pedeset cigara za Elenu, zatim Sladoledari, Ernesta van der Kwasta, knjiga koja je zanimljiva od prve do zadnje stranice. Sljedeći naslov je Plemeniti gospodin u Moskvi, Amora Towlesa, čiji je glavni lik jedan od najšarmantnijih likova koje smo dosad upoznali, knjiga Bekima Sejranovića, Nigdje, niotkuda, te zbirka priča Poštovani kukci i druge jezive priče, nagrađivane autorice Maše Kolanović. Što se tiče dječje književnosti, izdvojila bih sve slikovnice o Pettsonu, Svena Nordqvista, zatim Priče za laku noć za mlade buntovnice, inspirativna zbirka pripovijetki napisanih u obliku bajki o ženama koje su svojim sudbinama, izumima, talentima nadahnule i inspirirale mnoge oko sebe i ostavile traga u povijesti. Jedna od takvih knjiga je i zbirka priča 20 iznimnih dječaka koji su promijenili svijet, gdje nas autor upoznaje s dječacima koji su imali velike snove, ostvarili ih i zbog toga postali iznimni. Za najmlađe bih spomenula slikovnice Japajapac, Silvije Šesto i Suli u avanturi, Maje Šimleša i Svena Nemeta.
Hvala na ugodnom razgovoru, nadam se da ćemo ovim tekstom pobuditi čitateljima želju za čitanjem, ali prije svega pozvati roditelje da vode svoju djecu u knjižnicu, jer čitanjem djeca rastu.