Predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin (Možemo) gostovala je u Pressingu na N1 i komentirala brojne aktualne političke i društvene teme.
Za početak objasnila je zašto se odlučila za predsjedničku utrku.
"Čini mi se da je došlo vrijeme za politiku nove generacije i osobu koja bi ih predstavljala. Čini mi se da imamo krizu institucija na svim razinama i na nizu primjera, od zdravstva, pravosuđa, činjenice da žene nisu zaštićene od nasilja… i s najviše se političke razine o tome uopće ne progovara. Predsjednik i prethodnici nisu o tome govorili, nisu koristili snagu svoje pozicije kako bi te teme, za koje duboko vjerujem da su od najveće važnosti za građane, digli na najvišu političku razinu. Kad Zoran Milanović želi da neka tema bude u fokusu javnosti, ona to i bude."
Demantirala je da je rekla kako je jedina kandidatkinja ljevice. Tvrdi da su joj to izvukli iz konteksta.
Što zamjera Milanoviću i zašto ga ne kritizira?
"O tome je li ljevica ili ne, sam se mora izjasniti. Da mislim da je dobar predsjednik, ne bih se ni kandidirala. Naime, Milanović je izrazito sklon kritizirati ne HDZ, nego Andreja Plenkovića. I dok kritizira osobu Andreja Plenkovića, a ne otvara bitne teme, mi pričamo o jazavcima ili plamenima. On je kao premijer i kao predsjednik povlačio poteze koji nisu išli podjeli zajedničkih resursa. Htio je dati autoceste u koncesiju. Branio je vlasnika koji je izgradio ilegalno Vruju i napadao aktiviste koji su branili pomorsko dobro. Ne bih, kao on, saveznike tražila među autokratima i u Europskoj uniji, prvenstveno mislim na Viktora Orbana, a izvan nje na Milorada Dodika."
Ipak, prema Ipsosu, većina birača stranke Možemo će dati glas Milanoviću.
"Ne bih se vodila anketama. Moja kampanja je u naletu, radimo jako dobro i sve ćemo vidjeti na sam dan izbora."
Dragan Primorac nije se odlučio povući iz utrke, kako ga je pozvala. Zašto se na to odlučila?
"On utjelovljuje i reprezentira upravo ono što u ovom društvu ne valja, o čemu moramo govoriti i protiv čega se moramo boriti. On je kasnih devedesetih dobio stan s povlaštenom stanarinom od sto kuna, kao mladi znanstvenik. U tom trenutku je imao 33 ili 34 godine. A ja sam tad imala dvoje djece doktorat i kredit za stan. Pritom sam, kao liječnica, bila privilegirana što mogu dobiti kredit. Sigurna sam da je bilo potrebitijih od njega za takav stan. I tri godine nakon što je živio u tom stanu, njegova mama kupila je taj stan, nakon što je dobila goleme popuste i platila u gotovini, što nije jasno. Još je dobila i 15 posto popusta jer je stan opterećen stanarom, a to je bio njen sin. Kupila je stan za 72.000 njemačkih maraka, a samo dva dana kasnije prodala ga je za 160.000 maraka. On ovu državu cijedi za vlastitu korist. Vrhunski je cinizam da nakon što to radi desetljećima, on želi biti predsjednik građanima koje je cijedio toliko."
Jesu li svi kandidati u sjeni sukoba Plenkovića i Milanovića?
"Taj sukob baca u sjenu mnogo važnih tema posljednjih pet godina. To ide na štetu ove predsjedničke kampanje jer građani teško mogu upoznati druge kandidate. Ali sukob ide u korist oba brda."
Posljednja rasprava vodi se oko misije NSATU, a čuju se informacije da bi Možemo to ipak mogao podržati.
"Istina je da dolazimo na Odbor kako bismo čuli sve detalje. Posljednjih mjesec dana imamo rasprave koje obiluju dezinformacijama, lažima i namjerno krivim interpretacijama. Dobar dio građana i dalje sigurno misli da se radi o slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu, što nije točno. Niti je točno da se ugrožava naš položaj u NATO savezu ako ih ne pošaljemo. I umjesto da se o tome lijepo i mirno raspravi, Plenkoviću je u interesu potencirati sukob s Milanovićem, što ide na štetu građana. Mi ćemo vidjeti, dok dobijemo sve informacije, kako ćemo glasati, ali šanse da pristanemo na ovu misiju nakon svega su male. Ne smije biti upitna pomoć Ukrajini i ne smije biti upitno tko je žrtva. Također imamo preslagivanje na svjetskoj razini i situacija je opasna, a u opasnosti je i Europa."
Zalaže se za priznanje Palestine.
"Ubijeni su deseci tisuća ljudi, uništena je infrastruktura cijele jedne zemlje i ne postoje naznake da će agresija na Gazu stati. Priznanje je važan simbolični cilj kojim bi se stvorili uvjeti za mir, a druga bitna stvar je da izraelski režim nema legitimitet na takav način ubijati civile. I treća stvar, priznanje je bitno da kao država budemo oni koji se zalažemo za mir pa kad nas jednog dana pitaju, možemo sebi i svojoj djeci reći da smo bili na pravoj strani."
Stranci Možemo se zamjera politika prema migrantima, odnosno ilegalnim migracijama.
"Nama je bitno da svi koji dolaze u Hrvatsku budu dokumentirani. To je bitno za sigurnost naših građana, ali i sigurnost tih ljudi. Slažemo se da nam granice moraju biti sigurne, ali je važno i omogućiti ljudima kojima treba azil siguran prolazak granica. Trenutna politika prema migrantima i stranim ljudima ne ulijeva povjerenje. Ovako nešto može rezultirati getoizacijom i nakon nekoliko godina imat ćete ljude koji se nisu prilagodili niti su dobili priliku prilagoditi se."
Nije ni lako integrirati ljude koji ne znaju jezik, kulturu i rade za jako malo novca, pa nisu motivirani.
"Način na koji je HDZ odlučio riješiti manjak radne snage, koji je u Hrvatskoj evidentan, jest kao i mnogo toga odrađen stihijski i bez dugoročnog plana. I tada smo govorili da se strana radna snaga treba uvoziti kroz dijalog poslodavaca, sindikata i države pa dovoditi ljude prema potrebama. Također, trebalo je inzistirati da im plaće budu adekvatne kako ne bi rušili plaće domaćima. Država je morala inzistirati i na integracijskim mjerama. Trenutno nemamo taj slučaj. Bez stranih radnika ne možemo i u interesu nam je da ti ljudi budu integrirani u društvo."
Ima li nade za povratak iseljenika?
"Moramo krenuti s drugog kraja, a to su razlozi njihovog odlaska. Tek onda možemo govoriti o onima koji bi se vraćali. Veliki broj mladih u Hrvatskoj ne može osigurati ono što je osnovno za normalan život - stambeno pitanje, dobro plaćen posao, vrtić, pedijatra… To je osnova. A u situaciji smo gdje se izrazito raslojavamo. Pretvaramo se u društvo gdje samo jedan fini i uski sloj ima sve mogućnosti, a ostali će se svesti na spremačice i konobare ili će se odseliti."
Zašto se u hrvatskoj politici često zanemaruju teme starijih i nemoćnih?
"Kad bi se htjelo tom problemu pristupiti sustavno i sistemski, to bi bilo skupo i ne bi ostalo sve ono čime se hvali Plenković. Možemo gradi nove domove i jedini nismo podigli cijenu staračkih domova. Ali, to nije dovoljno i moramo ubrzano raditi kako bismo to ispravili jer smo sve starije stanovništvo. Podsjetila bih i da su umirovljenice najsiromašniji dio društva. Ova vlada jasno pokazuje koliko cijeni svoje građane."
Idući tjedan Sindikat Zajedno najavljuje štrajk.
"U pravu su kad kažu da su u ovim velikim povišicama neki dobili jako puno, a drugi su ostali zanemareni. Nisu samo liječnici važni u sustavu, zdravstvo čine i druge struke bez kojih se ne može funkcionirati. Naš zdravstveni sustav je na koljenima, ide se u agresivnu privatizaciju i s tim moramo stati jer ćemo uskoro doći do nepovratne točke kad nećemo biti društvo u kojem svi imamo pravo na zdravstvenu skrb. Zdravstveni sustav je naše bogatstvo, moramo ga održati čvrstim i ne pustiti."
Kekin smatra da žene nisu ravnopravne u Hrvatskoj i da je situacija bila bolja prije.
"Plenković za to ne mari, barem u politici. Oni plaćaju kazne jer im je to lakše nego stavljati žene na liste. Osim što žene manje zarađuju, imaju i puno manje mirovine. Činjenica je da puno više rade i da su značajno nezaštićenije. Izložene su zlostavljanju i ovo društvo ne reagira adekvatno. HDZ niti prepoznaje nasilje na vrijeme, niti ga evidentira, niti ga procesuira. To nije normalno okruženje."
O pobačaju i "rodnoj ideologiji"
Vlada je trebala, a nije, donijeti novi Zakon o medicinskom prekidu trudnoće. Kako komentira pobačaj?
"Zabrana pobačaja je oduvijek ugrožavala ženske živote i zdravlje. Žene imaju pravo same odlučivati o svom tijelu. On bi trebao biti dostupan svim ženama koje ga trebaju i trebao bi biti besplatan. U 2024. smo došli do vremena u kojem možemo uvesti edukaciju na svim razinama i omogućiti besplatnu kontracepciju."
Dio kandidata provodi kampanju protiv tzv. rodne ideologije. Hoće li oni koji uče o tome postati gej ili promijeniti spol?
"Ne znam što je to ni gdje je to. Na to moraju odgovoriti oni koji pričaju o tome. Dječaci ili djevojčice ne mijenjaju spol niti postaju gej pod utjecanjem predavanja. Oni koji brane 'vrijednosti' na račun manjina, pokušavaju manipulirati strahom i na taj način šire mržnju. Sigurna sam da se nitko od kandidata ne boji zaista da bi njihova djeca ili unuci pod utjecajem tih 'ideologija' mogli promijeniti spol. To rezonira kod određenog dijela birača koji se boje nerealnih ugroza. To potiče mržnju i nasilje, a moramo graditi dijalog i zajedništvo."
Prije ulaska u politiku bavila se mentalnim zdravljem djece i mladih. Statistike su porazne, ono se pogoršava.
"Barata se brojem od oko 50.000 djece i mladih u potrebi za skrbi na području mentalnog zdravlja, a u javnom i privatnom zdravstvu imamo oko 55 dječjih psihijatara. Znate li koliko za jedan tenk koji smo kupili možemo odškolovati dječjih psihijatara? Sto. Kad govorimo o kriterijima… Ovo je ozbiljan problem o kojem se ozbiljno govori posljednjih godina, ali ništa se ne mijenja iako je situacija gora. Trebali smo imati stvar posloženu i kako se njome baviti, ali kako to traje dulje od jednog mandata, valjda se zato ministar time ne bavi. Sve to nam dolazi na naplatu."
Što kaže suprug Mile na njenu predsjedničku kandidaturu?
"Toliko je uvjeren u moju pobjedu da se već sprema. Jakovu nije bilo lako. Sa svime se složio, ali na inauguraciji ne misli pjevati himnu, rekao je da neće. Zahvalna sam mu na podršci", zaključila je za N1 Ivana Kekin.
