Trilj je grad čija povijest seže daleko u prošlost. Prvi etnički stanovnici ovog kraja bili su Delmati, a nakon njihovog poraza 9. godine poslije Krista, triljsko područje naseljavaju Rimljani, koji podižu vojni logor Tilurium, današnji Gardun.
Rimljani su sa sobom donijeli svoje kulturne stečevine, koje su ostale u trajnom naslijeđu triljskog kraja. Velik dio tih ostataka čuva se u Muzeju triljskog kraja, koji je osnovan 1996. godine. Muzej je smješten u nekadašnjoj župnoj kući, koja je adaptirana za muzejske potrebe te je od svibnja 2006. godine otvorena javnosti putem tematskih izložbi, radionica, predavanja i sličnih događanja.
Novom ravnateljicom Muzeja imenovana je Triljanka Sanja Budić Leto, koja se od samog preuzimanja dužnosti itekako angažirala, kako bi Trilju dala novu povijesno-kulturnu crtu.
Budić Leto je ravnateljicom imenovana 14. svibnja 2018. godine, a u razgovoru s njom smo doznali što se napravilo u ovih godinu dana, te koji su njeni krucijalni projekti.
Prije nešto više od godinu dana, imenovani ste ravnateljicom triljskog muzeja. U kakvom ste stanju zatekli Muzej?
- Prilikom preuzimanja dužnosti ravnateljice, preuzela sam i sve tekuće projekte Muzeja koje je do tog trenutka vodila kolegica. Također su postojale određene pozitivne i ustaljene prakse te suradnje koje je bilo neophodno nastaviti za dobrobit Muzeja i triljskog kraja općenito. Zatekla sam i neke nedostatke koje je bilo potrebno otkloniti, no bili su minorni obzirom da je kompletan muzejski posao obavljala samo jedna djelatnica.
Koji Vam je bio prvi potez?
- Prvi potez je bio cjelokupna revizija muzejske građe. Osim što je Zakonom o muzejima propisano da je prilikom predaje dužnosti ravnatelja nužno obaviti reviziju, bilo je neophodno da se upoznam s građom kojom muzej raspolaže. Radi se o raznovrsnim muzejskim zbirkama, jer je Muzej triljskog kraja po vrsti opći, te nikakav daljnji rad ne bi imao smisla prije upoznavanja s muzejskom građom i muzejskom dokumentacijom.
Preko društvenih mreža vidi se da su se aktivnosti intenzivirale. Što trenutno nudite u muzeju?
- Mnogo pažnje posvećujemo pedagoškom radu i trudimo se aktivno sudjelovati u životu lokalne zajednice, te maksimalno ispuniti potrebe posjetitelja tj. muzejske publike različitih afiniteta i očekivanja. Smatram da je rad s djecom s pravom postao jedan od prioriteta muzejske djelatnosti jer se tako odgaja nova muzejska publika koja će tijekom odrastanja steći naviku posjećivanja muzeja, te s muzejskih i sličnih ustanova ukloniti nepravednu i nepravednu stigmu da su „dosadna“ mjesta.
Trudimo se i uključiti u zbivanja lokalne zajednice, stoga lokalnim umjetnicima i kreativcima nikad nismo (i nećemo) uskratili mogućnost da stvaraju i izlažu u Muzeju. Fizički muzej jesu zgrade i eksponati, ali živi muzej čine ljudi – nositelji tradicije i baštine na lokalnim i drugim razinama, a mi želimo biti živi muzej. S obzirom na izrečeno, neophodno je spomenuti da će inozemni posjetitelji teže prepoznati važnost prirodne i kulturne baštine nekog kraja, ako lokalno stanovništvo nije suživljeno s njom.
Koliko imate predmeta u stalnom postavu muzeja i što je najvrjednije što posjetitelj može pronaći u triljskom muzeju?
- Stalni postav Muzeja čini trajna izložba „Tilurij – rimski vojni logor“ koja broji preko tristo eksponata. Legijski logor se nalazi u mjestu Gardun kod Trilja, a datira se u 1. st., te je poznato da je u njemu najdulje boravila VII. rimska legija Claudia Pia Fidelis. Većina eksponata proistječe iz sustavnih arheoloških istraživanja logora, a manji dio je poklonjen/posuđen za potrebe dotične izložbe. Doista je teško izdvojiti ono najvrjednije u našem Muzeju jer je u očima muzealca svaki muzejski predmet vrijedan, ako ne materijalno – vrijedna je njegova muzealnost, točnije znanje koje nam on prenosi i velikodušno čuva.
No, ako se mora nešto izdvojiti – izdvojila bih upravo eksponate, ali i druge muzejske predmete proizašle iz spomenutih arheoloških istraživanja, jer se do njih došlo teškim, iscrpnim i dugogodišnjim radom ekipe s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na čelu s prof. dr. sc. Mirjanom Sanader. Zahvaljujući spomenutim istraživanjima, imamo ostatke arhitekture i vrhunske pokretne nalaze iz jednog od dva rimska legijska logora u Hrvatskoj.
Trilj ima velik turistički potencijal, a Turistička zajednica je također dosta aktivno promovira Trilj i njegovu baštinu. Kao povjesničarka, smatrate li da je Trilj neiskorišten potencijal, što mnogi zamjećuju?
- Trilj sa svojom širom okolicom nudi savršen sklad prirodnih ljepota, kulturnih blaga i gastronomije. Smatram da bi svi zajedno trebali raditi na pozicioniranju Trilja kao zaokružene mikrodestinacije unutar Splitsko-dalmatinske županije, jer doista može zadovoljiti potrebe raznovrsnih putnika i znatiželjnika; od pustolova koji preferiraju aktivni odmor, do entuzijasta i ljubitelja arheologije, povijesti i kulturne baštine općenito.
Veseli činjenica da je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije prepoznala bogatstva unutrašnjosti Dalmacije te da intenzivno radi na njenoj promociji. Uzevši u obzir zalaganja Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice županije, Gradske uprave Grada Trilja, Turističke zajednice Grada Trilja, lokalnih Udruga i nas samih, moja su predviđanja po ovom pitanju i više nego pozitivna. Možda je Dalmatinska zagora nekima i dalje terra incognita, no zasigurno to neće ostati.
Koliko posjetitelja na godišnjoj bazi posjeti muzej?
- Posjećenost muzeja uvelike ovisi o muzejskim programima, ali i razdobljima u godini. Proljeće i jesen su najpopularnija razdoblja za vrtiće, škole i druge grupe domaćih i stranih posjetitelja, dok tijekom zime i ljeta nudimo različite programe i manifestacije u kojima intenzivnije sudjeluje lokalno stanovništvo, a isti je period popularniji i među pojedinačnim posjetiteljima. U 2018. godini bilježimo porast broja posjetitelja od 9 % u odnosu na 2017. godinu, a i tijekom prve polovine 2019. bilježimo uzlazna kretanja. S obzirom na mogućnosti, doista se trudimo oko promocije Muzeja te očekujemo daljnje povećanje broja posjetitelja. Iskoristila bih ovu priliku da naglasim dva tekuća projekta Muzeja koji su važni za pitanje popularizacije.
Prvi je virtualna šetnja po Muzeju triljskog kraja koja predstavlja naš najnoviji marketinški i digitalizacijski iskorak. Šetnja je dvojezična, na hrvatskom i engleskom jeziku, te poučeni iskustvima drugih muzeja očekujemo pozitivne reakcije javnosti i privlačenje novih posjetitelja koji će iz svih krajeva svijeta moći „zaviriti“ u naš Muzej i dobiti neke osnovne informacije o postavu i našoj djelatnosti. Prošetati se može na web stranicama Turističke zajednice Grada Trilja, bez čije pomoći i suradnje realizacija ovog projekta ne bi bila moguća.
Istovremeno u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske i Odsjekom za arheologiju FF-a u Zagrebu razvijamo i dvojezičnu mobilnu aplikaciju koja će uključivati sadržaje o Muzeju triljskog kraja i arheološkom lokalitetu Tilurij. Trenutno je na google storeu dostupna beta verzija, a konačnu verziju očekujemo u rujnu.
Koji je Vaš glavni projekt koji želite realizirati kao ravnateljica triljskog muzeja?
- Od prvog dana imam razne planove vezane uz razvoj Muzeja i njegovu djelatnost, no kao krunski projekt bih izdvojila realizaciju novog stalnog postava. Raspolažemo fantastičnim muzejskim predmetima i eksponatima, prvenstveno u arheološkim zbirkama, te ih je potrebno muzeografski „popratiti“ pomagalima koja prate suvremene tehnologije i nove trendove u muzeologiji, te na taj način akumulirati i disperzirati znanje te posjetitelju omogućiti što kvalitetniju komunikaciju s izložbom i pojedinačnim eksponatima. Osim toga, trenutni muzejski postav je realiziran 2009. godine, a preporuka struke je da se stalni postavi mijenjaju svakih deset do petnaest godina.
